Simfonijski koncert „Schönberg, Brahms“, pod izuzetnim vodstvom mladog i talentiranog dirigenta, maestra Valentina Egela, bio je zaista poseban doživljaj za sve koji su tu večer odlučili provesti u našem riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca. Večer prepuna uzbudljive glazbe koja je prodirala u sve pore slušatelja.
Moćna i besprijekorna Dubravka Šeparović Mušović
Prva je na programu bila monodrama u jednom činu, op. 7 za glas i komorni orkestar „Erwartung /Iščekivanje“ Arnolda Schnöeberga. Ovo je djelo u Rijeci praizvedeno upravo na ovom koncertu, a solistica je bila izvanredna mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović u ulozi Žene. To je jedno od najizrazitijih Schönbergovih ekspresionističkih djela u kojem je snažnim potenciranjem izraza ostvario zbijenu dramsku radnju u četiri scene, a koja je usmjerena samo na jednu osobu – mladu ženu koja u šumi traži svog dragog i u tom traženju otkriva svoje uzbuđeno duševno stanje osjećajući nadu, očaj, neizvjesnost i strah. U tom lutanju, ona s užasom otkriva mrtvo tijelo voljenog čovjeka i tu nastaje grčevita dramatika, trzajevi ludila i beznađa koji je vode do sudbonosnog vrhunca. U tom izričaju vidljiva je sloboda Schönbergove stvaralačke koncepcije, asimetričnost ritmičkog, harmonijskog i melodijskog okvira, kao i nagle promjene dinamike, a od solistice se traži nevjerojatna koncentracija ritma, tonaliteta, kao i gibljivost vokala u oštrim skokovima glasovne dionice iz dubokog registra u viši i najviši. Sve je te tehničke i glazbene bravure atonalne partiture besprijekorno i moćno izvela Dubravka Šeparović Mušović, koja nas je svojom izvedbom duboko dirnula i rasprostrla nam novi svijet glazbenog doživljaja u svoj svojoj punini. Pljesak oduševljene publike dugo je trajao.
Sjajan orkestar, energičan i uživljen dirigent
Drugi dio koncerta pripao je Prvoj simfoniji u c-molu, op. 68, Johannesa Brahmsa, četverostavačnom djelu uzbudljive i impozantne partiture. Brahms je napisao četiri simfonije, ali je dugo stvarao ovu Prvu, jer je živio pod utjecajem velikoga simfoničara Beethovena. Brahms se drži klasičnih formalnih okvira, ispunjavajući ih strogo osobnim umjetničkim materijalom u kojem se ogleda njegov stvaralački lik. Brahmsova Prva simfonija podsjeća po tijeku svoje glazbene sadržajnosti na Beethovenovu Petu, i u njoj doživljavamo, slušajući sjajan riječki orkestar, tešku unutarnju borbu, duševnu rastrzanost i kromatsko vodstvo u očaj, no, kao i Beethoven u Sudbinskoj, tako i Brahms, nakon prkosa i otpora, ulazi u trijumf finala. Riječki simfonijski orkestar je još jednom pokazao visoku kvalitetu svojih glazbenika koje je energično i uživljeno vodio maestro Valentin Egel. Orkestar je imao čvrst, čist ritam i punoću zvuka, a svi glazbenici su emotivno sudjelovali u izvedbi prateći sjajnog maestra Egela. Ovacije publike su dugo trajale.
Gloria Fabijanić Jelović, Radio Korzo
Generalni pokrovitelj Riječkoga simfonijskog orkestra
