Drama „Guslač od marcipana, Franjo Krežma: zapisi iz nepovrata“ Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku gostuje u sklopu programa K-HNK u utorak 7. ožujka u 19,30 sati.
Redateljica čijih se ostvarenja rado prisjećamo, Dora Ruždjak Podolski režirala je predstavu o raskošnom talentu i glazbenom geniju, hrvatskom violinistu, virtuozu i skladatelju Franji Krežmi (1862. – 1881.), „hrvatskom Paganiniju“, jedinstvenoj pojavi u povijesti hrvatske glazbe uopće. U doba romantizma europskim glazbenim pozornicama blistao je kratko, ali intenzivno. Oduševljavao je publiku tehnikom i elegancijom. Izvan svih pravila, sa svega trinaest godina završio je studij na bečkom Konzervatoriju, a sa sedamnaest, na temelju koncertne karijere, postaje koncert-majstorom Bilseovog orkestra koji kasnije postaje Berlinska filharmonija. Iscrpljen turnejama, brojnim solističkim koncertima i napornim putovanjima gdje je bilježio velike uspjehe, u Frankfurtu na Majni umire u dobi od devetnaest godina. Sačuvan je mali broj njegovih skladbi, jer je velik dio ostavštine uništen u požaru koji je poharao kuću njegovih roditelja.
Provodeći idilične dane svog najranijeg djetinjstva između očeve slastičarnice i sviranja violine, često uz glasovirsku pratnju svoje sestre Ane, dječak Franjo Krežma ostavljao je zadivljenima sve koji su ga slušali.
Marijana Fumić potpisuje dramu o hrvatskom glazbenom geniju Franji Krežmi, a nastala je dramatizacijom rekonstrukcijskog i istraživačkog romana Stjepana Tomaša. Predstava, u kojoj se prošlo i sadašnje isprepliću, postavlja lik genija u kontekst obiteljske, privatne i intimne slike spram društvene sile i povijesti. U sadržaj kronike i predstave uključena su važna imena hrvatske povijesti i tadašnje kulture, kao što su Iso Kršnjavi, biskup Josip Juraj Strossmayer, Franjo Kuhač, August Šenoa, Ivo Vojnović, Franz Liszt. „…ali ono što nam je genijalni dječak Franjo Krežma, krenuvši iz svog rodnog Osijeka na put u nepovrat, ostavio u zalog jest njegova glazba. Živa i nepatvorena. Treba je samo – slušati…“, riječi su dramaturginje Marijane Fumić.
Glazbu za predstavu skladao je Tihomir Ranogajec, a u drami sudjeluje i šestero glazbenika izvodeći i glazbu Franje Krežme: violinist Bélla Nagy, violončelistica Maja Iljovski, flautistica Kristina Tomljanović Sasz i klarinetistica Žana Radonić te pijanist Damir Šenk, uz mezzosopranisticu Stefany Findrik.
U predstavi igra 16 glumica i glumaca, Antonio Jakupčević kao Franjo Krežma, te Antonia Mrkonjić, Matija Kačan, Selma Mehić, Anita Schmidt, Antonija Pintarić, Dora Bogdanović, Duško Modrinić, Aljoša Čepl, Matea Grabić Ćaćić, Mario Rade, Armin Ćatić, Ivana Soldo Čabraja, Petra Bernarda Blašković, Ljiljana Krička Mitrović, Miroslav Čabraja.
Scenografiju potpisuje Stefano Katunar, a kostimografiju Barbara Bourek. Scenski pokret osmislile su Dora Ruždjak Podolski i Selma Mehić. Oblikovanje svjetla je Tomislav Kobia.
Iz medija
Violinski performerski virtuoz i kompozitorski ludist, u posljednjoj trećini 19. vijeka iz rodnog se Osijeka meteorski vinuo u kozmos kvantne fizike glazbe. Nastupajući po razmaženim europskim salonima još kao tinejdžer, stvarao je glazbu cijelo stoljeće ispred svog vremena.
Krežmini muzički otisci često odlaze u avangardu, zvuče kao Šostakovič prije Šostakoviča. Zato je Guslač od marcipana, ikonoklastička priča o Krežmi praizvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, pronašla uzbudljivo stanište između Čehova i Harmsa. Redateljica Dora Ruždjak Podolski odvažno je odgovorila na mnogostruke konotacije koje nam je sagorjela Krežmina sudbina ostavila. I u tome je imala nesebičan odgovor glumaca-graditelja, kao i cjelokupnog autorskog tima.
Davor Špišić, Telegram