orkestar i zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca

UZVIŠENI MOZARTOV REQUIEM UOČI BLAGDANA SVIH SVETIH

27. listopada 2017.

Uoči blagdana Svih svetih, na programu je riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, u utorak, 31. listopada 2017. u 19.30 sati, izvedba veličanstvenog Requiema Wolfganga Amadeusa Mozarta, jednog od najvećih glazbenih djela uopće.

Uz zbor, pojačan članovima Vokalnog ansambla Muzičke akademije u Puli, i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, a pod dirigentskim vodstvom Philippa von Steinaeckera nastupit će riječki vokalni solistički četverolist: sopranistica Ingrid Haller, mezzosopranistica Ivana Srbljan, tenor Marko Fortunato te bas Slavko Sekulić.

Mozartov Requiem jedno je od najvećih glazbenih remek djela, a koje se upravo zbog složenosti i zahtjevnosti izvedbe relativno rijetko izvodi.
Requiem ( u d -molu, K. 626), iako nedovršen njegovim perom, ostao je jednim od najboljih i najglasovitijih primjeraka ove glazbene forme. Inače, requiem je svoj naziv dobio po prvome stihu – requiem aeternam ili u prijevodu pokoj vječni, a predstavlja molitvu za duše umrlih u iščekivanju Sudnjeg dana.
Mnogi su kompozitori bili obuzeti idejom
requiema, u kojem se moli za spas i smirenje duše preminulog. Njegovoj formi su se posvetili umjetnici od Berlioza, Brahmsa, Verdija, Ligetija do Benjamin Brittena, ali Misa za mrtve Wolfganga Amadeusa Mozarta, izdvaja se posebnom aurom i ljepotom.

Naime, Mozart ga je napisao pred sam kraj svoga života, u Beču 1971. godine, fizički i duhom već gotovo posve slomljen. Vjerojatno sluteći vlastiti kraj, Mozart je u njegovoj narudžbi vidio upravo znak svoje skore smrti. A naručio ga je anonimno, preko posrednika, ekscentrični grof Franz von Walsegg.
Mozart je svoj Requiem ostavio nedovršenim na dan svoje smrti 5. prosinca
1791. Posljednje riječi na koje je skladao glazbu bile su iz Lacrimose: Taj dan suza i žalosti.

Iako je preminuo nad nedovršenom partiturom, stvorio je veličanstveno djelo iznimne ljepote, uzvišenosti i dostojanstva. Djelo je završio učenik Franz Xaver Süssmayr, na temelju Mozartovih skica, a neke dijelove i samostalno.

Na kraju, predstavljamo maestra Philippa von Steinaeckera, koji će prvi put nastupiti u Rijeci. Bio je prvi dobitnik Meelgardove nagrade za najboljeg mladog dirigenta koju dodjeljuje Orkestar doba prosvjetiteljstva (Orchestra of the Age of Enlightenment’s Melgaard). Od tada je stekao bogato iskustvo kao gost dirigent u brojnim svjetskim orkestrima. Jednako vlada njemačkim romantičnim repertoarom, koliko i djelima Druge bečke škole. Njegova strast i razumijevanje za glazbu baroka i klasična razdoblja vodila su ga do osnivanja vlastitog instrumentalnog orkestra Musica Saeculorum.

Školovan za violončelista, intenzivno je radio sa Sir Johnom Eliotom Gardinerom u Orchestre

Révolutionaire et Romantique i s Claudijom Abbadom, prvo kao jedan od utemeljitelja Mahlerova komornog orkestra, te u Orkestru Festivala u Lucernu, a kasnije kao njegov asistent i gost dirigent njegovog Mozart orkestra. Oba su dirigenta važna inspiracija von Steinaeckeru, imali su snažan utjecaj na njegov glazbeni razvoj.

Surađivao je s mnogim vodećim instrumentalistima i pjevačima, među kojima su: Camilla Tilling, Dorothea Röschmann, Isabelle Faust, Guy Braunstein, Daniel Müller-Schott, Fazil Say, Sara Mingardo, Andrew Staples, Mia Person, Hanno Müller Brachmann, Peter Harvey i Boris Belkin.

Napominjemo da su ulaznice za Requiem vrlo brzo rasprodane.