Kako nadoknaditi gubitak od 3 milijuna kuna vlastitih prihoda uslijed pandemije koronavirusa? Što umjesto, pored i nakon donacija?
Draga publiko,
Prije tjedan dana objavili smo poziv onima koji žele i mogu da nam svojim donacijama pomognu u produkciji programa nove sezone.
Povod pozivu je drastično smanjenje vlastitih prihoda od prodaje programa, sponzora, najmova i gostovanja izazvano poznatim okolnostima. U devet mjeseci 2019. godine taj je prihod iznosio 4.747.000 kn. Procjena do kraja devetog mjeseca 2020. godine = 1.700.000 kn. O konačnom iznosu gubitka informirat ćemo vas u prvom tjednu listopada, no već sada možemo anticipirati da će navedeni prihodi biti manji za približno 3.000.000 kn. Da situacija bude još gora, planirani prihodi po tim izvorima u 2020. bili su 5.400.000 kn, s obzirom na očekivan porast prihoda od prodaje ulaznica za EPK programe. Nažalost, već u srpnju 2020. bili smo prisiljeni rebalansom revidirati plan vlastitih prihoda od prodaje programa, sponzora, najmova i turneja te ga smanjiti na 2.170.000 kn.
Navedena matematika postaje posebno dramatična uzmemo li u obzir da se, uz manje varijacije od godine do godine, 80% tih prihoda ulaže u produkciju programa, a 15% u plaćanje režija te još 5% na na druge troškove. Tema jedne od skorih objava u našoj novoj rubrici TRANSPARENTNO KAZALIŠTE bit će struktura prihoda i rashoda riječkog HNK.
Tema današnje objave su spomenute i nekima očigledno sporne donacije. Naš je poziv uzburkao društvene mreže, a zgroženi su njime i neki lokalni mediji. Kao da smo pozvali na pljačku osiromašenih banaka, oslobađanje korumpiranih političara ili otimanje imovine nogometaša.
Dakle, ako već u rujnu tekuće godine ostvarite pandemijom uzrokovan milijunski manjak prihoda od prodaje programa, a tim prihodom uvelike financirate produkciju tog programa, što vam preostaje kako biste barem djelomice kompenzirali manjak i mogli realizirati program:
Možete povećati cijene ulaznica! – Možemo, no odlučili smo da bi u okolnostima ekonomske krize uzorkovane pandemijom takva mjera bila krajnje neprimjerena, premda čujemo od mnogih gledateljica i gledatelja da su ulaznice za naše programe, posebno koncertne i operne, daleko ispod primjerene cijene.
Možete smanjiti opseg programa, broj premijera i repriza! – Da, možemo i to, no neizbježno je da bi takva mjera dodatno smanjila prihode od prodaje programa. Izvoditi manje, a naplaćivati ulaznice više – postupiti tako bilo bi neodgovorno od javne ustanove.
Možete povećati broj repriznih izvedbi, pa time valjda i prihode! – Tako ćemo i učiniti, ali prihodi se neće povećati jer je zbog mjera prevencije zaraze koronavirusom kapacitet gledališta smanjen na jednu trećinu, a u najboljem slučaju polovinu (ovisno o broju gledatelja koji dolaze u kazalište kao članovi istog kućanstva ili društva). Osim toga, ne smetnimo s uma da se značajan broj gledateljica i gledatelja ustručava od dolaska u kazalište u vrijeme pandemije.
Možete smanjiti troškove produkcije! – Tako ćemo i učiniti, ali ne možemo prije 2021. zbog već preuzetih obaveza i ugovorenih programa do kraja 2020. U financijskom planu za 2021. predvidjeli smo smanjenje troškova produkcije za čak 48% u odnosu na 2019. godinu, uz mogućnost daljnjeg smanjenja, ovisno o razvoju pandemije i njezinom utjecaju na rad i prihode Kazališta, proračun Grada, Ministarstva kulture RH i drugih proračuna iz kojih se financira produkcija programa.
