tartini

TARTINI QUARTET

Članovi kvarteta:
Miran Kolbl, violina / Romeo Drucker, violina / Aleksandar Milošev, viola / Miloš Mlejnik, violončelo

4.4.2018.

Hugo Wolf: Talijanska serenada
(1860 – 1903)
Sehr lebhaft

Ludwig van Beethoven: Gudački kvartet u f-molu, op. 95
(1770 – 1827)
Allegro con brio
Allegretto ma non troppo
Allegro assai vivace ma serioso
Larghetto espressivo; Allegretto agitato

* * *

Claude Debussy: Gudački kvartet, op. 10 u g-molu
(1862 – 1918)
Animé et très décidé
Assez vif et bien rythmé
Andantino doucement expressif
Très modéré; Très mouvementé et avec passion

(Izvedba je posvećena stotoj obljetnici smrti Claudea Debussyja)


 

Trajanje koncerta: 

Koncert traje oko jedan sat i trideset minuta s jednom pauzom.


Majstor romantičkog lieda (popijevke) u Slovenj Gradcu rođeni Hugo Wolf, usprkos neuspjehu Gudačkog kvarteta u d-molu, odlučio se 1887. godine ponovno iskušati u pisanju komorne glazbe. U samo tri dana, između drugog i četvrtog svibnja, koncipirao je trostavačnu skladbu za mali gudački orkestar pod nazivom Talijanska serenada. Pet godina kasnije preradio je prvi stavak za gudački kvartet dok su drugi i treći stavak ostali u skicama. Osmominutna instrumentalna skladba jedno je od Wolfovih najvedrijih djela iako je nastalo u životnom periodu autorove duboke depresije. Talijansku serenadu često nalazimo na koncertnim programima i među tonskim zapisima. Hugo Wolf je u tom kratkom vedrom djelu upotrijebio stari talijanski napjev kojeg su nekada davno izvodili na instrumentu zvanom „piffero” i koji se smatra pretečom današnje oboe.

Gudački kvartet u f-molu, op. 95 Ludwiga van Beethovena zaključuje seriju majstorovih kvarteta koji su nastali u prvim godinama 19. stoljeća. Nakon zbirke tri kvarteta op. 59 nazvanih Razumovsky, kvarteta op. 74 zvanog Harfni i tada upravo završene scenske glazbe za Goetheovog Egmonta u Beethovenovoj se bilježnici svibnja 1810. godine pojavljuju prve skice kvarteta u f-molu. Godina 1810. u Beethovenovom životu bila je godina velikih razočaranja. Njegova želja po vjenčanju s groficom Theresom von Brunswick iz nepoznatih se razloga nije ostvarila. No životno razočaranje u maestru je polučilo još veće povjerenje u vlastitu stvaralačku energiju. Svibnja mjeseca godine 1810. Beethovenova prijateljica Bettina Brentano u pismu piscu Goetheu zapisala je njegove misli: „Glazba je istina, dublja od mudrosti i filozofije. Kao iskričava čaša vina isijava inspiraciju, a ja Dioniz ponudit ću to vino čovječanstvu, da ga ispije i u njemu utopi svoju žalost.” Zato nas ne iznenađuje da je Gudački kvartet u f-molu, koji je tada dobivao prve obrise, jedno od najintimnijih skladateljevih djela. Kvartet je bio objavljen u prosincu 1816. g. Posvećen je Beethovenovom prijatelju i meceni, dvorskom savjetniku Nicolasu Zmeskallu te nosi naziv Quartett serioso kojeg je dopisao sam autor. Oznaka serioso vjerojatno zrcali Beethovenovo duševno stanje zbog neostvarenog braka, a prijatelj Zmeskall dobro je poznao skladateljevu emotivnu vezu s groficom Theresom von Brunswick. Gudački kvartet u f-molu u tehničkom smislu predstavlja idealnu formu komponiranja za četiri gudačka instrumenta donoseći bezbroj kontrastnih raspoloženja. Žalost, očaj, strast i radost izmjenjuju se u kratkim intervalima. S jedne se strane Beethoven otkriva kao dramatičar koji iz olujnog raspoloženja prelazi u trenutke spokoja, dok je s druge majstor pjesnik koji zvučnim slikanjem izražava neostvarene snove o idealnoj ljubavi.

