KOLIKO JE VISOKA BRANA?

Suprotno stavovima nekih, možda i mnogih, smatram da upravljati kazalištem ne znači baviti se prvenstveno rutinskom produkcijom predstava i administrativnim poslovima, proračunima i procedurama, revizijama i korekcijama, apliciranjem i izvještavanjem. Naravno, bez svega toga kazalište ne može raditi, no ako bi se samo o takvome radu radilo, što bi takvo kazalište bilo nego samo – ustanova? Kazalište ne postoji samo da bi uredno radilo, nego i da bi svojim radom – djelovalo, a svojim djelovanjem razvijalo i stvaralo – kritičke stavove i neke nove vrijednosti, umjetničke i kulturne, društvene. Kada stavovi i vrijednosti postanu izazov i obaveza, čak pitanje odgovornosti i identiteta, pa kada se kazalište tako misli i vodi, tada tenzije, nesporazumi, nerazumijevanja, pa i sukobi, postaju neizbježni. Naime, uvijek postoje i oni koji imaju drugačiji stav i zastupaju drugačije vrijednosti. Svako je kazalište, a posebno ono nacionalnog statusa i karaktera, kompleksan kolektiv u kojem se usporedno, a često i isprepleteno, susreću raznoliki zajednički i partikularni interesi, skladni ili zategnuti odnosi, antagonizmi i suradnje, ambicije i vizije. Sve to uvelike utječe na tijek i ishod produkcije programa, posebno kada se u te odnose i interese upletu nakane nečasne politike i zlonamjernih medija. Nakon preduge dvije godine pandemije, koja je ugrozila opstanak kazališnih institucija, pa i izvedbenih umjetnosti uopće, zadesila nas je institucionalna kriza, pokušaj svrgavanja uprave jednog nacionalnog kazališta, nezabilježen u nedavnoj povijesti hrvatskog glumišta. Političko nasilje nad institucijom i njezinom upravom naposljetku je spriječeno intervencijom Ministarstva kulture i medija te pravomoćnom presudom Visokog upravnog suda.

Unatoč svemu tome, svim varijantama virusa, podvala i rušilačkih kampanja, u protekle tri „krizne“ sezone za našu smo publiku uporno izvodili predstave kao što su „Plamteća voda“, „Čipka“, „Odiseja“, „Transparada“, „Romeo i Julija“, „Posvećenje proljeća“, „Mediteranska trilogija“, „Čajkovski“; zatim „Enrico IV.“, „Orlando furioso“, „Decameron“, „Opasne veze“, „Amarcord“, „Gospođa ministarka“, „Poljubi me, Kato“, „Rastanci“, „Na tri kralja ili kako hoćete“, „Kralj Edip“, „Enigmatske varijacije“, „Čelične magnolije“, „Vježbanje života – drugi put“; pa „Čarobna frula“, „Opera po Kamovu“, „Pikova dama“, „Erwartung“, „Cavalleria Rusticana“ i „Pagliacci“, „Gianni Schicchi“ i „Arlecchino“, „Traviata“; te niz nezaboravnih koncerata Riječkog simfonijskog orkestra na čelu s našim sjajnim šefom-dirigentom Valentinom Egelom; gala koncerte Karite Mattile i Maide Hundeling; Bachovu „Muku po Ivanu“, ili pak Mahlerovu monumentalnu 2. simfoniju, „Uskrsnuće“, pod dirigentskim vodstvom Philippa von Steinaeckera i u suradnji sa Simfonijskim orkestrom i zborom HRT-a. Unatoč svemu, u protekle tri sezone naše su predstave gostovale ne samo diljem Hrvatske, nego i od juga do sjevera Europe (od Grčke, preko Italije, Slovenije, Mađarske, Poljske i Njemačke, pa sve do Finske). Usto, prisjetimo se i samo probranih pothvata prije tri „krizne“ sezone: „Tristan i Izolda“, „Michelangelo“, „Leica format“, „Elektra“, „Sunset Boulevard“ i „Evita“, „Mizantrop“, Rossini Cards, Didona i Eneja, Falstaff, Otello, Madama Butterfly, Werther, Down, by Law, Voda, „Woyzeck“, „Julije Cezar u Egiptu“, „Orašar“, „Nikola Šubić Zrinjski“, „4 bolera“, „Gorski divovi“, „Gostioničarka Mirandolina“; antologijski koncerti Riječkog simfonijskog orkestra u sezonama kada je naš glavni gost dirigent bio Ville Matvejeff.

