Draga publiko,
danas odgovaramo kolika bi bila cijena umjetničkog rada koji su ravnateljice, ravnatelji i intendant riječkog HNK poklonili Kazalištu i Gradu Rijeci u proteklih šest godina.
Prije nego proučite i komentirate tablicu, pozivamo vas da pročitate nekoliko uvodnih napomena:
1. Prosječni iznos autorskog honorara.
Uz svaki projekt na kojem su «pro bono» radile ravnateljice, ravnatelji i intendant naveden je prosječni bruto iznos autorskog honorara za takav posao u eurima. Za izračun prosječnog bruto iznosa za režiju, koreografiju, dramaturgiju, dizajn svjetla ili scenografiju uzeti su u obzir honorari za navedene poslove ugovarani s gostujućim umjetnicima (vanjskim suradnicima) u proteklih pet godina. Na dnu tablice dan je i pregled svih prosječnih bruto iznosa autorskih honorara.
2. Za one koji se prvi put susreću s informacijama o autorskim honorarima za ovakve poslove: kazališna režija, koreografija, dramaturgija itd., valja znati da:
Pripreme i probe za režiju dramske predstave, dramaturški ili koreografski umjetnički rad traju šest i više mjeseci. U intenzivnom periodu proba, koji rijetko traje kraće od šest tjedana, redatelji i koreografi dnevno rade i po deset i više sati.
3. Moraju li ravnateljice, ravnatelji i intendanti umjetnički djelovati u Kazalištu?
Ne, u opisu posla ravnateljica, ravnatelja i intendanata NIJE režiranje, koreografiranje, dizajniranje svjetla, dramaturški rad na predstavi, scenografija itd. Njihovi ravnateljski ugovori odnose se na produkcijsko, administrativno i umjetničko organiziranje, vođenje i osmišljavanje cjelokupnog dramskog, opernog, koncertnog, baletnog i plesnog programa te rada ansambala za koje su odgovorni, odnosno cijele nacionalne kazališne ustanove u slučaju intendanta.
Uobičajena je, međutim, praksa u mnogim kazalištima i opernim kućama u svijetu da ravnatelji i intendanti povremeno režiraju, koreografiraju i obavljaju druge autorske umjetničke poslove u kazalištu u kojem rade i da za te poslove, što je regulirano posebnim ugovorima, dobijaju i honorare, pored ravnateljske plaće. Tako se, međutim, ne radi u riječkom HNK.
Da ne bude zabune, ravnateljicama, ravnateljima i intendantu za umjetnički rad ne plaćaju se ni prekovremeni sati.
4. Kako su još štedjele ravnateljice, ravnatelji i intendant?
Uštede nisu ostvarene samo time što su odustajali od svojih autorskih honorara; uštedjelo se i na troškovima puta i smještaja koji se inače pokrivaju gostujućim umjetnicima. Također, kad rade i kao redatelji ili koreografi, ravnateljice, ravnatelji i intendant za vanjske suradnike u svojim projektima u pravilu odabiru druge slobodne umjetnike iz Rijeke i Hrvatske, na čije se honorare, za razliku od «stranaca», ne obračunava PDV.
5. Rade li u riječkom HNK «pro bono» samo ravnateljice, ravnatelji i intendant?
Ne. U proteklih pet godina mnoge su druge umjetnice i umjetnici, zaposlenice i zaposlenici «Zajca», poklonili svoj dodatni, neplaćeni umjetnički rad svome Kazalištu i Gradu: plesači su koreografirali, glumice i glumci radili s djecom i mladima u dramskom studiju; zboristice i zboristi nastupali su kao solistice i solisti u opernim produkcijama i koncertnim programima, a glazbenice i glazbenici Riječkog simfonijskog orkestra kao solistice i solisti u komornim koncertima; dirigent Vlajnić vodio je kazalište mladih, i sam režirao te nastupao kao glumac, itd. Kada bi se poklonu, uštedi, donaciji, ili investiciji od 2.000.000 kn, kako hoćete, pribrojio i njihov rad, kao i «pro bono» autorski ili izvođački umjetnički rad drugih ravnatelja (Petra Kovačića, Rosanne Bubole, Jelene Kovačić, Balazsa Baranyaija, Olivera Frljića kao intendanta), iznos bi se ubrzo udvostručio.
6. Je li «pro bono» umjetnički rad donio još neku vrijednost riječkom Kazalištu?
Vjerujemo da jest, pa stoga uz neke od predstava navodimo i nagrade, gostovanja, ali i ostvarene prihode od prodaje ulaznica.