Umjetnički direktor festivala BITEF Ivan Medenica, predstavio je u foyeru riječkog Kazališta program jubilarnog 50. BITEFA, jednog od vodećih kazališnih festivala u Europi podržavajući time nedvosmisleno intendanta Olivera Frljića odnosno njegov umjetnički i društveni koncept vođenja HNK Ivana pl. Zajca.
Naime, u program festivala uvrštena je i predstava “Nad grobom glupe Europe” koja se nekad zvala “Hrvatska rapsodija” inspirirana istoimenom novelom Miroslava Krleže, redatelja Sebastijana Horvata i dramaturga Milana Markovića Matthisa.
Umjetnički direktor pojasnio je kako je predstava dio tematske cjeline glavnog programa 50. BITEFA koji ima nekoliko sveprožimajućih koncepcijskih linija, a tiče se predstava s društveno-emancipatorskim i umjetničko-emancipatorskim karakterom nastale u nacionalnim kazališnim kućama. “Naime, za Olivera Frljića, Anu Sušu, Marina Blaževića, mene i mnoge od nas, jasno je da nacionalne kazališne kuće u našem dijelu Europe nisu nužno neke tvrđave gdje se samo utvrđuju tradicionalne vrijednosti nacionalne dramske i kazališne kulture na jedan umjetnički konzervativan i društveno neupitan, neprovokativan način. Naprotiv, nacionalne kuće upravo zato što se financiraju našim novcem imaju dužnost da budu platforma, mjestom gdje će se to isto društvo preispitivati, postavljati pitanja koja možda nisu uvijek ugodna. Bolna su, ali su nužna za boljitak svih naših društava i njihov daljnji razvoj, emancipaciju. Upravo zato što su budžetske, iako u krizi, ali stabilnih financija više-manje, nacionalne kuće mogu biti neka vrsta otpora općoj komercijalizaciji, tabloidizaciji u kulturi i medijima koje nam se nažalost svima događaju, mogu postavljati više standarde, paradoksalno biti prostorom za umjetnički eksperiment, za promoviranje, iskušavanje novih scenskih formi, poetika, upravo zato što ne moraju do te mjere voditi računa o zaradi na blagajni. Nije to neodgovorna društvena pozicija – ne voditi računa o tome jesu li predstave posjećene ili nisu – upravo zajedno sa svojom publikom treba tragati za onom vrstom umjetničke ponude koja će pomicati stvari, ali na način na koji neće odbiti publiku.”
Naglasio je kako je umjetnička i društvena emancipacija zadatak nacionalnih kuća koje vidi u Frljićevu vođenju Kazališta, a podsjetio je i na njegovo dugogodišnje uspješno sudjelovanje na BITEFU.
U dijelu programa nacionalnih teatara i njihove umjetničke i društvene avangarde i revolucionarnosti bit će još dvije predstave uz “Nad grobom glupe Europe”: “Rodoljupci”, klasična srpska drama Jovana Sterije Popovića u režiji Andrasa Urbana i izvođenju Narodnog pozorišta Beograd, najprovokativniji komad srpske dramske baštine čiji je pisac punih 50 godina djelo čuvao u tajnosti upravo zato što se na vrlo kritički način bavi ondašnjim fenomenima srpskoga nacionalizma koji nažalost još i danas predstavljaju društveni problem. Predstava je izazvala toliku pažnju kazališne i stručne javnosti da je rasprodana mjesecima unaprijed, a predstavlja i značajan umjetnički iskorak za Narodno pozorište u Beogradu, kako kaže Medenica uz napomenu kako bi te dvije predstave, koje se nacionalnim identitetom bave na provokativan način, mogle imati slogan “Sačuvaj me Bože srpskog junaštva i hrvatske kulture”. Treća je predstava u ovom tematskom ciklusu “Smiješna tama” mladog njemačkog pisca Wolframa Lotza u režiji Dušana Davida Parízeka i produkciji Burgtheatra iz Beča, osvojila je mnoge nagrade u Njemačkoj i najbolja je predstava njemačkog govornog područja. Radi se o predstavama koje su umjetnički, društveno radikalne, provokativne i prezentiraju spomenuti način vođenja nacionalnog teatra.
Umjetnički direktor naglasio kako je pred 50 godina BITEF od svoga osnivanja bio festival novih kazališnih tendencija, hipermodernističko određenje odgovaralo je duhu 60ih i 70ih, radila se distinkcija između mainstreama i avangarde što je danas vrlo teško, stoga su si zadali zadatak da svake godine iznova preispituju koji je to novi način. Ove godine čini se to kroz promišljanje vođenja nacionalih kuća, kako se unutar njih rade smjeli i društveno odgovorni proboji, kako u tematsko-problemskom tako i programskom smislu, što smatraju odlikom emancipiranih sredina.
U sklopu festivala, održat će se okrugli stol na temu vođenja nacionalnih kuća sa svim relevantnim intendantima i redateljima.
Kako je objasnio intendant Oliver Frljić, predstava „Hrvatska rapsodija“ morala je promijeniti naslov u “Nad grobom glupe Europe” jer su iz HAZU-a, nakon što im je poslan DVD sa snimkom predstave, ocijenili kako “Hrvatska rapsodija” nije ona Miroslava Krleže. “Poražavajuće je nakon svega što se u kazalištu događa od povijesnih avangardi do danas – još uvijek dramski autor ostaje instanca koja kontrolira značenje i reprezentaciju. Više o tome na okruglom stolu.” – rekao je intendant. Povodom izvođenja ove predstave okrugli stol na tu temu – “Bliže Krleži od Krleže samog”, bit će 13. travnja u 18:00 sati, prije predstave.
Oliver Frljić zahvalio se festivalu BITEF i novom umjetničkom ravnatelju zbog dolaska u Rijeku i davanju podrške aktualnom vodstvu riječkog Kazališta te što su upravo ovdje objavili vijest da je predstava našeg Kazališta uvrštena u natjecateljski dio festivala. Podsjetimo, podršku su već izrazile dvije važne kulturne institucije ovih prostora – Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane te Međunarodni festival MESS iz Sarajeva.
Ovu sezonu HNK Ivana pl. Zajca započeo je premijerom u koprodukciji upravo s BITEF-om, predstavom “Kompleks Ristić”, koja nastavlja svoj festivalski život, bit će predstavljena i na Marulićevim danima u Splitu te na Festivalu bosansko-hercegovačke drame u Zenici. “Za ljude koje kultura doista zanima, nacionalne granice se lako prelaze, one nisu nešto što nas treba sprječavati u međusobnoj komunikaciji nego pomagati nam u prepoznavanju bogatstva različitosti.”