U novu, posljednju sezonu aktualne uprave ulazimo još uvijek skloni nadi da je dosadašnjih sedam sezona – usprkos svim neverama – našoj riječkoj publici pružilo, pa i otkrilo, takva umjetnička djela i dosege koji su izgradili jasne kritičke stavove i uspostavili nove vrijednosti. Nadamo se da su očekivanja riječke publike i većine kazališnih umjetnica i umjetnika postala dovoljno odlučna da u nadolazećim godinama, bude li i dalje takvih političkih i medijskih agendi, postanu brana namjerama reduciranja i provincijaliziranja Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Zbog svega toga, naša oproštajna sezona nosi naslov „Sada ili nikada“. Sada ili nikad više, u sezoni 23./24. imamo posljednju priliku razuvjeriti dobronamjernike koji ipak sumnjaju, ali i ispraviti ono što do sada nismo mogli ili znali. „Sada ili nikada“ nije samo poziv publici, nego i izazov, čak obaveza i upozorenje nama samima. Ako nas na kraju i dočeka poraz, barem će za nama ostati autoironični plakati ravnateljica i ravnatelja i mene kao intendanta!

U međuvremenu, drage gledateljice i gledatelji, uz Riječki simfonijski orkestar koji obnavlja i preuzima nova generacija izvrsnih glazbenika i glazbenika, uz Balet koji nastavlja osvajati Europu, uz operne solistice i soliste, glumice i glumce Hrvatske drame i Talijanske drame, ovo su glavni aduti nove sezone: „U ritmu Broadwaya“, „Anna Bolena“, „Sad i nikad više“, „Božićna priča“, „Macbeth“, „Kamikaze“, „La Fanciulla del West“, „Rajnino zlato“, „Slučaj vlastite pogibelji“, „Glorija“, „Grand finale“; Rahmanjinov, Papandopulo, Bjelinski, Beethoven, Brahms, Puccini, Donizetti, Verdi, Wagner, Monteverdi, Mahler, Čajkovski, Mendelssohn, Chopin, Lutosławski; Shakespeare, Marinković, Dickens; Valentin Egel, Diana Haller, Ville Matvejeff, Zoran Juranić, Martina Filjak, Maida Hundeling, Ozren Grabarić, Nadav Zelner, Jeroen Verbruggen, Eduard Miler, Senka Bulić, Marco Lorenzi…

Vidimo se!

dr. sc. Marin Blažević, intendant

ŽENA U FOKUSU

Osvrćući se se na naslove koje smo su izabrali za program Hrvatske drame u 2023./2024., uvidjela sam kako smo u centar pažnje stavili žene: žene s karakterom, žene s autoritetom, ali i žene sa sudbinom. Svaka od njih, bila to ona Lady Macbeth ili Glorija, dat će nam priliku da spoznamo svu težinu položaja žena u društvu.

Naš odgovor na suvremene prilike iznijet će i oblikovati snažne glumice našeg ansambla i jednako snažne autorice iza izvedbi. U tom smislu, želimo izdvojiti osebujan i autentičan glas jedne od najoriginalnijih umjetnica hrvatske kazališne scene, redateljicu Senku Bulić, koji će nam ponuditi svoju viziju „Glorije“ Ranka Marinkovića. Izazovna i neočekivana inscenacija svakako će biti i ona „Macbetha“ Eduarda Milera, za koju vjerujemo da će dostići uspjeh istoimene opere i baleta koje ste već imali prilike gledati na našoj sceni. U želji da istaknemo hrvatske autore, Hrvatska drama, u koprodukciji s HNK Varaždinom, najavljuje Kristiana Novaka, jednog od najpopularnijih suvremenih autora koji je hrvatsku književnu scenu prodrmao sjajnim romanima “Ciganin ali najljepši” i “Črna mati zemla”.

Konačno, našoj mlađoj publici poklanjamo klasik koji će doživjeti premijeru na daskama hrvatskog kazališta, „Božićnu priču“ Charlesa Dickensa.