Možete otkazati ili odgoditi (navodno) skupe EPK projekte! – Pa od 24 najavljena programa već smo bili prisiljeni otkazati 8 i još 6 odgoditi do proljeća 2021. Do izbijanja epidemije u Hrvatskoj realizirali smo 4 programa, među kojima i dva najskuplja: «Tristana i Izoldu» te «Vježbanje života – drugi put», koje je odgođeno nekoliko dana prije najavljene premijere u ožujku. To znači da se na tim projektima više nije moglo uštedjeti; no, o njima uskoro opširnije.
Možete smanjiti broj radnih dana pa uštedjeti na troškovima režija, ne bi li vam više ostalo za produkciju programa! – Neka kazališta, operne kuće i orkestri planiraju krenuti i tim putem, no za takve mjere u nas još nema zakonske osnove. Osim toga, očigledno je da dio publike već sada gubi naviku odlaska u kazalište. Kada bismo smanjili opseg i frekvenciju programa, radili bismo protiv sebe.
Možete smanjiti broj zaposlenica i zaposlenika; pa taj HNK ionako previše košta; oduzmite od sredstava za plaće i prebacite u troškove produkcije! – takav scenarij mogu zagovarati samo oni koji ne razumiju kako Kazalište radi, kako proizvodi i kako ostvaruje prihode. Stoga će jedna od skorih tema TRANSPARENTNOG KAZALIŠTA i biti prikaz strukture i obrazloženje prihoda i rashoda riječkog HNK. U ovoj prigodi pokušajmo shvatiti samo osnovno: Riječki simfonijski orkestar, primjerice, više ne bi bio to što jest, simfonijski orkestar, kada bi imao manje od 60 glazbenica i glazbenika u svome sastavu. Riječki operni zbor ne bi bio to što jest, operni zbor, kada bi brojao manje od 40 pjevačica i pjevača. Drugim riječima, manje nas ne može biti, a da bismo još uvijek bili to što jesmo, da bi naime Kazalište bilo kazalištem, a onda i Rijeka ostala Gradom.
Možete tražiti od Grada Rijeke ili Ministarstva kulture da se gubitak nastao zbog pandemije koronavirusa i mjera prevencije zaraze, interventnim sredstvima naprosto kompenzira iz njihovih proračuna! – Ne, riječki HNK nije, a niti ne namjerava, tražiti više od onoga što već dobiva, sukladno svome statusu nacionalne kulturne ustanove.
Možete, napokon, kao što to čine i brojna druga kazališta, koncertne dvorane, orkestri i operne kuće u svijetu, i u «normalnim» i u «nenormalnim» vremenima, pozvati one gledateljice i gledatelje koji to žele i mogu da doniraju određeni iznos uz kupljenu ulaznicu ili pretplatu! – To smo i učinili, kao što provodimo i neke druge od gore spomenutih mjera, koje smatramo opravdanima.
Činimo, dakle, sve što u ovom trenutku možemo kako bismo opstali u vremenu u kojem se gase kazališta, ansambli, koncertne dvorane i orkestri diljem svijeta.
U čemu je, onda, problem?
Što, zapravo, muči one koji se zgražaju zbog našeg poziva na donacije? Razumiju li uopće da je donacija dobrovoljan čin onoga tko želi i može donirati? Zar u našem gradu ima onih koji bi nekome htjeli oduzeti to pravo?
Je li možda sljedeći korak tih koji se zgražaju, oduzeti pravo i onima koji to žele i mogu da uopće kupuju ulaznice i dolaze u Kazalište, da budu publikom?
Zašto, napokon, ti koji se neprestano zgražaju, optužuju bez dokaza, prozivaju bez razloga, kritiziraju bez znanja – zašto napokon ne smognu hrabrosti pa izgovore da oni ne žele ovakvo (ako žele uopće ikakvo) Kazalište u Rijeci; i da bi oni, da mogu, zatvorili Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i pretvorili ga u bilo što drugo, samo ne mjesto u kojem se stvara i doživljava umjetnost, i u kojem se kritički misli.