Premijera LAURENCIA

Vakhtang Chabukiani i Aleksandar Krein

Radnja se odvija u 15. stoljeću, u španjolskom selu Fuente Ovejuna koje pripada Fernandu Gomezu de Guzmanu, Velikom zapovjedniku Reda Calatrave.

I. ČIN

I. SCENA

Seljani se okupljaju na trgu i pripremaju doček zapovjedniku Gomezu nakon njegovog uspješnog vojnog pohoda. S obzirom na to da Gomez rado zloupotrebljava svoju moć i uznemirava djevojke, stanovnici mu nisu naklonjeni unatoč vojnim uspjesima.

Mladi Frondoso sretno je zaljubljen u prekrasnu Laurenciju, kćer Estebana, načelnika sela. Svaki put kad se sretnu, Frondoso joj otvoreno prizna ljubav, ali lijepa Laurencia uzvraća mu samo osmijehom, ne shvaćajući ga ozbiljno. Laurencijini prijatelji, mlada djevojka Pascuala i njen ljubavnik, veseli glazbenik Mengo otvaraju seosku zabavu sa svojim vršnjacima.

Načelnik Estaban svečano dočekuje zapovjednika i njegove vojnike. No, Gomezu pažnju odvlači ljepota Laurencije i Pascuale. Na njegovu zapovijed, sluge Fernando i Ortuño pokušavaju prijevarom odvesti djevojke u Gomezov dvorac. Laurencia i Pascuala uspijevaju pobjeći uz pomoć Menga.

II. SCENA

U rano jutro djevojke kreću prema izvoru dok se u daljini čuje rog, zapovjednik je otišao u lov. Laurencia u osami čeka Frondosa kad na nju naleti Gomez. Primijetivši zapovjednika na vrijeme, Laurencia moli Frondosa da se sakrije iza grmlja. Gomez, uvjeren da je sâm s lijepom seljankom, odlaže oružje i pokušava osvojiti njenu ljubav. Frondoso iskače iz skrovišta i uzima Gomezovo oružje te tjera zapovjednika na povlačenje dok Laurencia bježi u selo po pomoć.

Užasnut takvim poniženjem, Gomez odlazi i zaklinje da će se osvetiti mladom Frondosu.

Pascuala u pratnji seljanki stiže do izvora te susreće Menga koji, kao i obično, razveseli pristigle djevojke svojom radosnom pojavom. Trenutak veselja prekida prestrašena Jacinta, koja u poderanoj haljini bježi od Gomezovih pijanih sluga. Djevojke uzimaju svoje košare s rubljem i bježe prema selu, a Mengo pokušava zaštititi Jacintu. Ubrzo stiže i Gomez u pratnji vojnike te se Mengo, naivno vjerujući u pravdu, žali zapovjedniku na ponašanje njegovih sluga. No, umjesto kazne slugama, zapovjednik naredi bičevanje Menga i predaje prestrašenu Jacintu slugama.

U međuvremenu se pojavljuje glasnik s pismom starješine Viteškog reda te zapovjednik Gomez maršira s vojnicima u bitku. Istovremeno, Laurencia u pratnji seljana pokušava spasiti Menga i Frondosa. Vidjevši da mladi Frondoso nije ozlijeđen te očarana njegovom hrabrošću, priznaje mu ljubav.

II. ČIN

III. SCENA

Tijekom Gomezovog odsustva, Laurencia i Frondoso odluče se vjenčati na radost njihovih roditelja i cijelog sela. Svečano ozračje poremeti jedino Jacinta svojim bolnim sjećanjima, ali je Laurencia i Pascuala uspiju uključiti u slavlje. Vrhunac svečanosti prekida Gomezov dolazak koji, sjetivši se Frondosove uvrede, naređuje njegovo uhićenje. Laurencija, koja se usudila stati u obranu zaručniku, je pritvorena.

IV. SCENA

Stanovnici sela okupljaju se na sastanku, no mišljenja su im podijeljena: neki se žele osvetiti okrutnom vladaru, drugi kukavički šute. Usred žustre rasprave utrčava Laurencia. Izgleda zastrašujuće: kosa joj je raščupana, a haljina prekrivena krvlju. Njen emotivni govor o preživljenom poniženju i mukama potiče prisutne na pobunu protiv zapovjednika. Laurencia govori kako će žene same braniti svoju čast, ako nema muškaraca u selu. I posljednje nedoumice nestaju: svi stanovnici jure prema vladarovom dvorcu.

V. SCENA

Stanovnici marširaju prema Zapovjednikovom dvorcu. Njegovi vojnici ne mogu izdržati navalu pobunjenika i povlače se. Frondoso je oslobođen iz zatvora i u žestokoj borbi pobjeđuje Gomeza.

Pobunjeni puk zaklinje se braniti svoju slobodu.

Vakhtang Čabukiani stvorio je balet Laurencia u vrijeme kad je koreodrama smatrana jedinom prihvatljivom formom suvremenog baleta u Sovjetskom Savezu. Postavljanje baleta prema drami Lopea de Vege Fuente Ovejuna vjerojatno nije bilo slučajno. Naime, u inscenaciji slavnog gruzijskog redatelja Kotea Marjanišvilija, španjolska drama premijerno je izvedena 1. svibnja 1919. godine u Kijevu, tijekom uzleta Ruske revolucije. Predstava je repriziriana čak 42 dana zaredom pred punim gledalištem. Tri godine kasnije, Marjanišvili je predstavu postavio i u Tbilisiju, na pozornici Kazališta Rustaveli, pod nazivom Ovčji izvor. Upravo je ta gruzijska verzija privukla Čabukianijevu pažnju. Dapače, priča o seljačkoj revoluciji bila je očigledno idealna tema za sovjetski balet.