Budite prvi u redu za kartu!

Hvala na pažnji.

Ana Vilenica, v.d. ravnateljica Hrvatske drame

Božićna priča
Charles Dickens - Ivana Đula, Milica Sinkauz
Macbeth
William Shakespeare
Ranko Marinković
Pierre Choderlos de Laclos
Branislav Nušić
Sofoklo
Robert Harling
Giovanni Boccaccio
Éric-Emmanuel Schmitt
Federico García Lorca
Rastanci
Mani Gotovac
Ivana Brlić Mažuranić
Dokumentarna predstava
Gamad
Janko Polić Kamov - Slavko Grum

IZAZOVI KONVENCIJAMA I KOMFORU

Ne slijedimo utvrđene putove, nego ih gradimo i otvaramo. Ne razmišljamo o granicama ili ograničenjima, nego širimo obzore. Konvenciji i komforu suprotstavljamo izazove!
Sigurnost umiruje i gasi strasti i žudnje, a bez njih i bez erosa nema života niti umjetnosti!
Naša operna strategija temelji se na poštovanju djela velikih majstora, jednako kao i na otvorenoj znatiželji, nesputanom i hrabrom dijalogu s nasljeđem koje baštinimo. Na tome tragu je i nastao ambiciozan program za kojega bez ustezanja ili svilene diplomacije možemo utvrditi da još uvijek nema konkurencije.

Zašto?

Od svih naših premijera, niti jedan naslov ne igra na nešto predvidljivo ili očekivano iz „željeznog opernog repertoara“. Mi se, uostalom, ne bavimo metalurgijom, nego doista kazališnim izazovima! Već godinama riječka Opera podiže ljestvicu kazališnog znanja i umijeća. Silnu i prepoznatljivu energiju riječkoga opernoga ansambla gradimo na vašem povjerenju i podršci ljubitelji opere. Vjerujemo da ona neće izostati, niti sada, niti ikada u našem gradu glazbe i umjetnosti, u Rijeci.

Dražen Siriščević, ravnatelj Opere

Gaetano Donizetti
Djevojka sa Zapada
Giacomo Puccini
Richard Wagner
Thomas Adès
Elektra_vizual
Richard Strauss
Petar Iljič Čajkovski
Giuseppe Verdi

GLAZBENI VATROMET

Poštovana publiko,

veliko mi je zadovoljstvo pozvati vas na nadolazeću koncertnu sezonu Riječkog simfonijskog orkestra. Očarat ćemo vas širokim repertoarom epoha i skladatelja, a iznimno sam sretan što mogu najaviti da se vraćaju neki od naših cijenjenih gostujućih dirigenata! Prva dva koncerta posvećena su proslavi 150. rođendana Sergeja Rahmanjinova te jednom od najboljih hrvatskih skladatelja svih vremena, Borisu Papandopulu. Predstavit ćemo njihove druge simfonije, Rahmanjinovljev Drugi klavirski koncert i Papandopulovo Vrzino kolo za klavir i orkestar, kao i njegov Koncert za ksilofon i gudače. Solist na ksilofonu bit će Pedro Rosenthal Campusano iz našeg orkestra, dok će na klaviru biti gošća Martina Filjak. Također, izuzetno sam uzbuđen što će ove sezone kao solisti nastupati Petar Kovačić i naša nova koncertna majstorica Katarina Kutnar.

Koncert za Sve svete sastoji se od dvaju velikih djela posvećenih sudbini, Brahmsove „Schicksalslied“ za zbor i orkestar te Beethovenove, vječno uzbudljive, Pete. U lijepoj tradiciji nastavljamo i s izvedbama novogodišnjih koncerata kojima, zajedno s vama, našom voljenom publikom, na sjajan i blistav način ispraćamo staru, a dočekujemo novu godinu. Na zimu i proljeće očekujemo povratak počasnog gosta dirigenta Villea Matvejeffa s iznimno zahtjevnim Koncertom za orkestar Lutosławskog te prekrasnim Chopinovim Drugim klavirskim koncertom kojeg će odsvirati Anika Vavić. Očekuju nas i koncert Alana Bjelinskog na kojem će, između ostalih djela, dirigirati i jedno od djela svog oca Brune Bjelinskog. S nestrpljenjem iščekujemo i Sibeliusov program pod vodstvom Ivana Huta. Simfonijski ciklus obogaćen je i dvama vrhunskim programima ansambala HRT-a pod ravnanjem Tomislava Fačinija i Pascala Rophéa, dok će Božićnim koncertom i našim zborom dirigirati Matteo Salvemini. Finale sezone i Beethovenova „Oda radosti“, njegova nevjerojatna 9. simfonija, događaj je kojemu se jako veselim!

