Riječka kazališna publika ponosna je na svoje Kazalište i pogled na slike koje krase svod neodvojivi je dio svakog posjeta i kazališnog doživljaja u Rijeci.
Takav izniman i cjeloviti doživljaj interakcije kazališne i likovne umjetnosti zamislili su originalno ugledni bečki arhitekti Fellner i Helmer, a realizirali braća Gustav i Ernst Klimt te Franz Matsch, još 1884. godine naslikavši fascinantne tempere na platnu. Kako su slike nastale po narudžbi i namjenski za svod riječkog kazališta, tako su i tematski i proporcijama prilagođene upravo pogledu iz gledališta.
S veseljem smo dočekali stručnu restauraciju slika, koje su prvi put nakon 1885. godine uopće skinute sa svoje originalne pozicije, a nakon izlaganja u Muzeju grada Rijeke s još većim veseljem očekujemo njihov povratak na jedino mjesto koje im pripada – kazališni svod. Tako će publika ponovno moći uživati u njima, i iz partera i loža, ali i tijekom programa vođenih razgleda interijera kazališta koji su u našem kazalištu oduvijek popularni, osobito među djecom i turistima.
Stropne kazališne slike su vrijedna umjetnička djela riječkog Kazališta, ali i glavna atrakcija Galerije Zajc, novog projekta HNK Ivana pl. Zajca. Galerija će interpretirati kazališnu povijest i sadašnjost te istaknuti fascinantna djela Gustava Klimta pozivajući posjetitelje na “Vidikovac Klimt” – najviši kat u gledalištu s posebno pozicioniranim sjedalima koja nude neometano uživanje u slikama.
Kako dr.sc. Irena Kraševac ističe: “Pregled dekoracija kazališnih interijera (u Hrvatskoj) doveo je do zaključka da je jedino kazalište koje je sačuvalo svoj cjeloviti prvobitan izgled, kakav je planiran i realiziran u doba otvorenja kazališne zgrade, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Devet slika umetnutih u kartuše postojano je odolijevalo neprilikama vremena od 1885. godine da bi napokon dočekale restauraciju i primjereno predstavljanje na izložbi prije finalne montaže na izvorno mjesto.”
Podsjetimo, Gustav Klimt je autor triju tempera na platnu “Orfej i Euridika (Alegorija poezije)”, “Sv. Cecilija (Alegorija instrumentalne glazbe)” i “Marko Antonije i Kleopatra (Alegorija ozbiljne opere ili Alegorija opere seria)”. Autor još triju stropnih kazališnih slika je Franz Matsch, a autor slike iznad proscenija je Ernst Klimt, kao i dviju slika koje prikazuju anđele, iznad bočnih loža.
