Ugledni baletni koreograf, pedagog i plesač nakon završene baletne škole u Beogradu usavršavao se u École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei. Pozivan je u mnoga baletna kazališta te je svoja djela ostvario u Berlinskom državnom baletu, Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani, Akademiji za glazbu i ples u Zürichu, Nizozemskom nacionalnom baletu u Amsterdamu (solo za Tamása Nagyja), pariškom nacionalnom Baletu (solo za Aurélie Dupont) itd. Balet „Promijeni me“ na glazbu Johanna Sebastiana Bacha napravio je za plesni festival Jacob’s Pillow u Massachusettsu. Za Staatstheater u Augsburgu postavio je cjelovečernji balet „Traumgekrönt“ nadahnut poezijom Rainera Marije Rilkea na glazbu Johanna Sebastiana Bacha i Paula Hindemitha i cjelovečernje baletno-operno djelo „Orpheus-Saitenschlag“ na glazbu Georga Philippa Telemanna, Dietericha Buxtehudea i Leopolda Hurta. U tokijskome Theatre No napravio je nezavisni baletni projekt s prvacima Novoga nacionalnog kazališta, dok je u Tokijskom gradskom baletu postavio balet na glazbu Antonija Vivaldija. U Mađarskome narodnom kazalištu u Pečuhu postavio je balet „Change Bach“ na Bachovu glazbu, u Nacionalnome baletu u Györu balet „Glass house“ na glazbu Roberta Schumanna i Philipa Glassa, u beogradskome Narodnom pozorištu balet u operi „Moć sudbine“ Giuseppea Verdija, u novosadskome SNP-u balet „Carmina burana“ Carla Orffa. U riječkome HNK Ivana pl. Zajca realizirao je autorski projekt „Pour homme et femme“ na glazbu J. S. Bacha, cjelovečernji balet „Šeherezada“ na glazbu Nikolaja Rimski-Korsakova i „San ivanjske noći“ na glazbu različitih autora. U suradnji s Valentinom Turcu na Dubrovačkim ljetnim igrama realizirao je autorski baletni projekt „Opasne veze“, prema slavnom literarnom predlošku de Laclosa i na glazbu različitih baroknih skladatelja, u koprodukciji s mariborskim SNG- om i Festivalom Ljubljana, a u Latvijskome nacionalnom baletu ponovno su surađivali na baletu „Romeo i Julija“ Sergeja Prokofjeva. U istom je kazalištu scenski postavio Šeherezadu Nikolaja Rimski-Korsakova, u ljubljanskome SNG-u postavio je balet „Veliki Gatsby“ prema popularnom romanu Francisa Scotta Fitzgeralda na glazbu različitih američkih skladatelja. U Berlinu je sa svojom koreografijom sudjelovao u hit reviji pod nazivom „Vivid – slavljenje života“, koju je producirala Friedrichstadt Palast, a tamo je kreirao i predstavu „Falling in love“ u suradnji s čuvenim modnim dizajnerom Jean Paul Gaultierom. Za Teatro massimo di Palermo kreirao je balet „Carmen“. Koreografirao je i režirao mjuzikl „Ljepotica i zvijer“ za ZGK Komedija u Lisinskom za koju je, također, dobio nagradu Hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje. Za Bugarski nacionalni balet u Sofiji postavio je balet „Ana Karenjina“ i „Veliki Gatsby“. U HNK Splitu postavio je balet „Veliki Gatsby“ 2023. godine za koji je nagrađen nagradom Hrvatskog glumišta za najbolje koreografsko ostvarenje.
U zagrebačkome Baletu prvi je put gostovao 2008. postavivši kraće baletno autorsko djelo „Idi vidi“ na glazbu Johanna Sebastianna Bacha, 2011. je postavio balet inspiriran stihovima Dobriše Cesarića „Tišina mog šuma“ na glazbu Anite Andreis, zatim je koreografirao i režirao hit predstavu „Ana Karenjina“ prema Tolstojevu romanu na odabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskoga, koja je izazvala nepodijeljeno oduševljenje publike i kritike, gostovala na svim većim hrvatskim pozornicama i u inozemstvu te dobila nekoliko strukovnih nagrada, među ostalim, Leo Mujić je dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje koreografsko djelo. Godine 2017. je koreografirao i režirao balet „Gospoda Glembajevi“ prema dramskom predlošku Miroslava Krleže na glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, za što je ponovno bio nagrađen Nagradom hrvatskog glumišta. Godine 2020. koreografirao je i režirao neoromantični balet „Ponos i predrasude“ prema istoimenom romanu Jane Austin na glazbu raznih autora, za koji je također nagrađen Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavi i koreografiju.
„Pepeljuga“ predstavlja četvrtu suradnju Lea Mujića s HNK-om Ivana pl. Zajca.