Na subotnjoj večeri dvostrukog otvaranja koncertne sezone, 14. listopada s početkom u 19,30 sati, Koncert za ksilofon i gudače Borisa Papandopula izvest će prvi udaraljkaš Riječkoga simfonijskog orkestra, Pedro Rosenthal Campuzano. U nastavku pročitajte što kaže talentirani španjolski glazbenik s riječkom adresom uoči izvedbe ovoga dinamičnog, ekspresivnog djela uz Riječki simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Valentina Egela.
Osim Papandopulova Koncerta za ksilofon i gudače, na programu vas očekuje i njegovo „Vrzino kolo“ u izvedbi svjetski poznate pijanistice Martine Filjak te Rahmanjinovljeva Simfonija br. 2 u e-molu, op. 27. Nemojte propustiti!
Papandopulov „Koncert za ksilofon i gudački orkestar“ poznat je kao dinamično, ekspresivno djelo. Što publika može očekivati?
Pedro Rosenthal Campuzano: „Nažalost, bilo kakvi koncerti za udaraljke (marimba, vibrafon, više udaraljki…) rijetko nađu svoje mjesto u programu. Stoga, ovo je izvrsna prilika da poslušate neke nove koncertne mogućnosti izvan standardnog repertoara. Stvarno mislim da bi trebalo biti normalno slušati na pozornici više koncerata za tubu, kontrabas, trubu, ili čak električnu gitaru!“
Kako biste opisali komad? Kakvi su bili vaši dojmovi prije preuzimanja Papandopula i sada, nakon proba?
Pedro Rosenthal Campuzano: „Znao sam za djelo, ali nikad prije nisam radio na njemu. U srpnju su me pitali bih li htio svirati i odmah sam krenuo raditi na njemu jer je riječ o prilično virtuoznom koncertu s nizovima i nizovima nota!
I dalje nisam imao nikakvu probu. Obično napravimo jednu, pa onda generalnu prije koncerta. Tako funkcionira ovaj ludi svijet. Dakle, morao sam se dobro pripremiti prije jer mjesta za pogrešku nema.“
Konačno, sinergija između solista i orkestra je od iznimne važnosti, posebno u ovom djelu.
Pedro Rosenthal Campuzano: „Mnogi sviraju ovaj koncert vrlo ritmično, kao što biste mogli očekivati od udaraljkaša. Ipak, uvijek se zapitam: kako bi pijanist, flautist ili violončelist odsvirao ovu melodiju? Upravo zato ga pokušavam učiniti fleksibilnijim, a tada posao orkestra postaje čaroban i možemo zajedno istraživati.“
Razgovarao David Čarapina