Čabukijanijev balet Laurencia praizveden je 22. ožujka 1939. godine na sceni Državnog akademskog kazališta opere i baleta Kirov (danas: Marijinski teatar). Glazbu je skladao Aleksandar Krein koji je usko surađivao s Čabukianijem kako bi stvorio djelo koje odgovara idejama koreografa, osluškujući njegove potrebe i senzibiltet prema inovacijama. Scenografiju i kostimografiju potisao je Soliko Virsaladze, a u glavnim ulogama nastupili su Natalia Dudinskaja (Laurencia) i Vakhtang Čabukiani (Frondoso). Sljedeće postavljanje Laurencije dogodilo se 14. studenoga 1948. godine u Tbilisi državnom kazalištu opere i baleta “Zakaria Paliašvili”. Solom Virsaladze još jednom je kreirao scenu i kostime, a dirigent Didim Mirtskhulava značajno je utjecao na uspjeh baleta. Kao Frondoso zasjao je Vakhtang Čabukiani, a gruzijska prvakinja baleta Vera Tsignadze – poznata po svojoj lakoći, neusporedivoj sposobnosti skakanja i istaknutom tehničkom stilu – interpretirala je naslovnu ulogu.

Laurencia je postavljena i u Boljšoj teatru 1956. godine. Čabukiani je reprizirao glavnu mušku ulogu, a naslovnu junakinju utjelovila je slavna Maja Pliseckaja. Na pozornici Državnog opernog i baletnog kazališta u Tbilisiju, Čabukiani je oživio svoje remek-djelo još i 1979. godine. Popularnost Laurencije u bivšem SSSR-u je nedvojbena – prima ballerina assoluta Boljšoj teatra Maja Pliseckaja tvrdila je da je početak Sovjetskog baleta označilo Čabukianijevo stvaralaštvo. Bez obzira na geografsku lokaciju pozornice, Laurencia je kontinuirano bilježila uspjeh kod publike i kritike. Štoviše, balet je zabilježen i na filmu Majstori gruzijskog baleta, očuvajući jedinstvene nastupe Čabukanija, Tsignadze i drugih renomiranih gruzijskih plesača.

Godine 2007., na inicijativu Nine Ananiašvili, umjetničke ravnateljice gruzijskog Državnog baleta, Laurencia je obnovljena u Tbilisiju, a 2014. Ananiašvili postavlja novu koreografsku verziju za Nacionalno akademsko veliko operno i baletno kazalište Republike Bjelorusije u Minsku. Upravo je ova verzija najvjernije Čabukianijevom originalu. Naime, za potrebe postavljanja baleta konzultirani su plesači koji su radili s Čabukianijem i plesali s njim u Laurenciji. Ista verzija baleta postavljena je i u Tbilisiju 2017. godine, a sada će zaživjeti i na splitskoj sceni.

Legenda kaže da je Laurencia predvodila seljački ustanak u 15. stoljeću u španjolskom selu Fuente Ovejuna (Ovčje vrelo). Na riječkoj pozornici ulogu lijepe i odvažne Laurencije plesat će prvakinja splitskoga Baleta s ukrajinskom adresom, Eva Karpilovska: „Jako mi je drago da smo dobili priliku doći u Rijeku pokazati svoj talent, puno smo truda uložili kod dugotrajnih priprema. Ozbiljna je to uloga koju kod vas plešem prvi put, prije sam bila spriječena zbog ozljede. Veliki je to izazov, ali vjerujemo da će biti ogroman užitak i prava poslastica za publiku“, podijelila je plesačica.

Evu ste na pozornici „Zajca“ mogli vidjeti i prilikom gostovanja HNK-a Split s autorskom večeri Angelina Preljocaja „La stravaganza“ i „Noces“: „Već poznajem vašu pozornicu i prekrasno Kazalište te se ovdje osjećam vrlo ugodno, kao kod kuće“, priznala je balerina te dodala zašto uloga Laurencije za nju ima posebnu vrijednost: „Njezin lik mi daje snagu i pomaže nositi se s onime što se trenutno dešava u mojoj domovini, osjećam se kao Jeanne d’Arc dok izvodim Laurenciju. Veliko je to, ali i vrlo emotivno iskustvo i zadovoljstvo, kako plesački, tako i glumački. Osjećam se snažno i mogu krenuti dalje i dalje…“

„Pozivamo da dođete u što većem broju – što vas je više u gledalištu, nama je draže plesati“, poručila je balerina Eva riječkim gledateljicama i gledateljima.

Razgovarala Julia Vazniak

Culturenet.hr – Klasični balet ponovno u ‘Zajcu’: Riječka premijera baletnog bisera ‘Laurencia’

Film-mag.net – Premijera baletne predstave ‘Laurencia’ u riječkom Zajcu

Regionalni – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

Extravagant – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

Svijet kulture – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

Moja Rijeka – Baletni biser „Laurencia“ 19. listopada premijerno u “Zajcu”

Rijeka online – Klasični balet ponovno u “Zajcu”: Riječka premijera baletnog bisera “Laurencia”

Teklić.hr – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

ArtKvart – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

Torpedo – Klasični balet ponovno u “Zajcu”: Riječka premijera baletnog bisera “Laurencia”

Riportal – Klasični balet ponovno u „Zajcu“: Riječka premijera baletnog bisera „Laurencia“

Novi list – Povratak klasičnog baleta u Zajc. Još koji dan do riječke premijere baletnog bisera “Laurencia”