U prosincu 1893. godine tridesetijednogodišnji je Claude Debussy iznenadio pariške glazbene kritičare praizvedbom svojega Gudačkog kvarteta u g-molu. Zvuk gudača bio je u potpunoj suprotnosti od glazbene tradicije francuskih glazbenih majstora Edouarda Laloa, Camillea Saint Saënsa i Vincenta D’Indya. Nikakve glazbene teme i muzičkog pulsa u periodama, samo glazbena ideja koju Debussy obrađuje u brojnim mutacijama bez čujno prepoznavajućih veza. Zato je potpuno razumljiv komentar glazbenog teoretičara, koji je nakon prve izvedbe zapisao da „melodija nestaje prije nego je čuješ”. I danas, kada nam je poznato koliko važnu ulogu je imalo Debussyjevo slobodno tretiranje glazbene tematike na Bečku školu Arnolda Schönberga i Antona Weberna, lakše razumijemo kritičke primjedbe pariških glazbenih krugova na „neobično ružnu zvučnost” Debussyjevog kvarteta. Usprkos slobodnom glazbenom obliku struktura kvarteta u g-molu vrlo je jasno postavljena. Iako skladatelj koristi vrlo smjele harmonijske veze koje su u prošlosti važile kao izuzetno disonantne, one su u svojoj kompleksnosti možda harmoničnije od bilo kojih konsonanci. U Debussyjevom Gudačkom kvartetu su iznimno zanimljive najrazličitije nijanse boja između četiri gudačka instrumenta. Slično kao slikar-impresionist koji izravno nanosi osnovne boje na platno, Debussy pokušava u kompozicijskoj gradnji odvojiti pojedine nepovezane nijanse boja instrumenata u neuređene zvučne klastere. Debussyjev gudački kvartet se s udaljavanjem od tradicionalnih kompozicijskih pravila potvrđuje kao moderna glazba svojeg vremena, te predstavlja značajnu glazbenu informaciju za buduće generacije skladatelja.

Roman Leskovic

Miran KOLBL studirao je u Njemačkoj kod svjetski poznatog pedagoga Igora Ozima, a komornu glazbu usavršio je kod članova slavnog Kvarteta Amadeus. Koncertni je majstor Slovenske filharmonije. Dobitnik je dviju nagrada Prešernove zaklade (1999. i 2000) za komornu i solističku glazbu.

Romeo DRUCKER je studirao u klasi prof. Dejana Bravničara na ljubljanskoj Akademiji za glazbu. Usavršavao se kod prof. Grigorija Žislina. Nakon 20-godišnjeg rada kao vođa drugih violina u Slovenskoj filharmoniji od 1993. g. ima status slobodnog umjetnika. Od 2004. godine preuzima funkciju koncertnog majstora orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. U Kvartetu Tartini djeluje od njegovog osnutka 1983. g.

Aleksandar MILOŠEV izuzetno je nadareni glazbenik čije muziciranje odlikuje virtuozna tehnika i profinjena muzikalnost. Dobitnik mnogih nagrada na natjecanjima, veoma je cijenjen solist u domovini i na međunardnim koncertnim podijima. Djeluje kao solo violist u orkestru Slovenske filharmonije i orkestru Philharmonija u Londonu te kao profesor viole na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na Trinity Laban college of Music and Dance u Londonu.

Miloš MLEJNIK studirao je kod Siegfrieda Palma u Kölnu te se usavršavao kod Andrea Navarre. Međunarodno je poznati solist i dobitnik mnogih prestižnih nagrada, a djeluje i kao pedagog, u domovini i inozemstvu. U Kvartetu Tartini djeluje od osnutka.

