Večer Johanna Straussa

VEČER JOHANNA STRAUSSA

Dirigent:
Sopran:
Tenor:
Francisco Araiza
Riječki simfonijski orkestar

25. siječnja 2025.
Izvodi se s jednom pauzom

U suradnji s Veleposlanstvom Republike Austrije u Hrvatskoj i Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu

 

Program

Johann Strauss ml. (1825. – 1899.): „Šišmiš
Uvertira

Johann Strauss ml. (1825. – 1899.): „Šišmiš“
„Klänge der Heimat“, arija Rosalinde iz 2. čina operete
Marija Vidović, sopran

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Zemlja smiješka“
„Dein ist mein ganzes Herz“, arija princa Sou-Chonga iz 2. čina operete
Francisco Araiza , tenor

Johann Strauss ml. (1825. – 1899.): „Karneval u Rimu“
Uvertira

Robert Elisabeth Stolz (1880. – 1975.): „Venera u svili“
„Spiel auf deiner Geige“
Marija Vidović, sopran

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Paganini“
„Gern hab ich die Fraun geküsst“, arija Niccole Paganinija iz 2. čina operete
Francisco Araiza, tenor

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Gold und Silber“, valcer, Op. 79

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Vesela udovica“
„Lippen Sweigen“, duet Danila i Anne iz 3. čina operete
Marija Vidović, sopran
Francisco Araiza, tenor

*** stanka ***

Johann Strauss ml. (1825. – 1899.): „Barun-ciganin“
Uvertira

Franz Lehár (1870. – 1948.):
„Judita“
„Meine Lippen sie küssen so heiss“, arija Judite iz 4. čina operete
Marija Vidović, sopran

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Judita“
„Freunde, das Leben ist Lebenswert“, arija Oktavija iz 1. čina operete
Francisco Araiza, tenor

Johann Strauss ml. (1825. – 1899.): „Rosen aus dem Süden“, valcer, Op. 388

Franz Lehar (1870. – 1899): „Carević“
„Wolga-Lied“
Francisco Araiza, tenor

Franz Lehár (1870. – 1948.): „Vesela udovica“
“Vilja-lied”
Marija Vidović, sopran

Johann Strauss ml (1825. – 1899.): „Furioso-Polka“ op. 260

 

Johann Strauss

25. listopada 1825. godine rođen je u Beču jedan od najpoznatijih skladatelja svih vremena, nazivan također i kraljem valcera – Johann Strauss mlađi.

Svjetski je poznat po svojim djelima, skladao je 168 valcera, 117 polki i niz četvorki, marševa, mazurki, galopa i 16 opereta. Klasični bečki valcer umjetnički je usavršio i podigao ga na razinu koncertne orkestralne glazbe. Svojom raspjevanom melodikom njegovi su valceri osvojili svijet i ostali popularni više od jednog stoljeća, a naročito “Na lijepom plavom Dunavu”, “Priče iz bečke šume”, “Bečka krv”, “Jutarnje novine”, “Glasovi proljeća”, “Carski valcer”, “Pizzicato polka” i “Trisch-trasch polka”. Klasičnu bečku operetu Strauss je glazbeno obogatio i doveo do vrhunca djelima “Šišmiš” i “Ciganski barun” koja su dala putokaz daljem razvoju dva tipa operete. Veliku su popularnost stekle i operete “Jedna noć u Veneciji” i “Bečka krv”, a napisao je i operetu “Jabuka”.

Inače, njegov otac, Johann Strauss stariji, oštro se protivio svim ambicijama svog sina da postane glazbenik. Međutim imao je podršku svoje majke Anne, kojoj je na tome bio zahvalan cijeli svoj život.

15. listopada 1844. godine Johann Strauss ulazi u povijest sa svojim prvim nastupom s vlastitim orkestrom i vlastitim skladbama u Dommayerovom kasinu u Hietzingu bez pristanka oca. Toliko je oduševio publiku svojim nastupom, da je pojedina djela morao ponavljati do devetnaest puta. Njegov glazbeni debi smatra se trijumfalnim uspjehom, budući da su od tog trenutka svi mediji i publika brujali o njemu. Od tog trenutka je počela bitka za glazbenu prevlast u Beču, u kojoj je otac uglavnom zadržao glavnu riječ do svoje smrti, unatoč senzacionalnim uspjesima sina.

Nakon očeve smrti, Johann Strauss mlađi preuzima njegov orkestar te nastavlja nizati uspjehe. 1851. godine nastupa na dvoru Hofburg uoči zaruka Franza Josepha i princeze Elisabeth, kasnije poznate kao Sissi. No njegov uspjeh nadilazi granice njegove države te očaravajućom melodijom valcera osvaja cijeli svijet, od Rusije pa sve do SAD-a.

 

Foto & Video galerija

 

Generalni pokrovitelj Riječkoga simfonijskog orkestra