Maestro Ville Matvejeff vraća se simfonijskim koncertima u Rijeci, a dirigirat će izvedbom koncerta „Grieg, Beethoven, Palanović“ u utorak, 20. ožujka 2018. s početkom u 19.30 sati.
Na koncertu će biti praizvedena Simfonija „Jasan dan“ što ju je Dubravko Palanović, jedan od najtalentiranijih hrvatskih skladatelja mlađe generacije, napisao upravo za riječku Operu odnosno za orkestar i zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca, a u čijoj će prvoj izvedbi solistički nastupiti mezzosopranistica Ivana Srbljan!
„Ishodište i inspiraciju za svoj naum Palanović je pronašao u tri pjesme Ivana Gorana Kovačića – Jasan dan (1942), Mračno doba (1941) i Smirenje (1931) koje je ujedno u potpunosti ugradio u svoje djelo. Na taj način, njegova simfonija postala jesimfonija-kantata, vrsta u kojoj je osim velikog orkestralnog aparata zastupljen i ljudski glas: zbor i mezzosopran-solo. Svaka od izabranih Goranovih pjesama donosi ne samo snažne i opojne slike prirode, intenzivna emotivna pjesnikova raspoloženja, metafore, slutnje i odjeke tadašnjih događanja, autobiografskih stanja, već one u sebi a priori sadrže glazbu, ritamski profinjen niz naglasaka majstorski složenih u stihove, koje je moglo čuti i „materijalizirati“ samo istančano uho bogomdanog pjesnika.“ Napisao je to o Simfoniji „Jasan dan“ muzikolog Davor Merkeš te zaključio: „Simfonija plijeni ljepotom i bogatstvom harmonijskih rješenja, glazbenih ideja i duboko proživljenom transformacijom metafizičke ljepote pjesničkih stihova u jednako tako apstraktni prostor zvuka: Palanović u svom djelu dostiže sinestetičku sintezu misli, snažnih i intenzivnih pjesnikovih slika i raskošnog svijeta tonova velikog emotivnog naboja.“
Dubravko Palanović (1977) hrvatski je skladatelj i kontrabasist. Skladao je za ugledne ansamble, filharmonije, orkestre. Bio je član renomiranog omladinskog orkestra „Gustav Mahler” pod vodstvom Claudia Abbada. Osnivač je ansambla „Acoustic project” u kojem sklada, aranžira i svira s vrsnim hrvatskim glazbenicima, većinom članovima Zagrebačke filharmonije. Svoju simfoniju skladanu posebno za riječku Operu temelji na poeziji Ivana Gorana Kovačića.
Osim novog djela, u prvom će dijelu koncerta biti izvedena i poznata djela dvojice glazbenih velikana, Prva „Peer Gynt” suita Edvarda Griega i Prva simfonija Ludwiga van Beethovena.
Ikona norveške glazbe i istaknuti predstavnik skandinavskog kruga nacionalno usmjerenih romantičara, skladatelj, pijanist i dirigent Edvard Grieg (1843 – 1907) skladao je 1876. scensku glazbu prema drami norveškog pisca Henrika Ibsena iz 1867. godine. „Peer Gynt” je učvrstio Griegovu poziciju najvećeg norveškog skladatelja i istodobno pomogao utemeljiti Ibsenovu petočinku u stihovima kao remek-djelo na međunarodnoj sceni. Traženja, vrline i mane, muke i gluposti zajedničke čitavom čovječanstvu sadržane su u Ibsenovom liku Peer Gyntu, a glazbeno prenesene u jedinstvenom Griegovom spoju norveškog folklora i klasične romantike u 26 stavaka iz kojih je skladatelj izdvojio dvije orkestralne četverostavačne suite, Prvu, op. 46 i Drugu, op. 55. One su ostale Griegova najpoznatija djela, često izvođena i korištena i u popularnoj kulturi.
Prva simfonija najvećeg simfonista ikada Ludwiga van Beethovena (1770 – 1827) posvećena barunu Gottfriedu Van Swietenu (Haydnov, Mozartov i Beethovenov mecena) skladana je u zoru novog stoljeća s 1799 na 1800. godinu, u ranoj njegovoj fazi. Beethovenovi suvremenici zaključili su kako njegova simfonija mijenja koncepciju žanra, vezali uz njega riječi kao što su remek-djelo i originalnost, inventivnost i prepoznatljivost, bogatstvo melodija, instrumentacija koju se bez dileme može postaviti uz bok Mozartu i Haydnu, uz čije skladbe je bila i praizvedena u Beču 1800. godine.
Sat vremena prije koncerta, točnije u 18:30 u foyeru Kazališta održat će se predstavljanje najnovije knjige poznate glazbene kritičarke Bosilje Perić Kempf ” U potrazi za Ivom Malecom”.