Bard istarske glazbe Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travanj 1880. – Lovran, 27. lipanj 1960.) cijeli je svoj život posvetio istarskoj glazbi odnosno proučavanju istarskog glazbenog folklora i skladanju utemeljenom na njegovim značajkama. Završio je učiteljsku školu u Kopru i djelovao je kao učitelj u mnogim istarskim mjestima (Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u Šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija) te je tada započeo s melografiranjem narodne glazbe. Od 1919. do 1921. studirao je kompoziciju u klasi Franje Dugana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Potom je bio profesor glazbe u Sušaku, gdje je 1923. utemeljio privatnu glazbenu školu, na kojoj je i sam predavao. Godine 1925. nastanjuje se u Zagrebu te djeluje kao tajnik Muzičke akademije do umirovljenja odnosno do 1938. zatim je živio u Beogradu. Od 1945. do 1947. predaje folklor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a od 1947. živi u Rijeci gdje je predavao na glazbenoj školi (Riječka glazbena škola od 1963. nosi njegovo ime, a po njemu je nazvana i glazbena škola u Puli).
Nakon dugogodišnjeg melografiranja i proučavanja istarskih napjeva i svirke, Ronjgov je prvi postavio teoretske osnove istarske glazbe. Utvrdio je tzv. istarsku ljestvicu te zabilježio standardnim notnim pismom istarsku narodnu glazbu.
Objavio je radove O istarskoj ljestvici, O bilježenju istarskih popijevki. Sklada na temelju svojih teoretskih postavki. Gotovo cjelokupan njegov opus posvećen je vokalnom stvaralaštvu koji je proizašao iz istarskog narodnog izričaja. Među mnogobrojnim vokalnim radovima najpoznatiji su tužaljka za dječji zbor Ćaće moj (1933.), za mješovite zborove odnosno „vokalne simfonije“ Roženice, Malo mantinjade v Rike na palade, Naš kanat je lip, Mantinjada domaćemu kraju, Na mamin grobak; zatim za muški zbor Pjesma slobodi, za ženski zbor Otroci v naši zgodovini, solo popijevke Galiotova pesen, Moja zemlja, Uspavanka, dvopjevi Vrbniče nad morem, Zaspal Pave, Ive kosi, rukavice nosi, zborske obrade Mantinjada i tanac, Bela nedeja, Ti ćeš plakat i dr. Djeci je namijenio i Čakavsko-primorsku pjevanku, objavljenu 1939. Od klavirskih radova spominjemo Tičji pir i Nani-nani.
Neprocjenjiva je vrijednost djelovanja skladatelja, melografa i glazbenog pedagoga Ivana Matetića Ronjgova. Njegov skladateljski opus svrstava ga u red najistaknutijih skladatelja zborske literature uopće, ne samo kod nas. Sve od vremena renesanse teško je naći takva majstora koji je isključivo ljudskim glasom izrazio toliki dijapazon u sadržaju i tehničkom izrazu. Što vrijeme više odmiče, to ga jače svrstava u stvaraoce djela trajnih vrijednosti za koja se s pravom može reći da su potekla iz naroda i za narod. Ona predstavljaju umjetnički oblikovanu sintezu one glazbe čiji
…kanat je lip
i dokle njega bude
će bit i nas…