ANDREY GUGNIN I VADYM KHOLODENKO ZA UKRAJINU

Debussyjeva suita za dva klavira „En blanc et noir“ („Bijelo i crno”) iz 1915. godine premijerno je izvedena u Parizu već 22. siječnja 1916. godine. Autor je djelo skladao bolujući od raka, transponiravši strahove, užase Prvog svjetskog rata i nadu u francusku pobjedu – sve se to čuje u zadivljujućoj glazbenoj bitci jasne, nevine melodije, u trijumfalnom duhu. U prvom stavku snažan valcer sukobljenih harmonija ratni je duet prekinut vojničkim motivima u borbi francuskih i njemačkih glazbenih tema koje se bore za dominaciju u drugom stavku. Finale se iz nježne atmosfere pune nade pretvara u tužnu, gorku i zlokobnu temu – poslijeratne godine obilježit će bolna sjećanja… Djelo svjedoči i o stilskoj evoluciji skladatelja koji je svojim ritmovima, harmonijom i nepredvidljivim jezikom nastavio koračati dotad neistraženim putevima.

Valentin Silvestrov ukrajinski je skladatelj, a klavir je njegov najvažniji izvor kreativne aktivnosti kojim obuhvaća široki raspon žanrova, od sonata i ciklusa za solo klavir, do velikih skladbi za klavir i orkestar. Slavni Arvo Pärt nazvao je Silvestrova „jednim od najvećih skladatelja našeg vremena”. Rođen je u Kijevu 1937. godine, glazbom se počeo baviti relativno kasno, s petnaest godina, u početku je bio samouk. Pohađao je tečajeve u večernjoj glazbenoj školi dok se školovao za građevinskog inženjera, a od ’58. do ’64. studirao kompoziciju i kontrapunkt na Kijevskom konzervatoriju. Silvestrov se danas smatra jednim od vodećih predstavnika kijevske avangarde, svojevremeno žestoko kritizirane od zagovornika konzervativne sovjetske glazbene estetike. Zahvaljujući entuzijazmu pojedinih izvođača, njegova su se djela slušala na periferijama službene glazbene scene. Situacija se postupno mijenjala većim međunarodnim priznanjem Silvestrova. Mnoga su njegova djela nagrađena prestižnim nagradama. Silvestrov je sačuvao neovisnost i posljednjih godina odustao od avangarde i otkrio metaglazbu, metaforičku glazbu, univerzalni stil – univerzalni jezik. Riječ je o općem leksikonu koji nikome ne pripada, a svatko ga može koristiti na svoj način.

Silvestrov je od 2000. godine započeo s pisanjem manjih djela, „Bagatela”, 13 minijatura koje se „prelijevaju” jedna u drugu u polusatnom nizu velikog spektra romantičnog pijanizma. Francuski bagatelle – sitnica, a u glazbi kratka skladba nestalna oblika i sastava. Silvestrova u „Bagatelama” zanima melodija kao odgovor na nestalne intonacije, motive kojima sporo, ljupko i zapanjujuće detaljno hvata trenutak i zaustavlja ga u glazbi. Definiraju suštinu Silvestrovljeve glazbe i svakako to nisu bezvrijedne minijature, one su, kako je u šali rekao Silvestrov „uzvišene beznačajnosti u kojima nema ničega osim… glazbe”. Smatra kako takva djela uspostavljaju svojevrsni „duet s tišinom”. Taj duet čine ne samo zvukovi, već i rezonancije, stanke, promjene tempa, dinamične nijanse boja…

„Pjesnik klavira”, prvi veliki poljski pijanist i skladatelj Fryderyk Chopin jedna je od najistaknutijih glazbenih ličnosti ranog romantizma, poseban po tome što je čitav svoj stvaralački opus posvetio klaviru.

Prve i najznačajnije instrumentalne, klavirske balade skladao je Chopin za kojim slijede Liszt i Brahms. Dajući potpuno novi život baladi, Chopin je u njoj spojio lirsko, epsko i dramsko, zadržavajući slobodan i individualan stil. Pokrivajući golemi raspon emocija, Četvrta balada smatra se najvećom Chopinovom baladom, općenito oličenjem romantične glazbe koju uspoređuju s „Mona Lisom” u slikarstvu. Nastala je oko 1842./’43., tajanstvena je, melankolična, smirujuća i spokojna, svojim tijekom dramatični se intenzitet povećava i kulminira u vatrenom vrtlogu. Iako Chopin nikada nije iznosio programske koncepcije o svojoj inspiraciji, Robert Schumann, koji je od Chopina o tome mogao čuti iz prve ruke, potvrdio je kako je Četvrta balada bila inspirirana baladom o tri brata najvećeg poljskog pjesnika Adama Mickiewicza (1798.-1855.). U tom djelu otac šalje trojicu braće u potragu za neprocjenjivim blagom. Nakon što prođu jesen i zima, otac pomisli kako su njegovi sinovi poginuli u ratu. Međutim, nakon svih hladnih, snježnih oluja, svi se sinovi ipak vraćaju i to s trima nevjestama.