Ovaj bogati simfonijski program, u kombinaciji s fantastičnim opernim naslovima, donijet će nam godinu punu uzbuđenja, sjajnih izvođača i kompozitora, kako gostujućih, tako i domaćih.

Vi ste nam, draga publiko, bili najveća motivacija. S vama i za vas, iznova ćemo ponuditi naša srca glazbi.
Pridružite nam se u ovom vatrometu emocija, tu smo zbog vas!

Valentin Egel, šef dirigent

GLAZBENI VATROMET

Poštovana publiko,

veliko mi je zadovoljstvo pozvati vas na nadolazeću koncertnu sezonu Riječkog simfonijskog orkestra. Očarat ćemo vas širokim repertoarom epoha i skladatelja, a iznimno sam sretan što mogu najaviti da se vraćaju neki od naših cijenjenih gostujućih dirigenata! Prva dva koncerta posvećena su proslavi 150. rođendana Sergeja Rahmanjinova te jednom od najboljih hrvatskih skladatelja svih vremena, Borisu Papandopulu. Predstavit ćemo njihove druge simfonije, Rahmanjinovljev Drugi klavirski koncert i Papandopulovo Vrzino kolo za klavir i orkestar, kao i njegov Koncert za ksilofon i gudače. Solist na ksilofonu bit će Pedro Rosenthal Campusano iz našeg orkestra, dok će na klaviru biti gošća Martina Filjak. Također, izuzetno sam uzbuđen što će ove sezone kao solisti nastupati Petar Kovačić i naša nova koncertna majstorica Katarina Kutnar.

Koncert za Sve svete sastoji se od dvaju velikih djela posvećenih sudbini, Brahmsove „Schicksalslied“ za zbor i orkestar te Beethovenove, vječno uzbudljive, Pete. U lijepoj tradiciji nastavljamo i s izvedbama novogodišnjih koncerata kojima, zajedno s vama, našom voljenom publikom, na sjajan i blistav način ispraćamo staru, a dočekujemo novu godinu. Na zimu i proljeće očekujemo povratak počasnog gosta dirigenta Villea Matvejeffa s iznimno zahtjevnim Koncertom za orkestar Lutosławskog te prekrasnim Chopinovim Drugim klavirskim koncertom kojeg će odsvirati Anika Vavić. Očekuju nas i koncert Alana Bjelinskog na kojem će, između ostalih djela, dirigirati i jedno od djela svog oca Brune Bjelinskog. S nestrpljenjem iščekujemo i Sibeliusov program pod vodstvom Ivana Huta. Simfonijski ciklus obogaćen je i dvama vrhunskim programima ansambala HRT-a pod ravnanjem Tomislava Fačinija i Pascala Rophéa, dok će Božićnim koncertom i našim zborom dirigirati Matteo Salvemini. Finale sezone i Beethovenova „Oda radosti“, njegova nevjerojatna 9. simfonija, događaj je kojemu se jako veselim!

Ovaj bogati simfonijski program, u kombinaciji s fantastičnim opernim naslovima, donijet će nam godinu punu uzbuđenja, sjajnih izvođača i kompozitora, kako gostujućih, tako i domaćih.

Vi ste nam, draga publiko, bili najveća motivacija. S vama i za vas, iznova ćemo ponuditi naša srca glazbi.
Pridružite nam se u ovom vatrometu emocija, tu smo zbog vas!

