publika

NOVOGODIŠNJI KONCERT
OD MENUETA I VALCERA DO BOLERA

Dirigent:
Koncertni majstor:

27 - 30.12.2017.

Program:

Georges Bizet: Arležanka (suita br. 2) – Menuet, Farandole
Petar Iljič Čajkovski: Poloneza, iz opere Evgenij Onjegin, op. 24
Petar Iljič Čajkovski: Valcer cvijeća, iz baleta Orašar, op. 71
Petar Iljič Čajkovski: Trepak, iz baleta Orašar, op. 71
Maurice Ravel: Boléro

* * *

Johannes Brahms: Mađarski ples br. 5
Aram Iljič Hačaturjan: Valcer, iz suite Maskerada, op. 48a, br. 1
Aram Iljič Hačaturjan: Ples sablji, op. 50, iz baleta Gayane
Johann Strauss ml.: Tik-Tak Polka, op. 365, iz operete Šišmiš
Johann Strauss ml.: Ruže s juga, valcer, op. 388
Johann Strauss ml.: Auf zum tanze!, polka, op. 436

TRAJANJE: 

Koncert traje oko 2 sat s jednom pauzom.

 

SPONZOR NOVOGODIŠNJIH KONCERATA

PBZ-web

 

PARTNER NOVOGODIŠNJIH KONCERATA

zlahtina zeleni2

 

Georges Bizet (1838 – 1875): Arležanka (suita br. 2) – Menuet, Farandole

Bizet je 1872. skladao scensku glazbu za dramu Arležanka (L’arlésienne) Alphonsea Daudeta, o ljubavi između odanog mladića i prevrtljive djevojke. Izvorno, djelo je napisano za orkestar s manje od 30 glazbenika. Glazbu je 1879. godine preradio Bizetov prijatelj Ernest Guiraud u dvije poznate suite, a večeras slušamo treći i četvrti stavak druge suite.

Petar Iljič Čajkovski (1840 – 1893): Poloneza, iz opere Evgenij Onjegin, op. 24

Opera dovršena 1878. vjerno se temelji na istoimenom Puškinovom romanu u stihovima. Smještena u 20-e godine 19. stoljeća, partitura opere prožeta je finim lirskim nijansama, od tihe melankolije do strasti koja oduzima dah, ali i glazbom opravdano dekorativnom. Takav je primjer i aristokratska svečanost u dvorani za bal velebne petrogradske palače gdje se pleše – poloneza.

Petar Iljič Čajkovski: Valcer cvijeća, iz baleta Orašar, op. 71

Bečani ponosno prisvajaju valcer kao svoj, a Johann Strauss zasluženo je „kralj valcera”. Međutim, Čajkovski je valcer uzdigao na sofisticiraniju razinu djela koja nisu pisana prvenstveno za plesne dvorane, one su temeljno kazališne, prate događaje u baletu ili operi, njegove melodije preplavljuju svakog tko sluša i dokazuju da je bio apsolutni majstor. Valcer cvijeća iz drugog čina Orašara skladanog 1892. godine nosi duh i radost blagdana.

Petar Iljič Čajkovski: Trepak, iz baleta Orašar, op. 71

Trepak ili Ruski ples baziran na ukrajinskom folkloru, jedan je od najpoznatijih dijelova iz baleta Orašar kada plešu božićne lizalice. Tako je folklorna tradicija postala baletnom božićnom tradicijom.

Maurice Ravel (1875 – 1937): Boléro

Djelo, koje hipnotizira svojim stalnom melodijom i ritmom, a orkestralnim krešendom postiže nezaboravno čaroban efekt, postalo je pravom senzacijom. Vatromet na kraju!

Ravel je skladao Boléro 1928. godine na zamolbu prijateljice, slavne plesačice i glumice Ide Rubinstein da napiše skladbu u formi španjolskog baleta. Balet, koji je i kao orkestralno djelo postao jednim od najpopularnijih djela u cjelokupnoj povijesti svjetske glazbe, bio je premijerno izveden u Pariškoj operi.

  * * *

Johannes Brahms (1833 – 1897): Mađarski ples br. 5 

Brahmsovi Mađarski plesovi, njih 21, jedno je najpoznatijih glazbenih opusa. Izvorno skladani za klavir četveroručno, postigli su veliki uspjeh, a skladatelj je prvih deset preradio i za klavir solo. Najpoznatiji je upravo Mađarski ples br. 5 koji je zaživio u obradi za gotovo sve instrumente i komorne sastave. Brahms je za orkestar aranžirao tri plesa, a preostale pak Antonín Dvořák. Obojica su se beskrajno divili narodnom glazbenom blagu iz kojeg su crpili inspiraciju.

Aram Iljič Hačaturjan (1903 – 1978): Valcer, iz suite Maskerada, op. 48a, br. 1

Armenski skladatelj Hačaturjan 1941. godine skladao je scensku glazbu za dramski komad Maskarada ruskog romantičara Mihajla Ljeromontova. Glazbu je 1944. preradio u suitu s pet stavaka, od kojih je najpoznatiji upravo prvi, čuveni Valcer, između tuge i radosti, kako kaže Nina, glavni ženski lik te drame.

Aram Iljič Hačaturjan: Ples sablji, op. 50, iz baleta Gayane

Međunarodni ugled Hačaturjan je postigao upravo vatrenim Plesom sablji iz baleta Gayane. Zadivljujuću i uzbudljivu skladbu prepoznatljivog ritma i bogate melodije inspirirane orijentalnim folklorom Hačaturjanove domovine zasigurno ste čuli na koncertima, filmovima ili televizijskim serijama.

Johann Strauss ml. (1825 – 1899): Tik-Tak Polka, op. 365, iz operete Šišmiš  

Nesumnjivo i bez dileme, „kralj valcera” Strauss mlađi i bečko valcer-ludilo neodvojivi su i nezaobilazni na tradicionalnim novogodišnjim koncertima svjetskih koncertnih i kazališnih pozornica. Tik-Tak Polka iz operete Šišmiš jedna je od njegovih najizvođenijih skladbi. Strauss ju je nazvao polka schnell odnosno brzom polkom što naglašava živahnu radost svjetlucavog slavlja s pjenušcem.

Johann Strauss ml.: Ruže s juga, valcer, op. 388

Strauss ml. napisao je preko 500 djela, a posebno je bio cijenjen zbog svojih više od 150 valcera. Ruže s juga splet je valcera s temama iz operete Kraljičin rupčić od čipke. Klasičan je to primjer bečkog valcera koji se sastoji od uvoda i pet kratkih valcera s dvije teme, te kode u kojoj se javljaju teme iz prethodnih valcera.

Johann Strauss ml.: Auf zum tanze!, polka, op. 436

Prvi put na programu Novogodišnjeg koncerta u Rijeci – Plešimo! – polka koja poziva na ples izvedena je prvi put u domu Straussovih u Beču, na balu s više od stotinu uzvanika. Svoje goste Strauss je potaknuo na ples, a oni nisu stali – jedanaest sati!

Do 1860-ih bio je najcjenjeniji europski skladatelj plesne glazbe, a kasnije je glazba Straussa ml. bila  nezaobilazna na svim najvažnijim društvenim, kulturnim i političkim događajima u Europi, pa i SAD-u. Zahvaljujući njemu, i danas se valcer najviše povezuje s Bečom i Austrijom, a njegove uspješnice neizostavni su dio repertoara svakog svečanog plesnog događaja, osobito novogodišnjih koncerata.