Jedan od najimpresivnijih skladatelja s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, Aleksandar Skrjabin ruski je pijanist i skladatelj bogatog opusa. U ranom razdoblju stvorio je visoko lirski i jedinstveni tonski jezik inspiriran glazbom Fryderyka Chopina, dok se rani orkestralni radovi odaju utjecajima Wagnera, Berlioza i Liszta. Postupno je pronašao vlastiti, osebujan glazbeni put blizak ekspresionizmu, zanimajući se za misticizam, razvio je atonalni sustav koji je prethodio Schönbergovoj 12-tonskoj ljestvici i glazbi koja je na tom tragu uslijedila. Može ga se smatrati primarnom figurom ruskoga glazbenog simbolizma i navjestiteljem serijalizma.

Težio je idealu sveobuhvatnog umjetničkog djela, stvarao je mistični spoj svih umjetnosti i osjetila. Kod Skrjabina svjetlost igra važnu ulogu – simbolizira u svom spektru boja pojedinačni stadij čovjekove duhovne individualizacije. Znajući za takvu Skrjabinovu zaokupljenost odnosom boja, određenih slogova riječi, tonaliteta i akorda, njegov je prijatelj Aleksandar Mozer konstruirao električnu napravu sa šarenim lampicama, tzv. tastieru di luce. Inovativni Skrjabin je 1909.-1910. skladao svoje najznačajnije orkestralno djelo, simfonijsku pjesmu „Prometej: Poema vatre” napustivši tradicionalno poimanje tonalitetnosti. Jedan od najpoznatijih takvih akorda je „mistični akord”, poznat i pod nazivom „Prometejev akord” jer ga je skladatelj obilno rabio upravo u svojemu orkestralnom remek-djelu, za čije je izvođenje vizionarski skladao i dionicu za „svjetleći klavir” što se danas smatra pretečom suvremenog light-showa. Taj posebni instrument svira se kao klavir, ali umjesto zvuka projicira svjetlo u različitim bojama. Prometej, prijatelj i dobročinitelj ljudima te protivnik olimpskih bogova, simbol je i nositelj svjetla, onaj koji utjelovljuje stvaralačku energiju ljudi svjesnih svoje individualnosti, a Skrjabin ga tako i prikazuje, u neprestanoj borbi čovjeka protiv nepravde i sile, do konačnog ekstatičnog jedinstva sa svemirom. Vizionarski je zamislio „Prometeja” kao spektakularnu simfoniju svjetla i zvuka, a za sveobuhvatni doživljaj ovog djela bitan je multimedijski aspekt koji često ostaje zagonetan i tehnološki neizvediv čak i danas. „Prometej” je s ogromnim zanimanjem publike praizveden u Moskvi 2. ožujka 1911. sa Skrjabinom kao solistom na klaviru, dirigirao je Kussevitski. Skrjabin nikada nije doživio izvedbu kakvu je zamislio, sa svjetlom.

Njegovu prijatelju, a kasnije biografu Leonidu Sabaneevu (1881. – 1968.) koji je savršeno poznavao i razumio Skrjabinove ideje, povjeren je aranžman za klavir.

Priredila Andrea Labik

HRT Radio Rijeka – Glazba povezuje! – ruski i ukrajinski pijanist zajedno nastupaju za pomoć Ukrajini

Novi list – Gugnin i Khodolenko za Ukrajinu: Vrhunsko pijanistički muziciranje

La Voce del popolo – Un magnifico concerto in nome della Pace

Film-mag.net – Humanitarni koncert u ‘Zajcu’: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Svijet kulture – Humanitarni koncert u „Zajcu“: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Moja Rijeka – Humanitarni koncert u „Zajcu”: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Rijeka danas – Humanitarni koncert u ‘Zajcu’: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Culturenet.hr – Humanitarni koncert u ‘Zajcu’: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Teklić.hr – Humanitarni koncert u „Zajcu“: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Extravagant – Humanitarni koncert u „Zajcu“: Pijanisti Andrey Gugnin & Vadim Kholodenko za Ukrajinu

Burin – Humanitarni koncert u „Zajcu“: ruski i ukrajinski pijanist muziciraju za Ukrajinu

Torpedo – Umjetnost spaja – Ukrajinac i Rus na humanitarnom koncertu

Lanterna – HUMANITARNI KONCERT ZA UKRAJINU U “ZAJCU”

Fiuman.hr – Zajednički humanitarni koncert ukrajinskog i ruskog pijanista za pomoć Ukrajini

Riportal – U Rijeci pijanisti iz Rusije i Ukrajine zajedno na humanitarnom koncertu za pomoć Ukrajini

Novi list – Ruski i ukrajinski virtuozi zajedno u riječkom HNK-u sviraju za Ukrajinu

Novi list – Ruski pijanist uoči humanitarnog koncerta za Ukrajinu u Rijeci: ‘Važno je pokazati jedinstvo u borbi protiv zla’