vizual labuđe

Premijera LABUĐE JEZERO
Petar Iljič Čajkovski

Koreograf i redatelj:
Dirigent:
Scenograf:
Kostimografkinja:
Oblikovatelj svjetla:

Premijera: 12.5.2017.

Cjelokupno ljudsko stvaralaštvo oduvijek čini isto – objašnjava čovjeka.

Labuđe jezero je zasigurno najpoznatiji balet, balet nad baletima i samim time imam veliku odgovornost ponuditi novu interpretaciju, a istovremeno ostati dosljedan tom veličanstvenom djelu.

Prvo na što pomislim u vezi s Labuđim jezerom jesu bijeli i crni labud. Suprotnost, odraz ili ogledalo. Mislim da se ovo djelo u svojoj srži bavi upravo problematikom vlastitog odraza svakog od protagonista. Suprotnu ili drugu stranu povezujem s ljubavlju, odnosom, predanosću, sa životom i sa smrću. Potpuna predanost jest neka vrsta smrti, odnosno smrt onog neslobodnog i uvjetovanog u čovjeku ili ona koja otvara vrata bezuvjetnoj ljubavi. Zanimljiva mi je i činjenica da unutar ove bajke majka i otac postoje, ali samo na suprotnim stranama, Kraljica je majka Princa Siegfrieda, dok je čarobnjak Von Rothbart otac Odile, začarane kćeri zbog koje Princ Siegfied zaboravlja prisegu na vječnu ljubav Princezi Odette, koju je pak Von Rothbart pretvorio u labuda, što je na meta-razini priče također neka vrsta zrcalnog odnosa.

Biti oslobođen znači prethodno biti pokoren. Već sama težnja da se ovlada drugim ili sobom u sebi nosi podijeljenost. Zato je važan dio cijelog koncepta predstave Ogledalo – Jezero.

U raznim se kulturama stoljećima smatralo da ogledalo može zarobiti dušu.

Ogledalo omogućava da vidimo jedino što svojim očima ne možemo vidjeti – svoje lice. Pruža nam odraz našeg identiteta. Ogledalo  čine i drugi ljudi, okolina, naše tijelo, sve što nas okružuje i na što nailazimo. Kako Heideger kaže, kada se otvore uši, oči, srce, kada se razmišlja, kada se postavlja pitanja, kada se zahvaljuje, dopire se do skrivenog. Biti dodirnuti, viđeni, prepoznati, zrcaljeni, životna je važnost osjećaja življenja.

Jedino nam drugi mogu pružiti naš pravi odraz, jer ljudske su oči jedino iskreno ogledalo svakog čovjeka.

Zašto je ljudsko biće zarobljeno u životinjskom obliku, u labudu, tom veličanstvenom biću? Na Istoku je labud simbolom plemenitosti, elegancije i smjelosti, kao i svetom, božanskom pticom. U rimskoj mitologiji također se smatra svetom pticom, i povezuje se s Venerom, boginjom ljubavi, dok se u antičkoj Grčkoj povezuje s Apolonom, bogom Sunca, često slikanim s lirom. Kočije Afrodite, boginje ljubavi krasio je crtež labuda, a vrhovni bog Zeus uzeo je obličje labuda nevjerojatne ljepote kako bi se približio Ledi, ženi spartanskog kralja, u koju se zaljubio. Na mnogim je mjestima diljem svijeta, zbog svoje čiste bijele boje, labud simbol svjetlosti, čistoće, nevinosti i ljubavi, dok su crnom labudu pripisivana mistična i okultna svojstva.

Dramaturšku osnovu libreta ne bih se usudio mijenjati, jer smatram da svaki gledatelj treba doživjeti poznatu priču onakvom kakva ona u originalu jest, ali je naravno želim zaodjenuti u ruho nove interpretacije svojstvene mom rukopisu. Od početka mog autorskog stvaralaštva, on počiva na novom izazovu, a prema tome i na razvitku potaknutom uvijek novim usmjerenjima.

S okupljenim ansamblom od četrdesetak izvođača, dvadeset i šest plesača i šesnaest glumaca, uz kreativne ideje autorskog tima i uz pratnju orkestra Opere riječkog Kazališta te na labuđim krilima ovog glazbenog remek-djela Čajkovskog, zajednički nastojimo, u srcima publike, stvoriti kazališni doživljaj za pamćenje.

Staša Zurovac

Generalni sponzor baleta “Labuđe jezero”

logo_INA_jpg