Valentin Egel, šef dirigent

VISOKA OČEKIVANJA UVIJEK SU DOBRODOŠLA

Visoka umjetnička očekivanja nalaze se pred novom baletnom sezonom “Sada ili nikada”. Na temeljima izvrsnosti i raznovrsnosti dosadašnjeg rada, riječki Balet nastavlja stremiti još jačoj emancipaciji i idejno-umjetničkoj progresivnosti, potpomognuto i prošlogodišnjim proširivanjem ansambla. Putem planiranih premijernih, repriznih i gostujućih umjetničkih programa, odgovorno i kreativno ćemo nastaviti graditi nove, kvalitetnije odnose s publikom u Rijeci i šire, nacionalno i internacionalno.

U listopadu započinjemo festivno, s dvostrukom premijerom „Sad i nikad više“ u koprodukciji s HNK-om Varaždin. Prva, „Adam i Eva“, nudi plesno čitanje Krležinog istoimenog dramskog djela. Kao koreografkinji ove fatalne ljubavne sudbine želja mi je bila radnju smjestiti u suvremeni ambijent klupske scene. Glavne uloge Čovjeka i Žene, Adama i Eve, donijet ćemo na scenu kroz dvije podjele (Michele Pastorini & Anna Zardi, Tea Rušin & Noa Siluvangi). Prolaznošću vremena, s određenom satirom kao utjehom, zaokupljen je i belgijski koreograf Jeroen Verbruggen. U svom djelu „Za nikad“ nježno nas podsjeća da je svaki dan, dar za slavlje. Ova premijera nudi groteskne i hiperbolizirane kretnje, ekscentrične likove, karnevaliziranu odjeću i rasplesani kolektiv. Zahvaljujući programu K-HNK, odmah nakon premijere u Rijeci balet „Sad i nikad više“ plešemo u Varaždinu, Osijeku i Splitu.

Dva reprizna niza dosadašnjih moćnih baletnih ostvarenja, „Romea i Julije“, koreografa Jiříja Bubeničeka, i „Orašara“ Maura de Candije, realizirat ćemo krajem 2023. i početkom 2024. godine. Želimo sačuvati uložen trud, kreativnu strast i umijeće stvaranja navedenih baleta te ih izvesti za publiku koja ih još nije imala prilike vidjeti, ili želi ponoviti iskustvo gledanja.

U veljači nastavljamo s premijernim programom sezone 2023./24., i riječkoj publici predstavljamo balet „Pinocchio“ u koreografiji Michelea Pastorinija. Omiljenoj priči o Pinokijevu životu dodat ćemo dašak humora i maštovitosti, otkrivajući do sada manje poznate sporedne rukavce ne bismo li očarali i začarali djecu i sve koji se tako osjećaju.

Transformirajuće nijanse našeg dosadašnjeg umjetničkog djelovanja autorski će sublimirati mladi izraelski koreograf Nadav Zelner u posljednjoj premijeri sezone, „Grand finale“. Bit će to balet koji priča jedinstvenu priču o nama, ansamblu od dvadeset i dvoje internacionalnih plesačkih karaktera okupljenih u vrlo ranjivo i osjetljivo tkivo zajednice, suočavajući se sa svakodnevicom, posljedicama i žrtvama odabranog načina života, ne bismo li proširili svoj glas i strast umjetnosti podijelili sa svijetom.
I pred kraj sezone, na scenu Exportdrva vraća se „Heroj je umoran“ koreografa Giuseppea Spote i kompozitora Frana Đurovića. Ovaj naslov pruža priliku ansamblu, koji je većinom i sam satkan od vrlo mladih umjetničkih osobnosti, da ostvari direktnu vezu s mladom publikom.

Baletna sezona 23./24. pomno je odabrala svoju kronološku i sadržajnu orbitu. Bit će jako zanimljivo i dinamično, pridružite nam se.

Maša Kolar, ravnateljica Baleta

Pinocchio_vizual
Carlo Collodi - Michele Pastorini
Sergej Prokofjev, Adrian Piotrovski, Leonid Lavrovski, Sergej Radlov
Petar Iljič Čajkovski

AL VOSTRO GUSTO

Adesso o mai più è una frase che si dice quando il tempo a nostra disposizione comincia a terminare. Questa è l’ultima stagione che firmerò, l’ultima occasione per produrre alcuni titoli, che per me rappresentano delle occasione per i nostri attori di dare il massimo. Forse è questo quello che ci ha distinto come direzione artistica dello Zajc: l’ostinazione a creare spettacoli di altissima qualità. In questi anni ogni parte dello Zajc ha lottato per raggiungere l’eccellenza, poiché riteniamo che sia l’unica maniera di fare teatro, con un senso civico e sociale, per un pubblico che vuole e desidera sempre di più dal proprio teatro. La compagnia stabile è come una squadra di calcio, l’allenatore può cambiare ma la squadra amata resta. Non smettete mai d’amarla perché è una compagnia unica, e senza di voi perderebbe il senso della sua esistenza..alla fine il teatro è come lo sport, lo si fa per far emozionare il pubblico.