Gudački kvartet Tartini je osnovan u sezoni 1983/84. Već na samom početku glazbenici su doživjeli velike uspjehe, kako kod publike tako i kod kritike. Kvartet djeluje u okviru istoimenog društva te sam organizira cikluse komornih koncerata, brine za koncertnu aktivnost i promociju. Kvartet redovito gostuje u Austriji, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Švicarskoj. Nastupio je s mnogim poznatim glazbenicima kao što su: Irena Grafenauer, Mate Bekavac, Maria Graf, Bruno Giuranna, Aleksandar Madjar, Franco Gulli, Enrica Cavallo, Konstantin Bogino, Radovan Vlatković, Gary Karr, Peter Damm, Lovro Pogorelić i dr. Repertoar Kvarteta Tartini je širok i obuhvaća skladbe iz svih stilskih razdoblja – od baroka pa do djela 20. stoljeća.

Prilikom ulaska Slovenije u Europsku zajednicu Kvartet Tartini je bio izabran kao predstavnik Slovenije te je u okviru manifestacije Europamusicale koncertirao u Madridu, Berlinu (Konzerthaus), Leipzigu (Gewandhaus), Wiesbadenu (Kurhaus) i Münchenu (Residenz – Max Joseph Saal). Koncert iz Berlinskog Konzerthausa izravno je prenosio Deutschland Radio za mrežu postaja Euroradia. Kvartet Tartini je dugi niz godina bio stalni gost na Mozartovim serenadama u Salzburgu.

Kvartet Tartini je snimao za Milansku tvrtku Stradivarius u čijoj je produkciji izašao CD koncerta za violinu, klavir i gudački kvartet Ernesta Chaussona sa slavnim violinistom Francom Gullijem i pijanisticom Enricom Cavallo te nedovršeni gudački kvartet istog autora. Ploča je visoko ocijenjena u stručnim časopisima Amadeus (Milano), The Strad (London) te u reviji Classical Voice. S prvim flautistom milanske Scale Davidom Formisanom snimili su sve kvartete Wolfganga Amadeusa Mozarta (KV 285, KV 285a, KV 285b, KV 298) te njegov Gudački kvartet u G – duru KV 378. Diskografija Kvarteta Tartini obuhvaća i djela Ravela, Dvořáka, Schuberta (Smrt i djevojka) te seriju gudačkih kvarteta slovenskih skladatelja. Izdavačka kuća RTV Slovenija izdala je njihova dva nosača zvuka. Na prvome su, u sudjelovanju s harfisticom Mojcom Zlobko Vajgl, snimljena djela Wagenseila, Goloba, Hoffmanna i Caplea, dok drugi CD donosi djela za gudački kvartet Dmitrija Šostakoviča (op. 110) i Ludwiga van Beethovena (op. 131).

Od važnijih projekata u karijeri gudačkog Kvarteta Tartini spomenimo trogodišnji ciklus koncerata u Ljubljani na kojima su integralno bili izvedeni svi gudački kvarteti Ludwiga van Beethovena i Wolfganga Amadeusa Mozarta. Nakon serije ljetnih koncerata na festivalima po Austriji, Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori gudački kvartet Tartini je u listopadu 2005, na poziv ugledne agenture Mozarteum Argentino, održao veliku turneju po Južnoj Americi. U listopadu 2006. je kvartet održao desetodnevnu turneju po Švedskoj na poziv agencije Rikskonserter. Od važnijih nastupa spomenimo još koncerte u pretplatničkim ciklusima po Italiji te gostovanje u Azerbajdžanu na međunarodnom festivalu u Gabali.

Svoju 30. obljetnicu koncertnog rada Kvartet je obilježio serijom ljetnih koncerata na uglednim festivalima te prigodnim festivalom u Ljubljani na kojem je u velikoj dvorani Slovenske filharmonije u studenom 2014. održao svečani zaključni koncert uz sudjelovanje uglednog hrvatskog pijanista Lovre Pogorelića.

Gudački Kvartet Tartini je dobitnik nagrade Prešernove zaklade za 2001. godinu koja se dodjeljuje za najviša dostignuća na području kulture u Sloveniji.

PARTNER KOMORNIH KONCERATA

fabian-slogan