Quello che potrete vedere quest’anno sarà una stagione eccezzionale, ricca e piena di passione che più delle altre, porta i ricordi belli di un percorso, di una storia, di un legame personale tra noi ed il nostro pubblico. “A Ritmo di Broadway”, ci permetterà di ripercorrere la vita del nostro ansable attraverso le esperienze e la voce di Leonora Surian, “Dall’Istria.. con amor!” Ci farà andare con i ricordi ed il cuore in Istria, dedicato al nostro pubblico oltre il Monte Maggiore e infine con Kamikaze avremo un nuovo spettacolare capolavoro firmato da Marco Lorenzi, il regista che più di tutti è riuscito a commuoverci la scorsa stagione parlando proprio di ricordi.

Grazie per averci seguito e sostenuto. Come scrissi nel primo libretto della prima stagione allo Zajc: “Il teatro è il cibo dell’anima”. Quindi buon appetito, spero che sia di vostro gusto.

PO VAŠEM UKUSU

Sad ili nikad, fraza je koju izgovaramo kada nam počne istjecati vrijeme na raspolaganju. Ovo je posljednja sezona koju potpisujem i posljednja prilika da produciramo naslove koji otvaraju priliku našim glumcima da osvoje prostore gdje će moći dati sve od sebe. Možda je upravo to ono što nas je odlikovalo kao umjetničku upravu: upornost u stvaranju takvih prilika. Smatram da je tijekom svih ovih godina, svaki dio “Zajca” stremio izvrsnosti. Vjerujem da je to jedini način stvaranja društveno odgovornog kazališta za publiku koja ne odustaje od svojih očekivanja i visokih kriterija.

Kućni ansambl je nalik nogometnoj momčadi: trener se može promijeniti, ali voljeni tim ostaje. I nikada ga ne prestajete voljeti jer je riječ o jedinstvenom ansamblu koji bi bez vas, naše publike, izgubio smisao postojanja. Na kraju svega u kazalištu, kao i sportu, sve što činimo, činimo s ciljem da osvojimo svoju publiku.

“Ritam Broadwaya ” omogućit će nam da prođemo životom i karijerom naše prvakinje Kazališta, Leonore Surian Popov. “Iz Istre… s ljubavlju!” poziva nas da pomoću sjećanja i srca putujemo Istrom i posvetimo se našoj publici preko Učke. Na kraju svega, očekuje nas novi dramski spektakl u režiji Marca Lorenzija, “Kamikaze”.

Hvala vam što nas pratite i podržavate. Dođite i uživajte s nama jer, kao što sam zapisao u uvodniku u svojoj prvoj sezoni , “kazalište je hrana za dušu”. Stoga, dopustite da vam poželim dobar tek, u nadi kako će biti po vašem ukusu.

Giulio Settimo, ravnatelj Talijanske drame

Igor Weidlich - Giuseppe Nicodemo
Kamikaze_vizual
Emanuele Aldrovandi
A PART NOT APART FROM A PLACE
Luigi Pirandello
Giovanni Boccaccio
Sorry
Bobo Jelčić
DYAD 1929: Cristiana Rotolo i Arnau Velazquez Rodriguez
Wayne McGregor - Steve Reich / Massimilano Volpini - Marjan Nečak
Tiha noć
Miljenko Smoje - Ivica Ivanišević
Dinko Šimunović
Dario Fo, Franca Rame, Jacopo Fo
Giulio Settimo
Giani Stuparich
Livia Amabilino
Petra Blašković
Petra Blašković
Žvaka therapy
Chiara Boscaro, Marco Di Stefano
Čarobnjak iz Oza (vizual)
Lyman Frank Baum