Na koncertu Grieg, Beethoven, Palanović pod ravnanjem dirigenta Villea Matvejeffa, u izvođenju mezzosopranistice Ivane Srbljan, orkestra i zbora riječke Opere, Akademskog mješovitog zbora Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli bit će praizvedena Simfonija Jasan dan, istaknutog suvremenog hrvatskog skladatelja mlađe generacije, Dubravka Palanovića. Svoje je djelo skladao upravo za Operu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca.
Zašto Ivan Goran Kovačić i zašto baš ove tri pjesme (Jasan dan, Mračno doba, Smirenje)?
Ivan Goran Kovačić predstavlja bogatstvo u hrvatskoj poeziji i bilo mi je vrlo privlačno napraviti simfoniju kroz koju se prožimaju pjesme. Krenuo sam u odabir pjesama gdje bi se moj umjetnički izražaj najbolje stopio s njegovom poezijom. Tako sam došao do ove tri pjesme Jasan dan, MračNo doba i Smirenje. Svaki stavak dočarava određena raspoloženja, situacije, boje, dok recimo u drugim stavcima, gdje nema poezije, glazba priča svoju vlastitu priču.
Jeste li do sada radili takva djela, simfonije i koliko vam je vremena trebalo za Simfoniju?
Ovo mi je prva takva forma. Bio je veliki izazov takvo što skladati.
Ne znam točno koliko je trebalo, ali pred otprilike godinu dana počeo sam raditi skice, glazbeni materijal se nagomilavao, a finaliziralo se kroz intenzivni rad za oko četiri mjeseca.
Mnogi skladatelji vole dugo prepravljati svoja djela, jeste li vi sada zadovoljni?
Uvijek postoje strahovi, ali kada sam predao partituru, gotovo je. Imam već dosta iskustva, pa nije panika.
Kako je slušati svoje djelo uz Griega i Beethovena? Jeste li bili na probama riječkog Orkestra, jeste li već čuli svoju Simfoniju?
Kada su takva djela i skladatelji u pitanju, pogotovo pored Griega i Beethovena, uvijek je određena strepnja, ne znate što će biti, ali postoji čar u svemu tome.
Na svakoj probi je sve bolje i bolje, čuje se napredak.
Mislite li da je suvremene skladatelje zahtjevnije izvoditi?
Uvijek kada suvremeni skladatelj nešto napiše, uvijek je nepoznanica orkestru. Ne znaju što mogu očekivati, ali ovisno o tome imaju li više ili manje iskustva u izvođenju suvremenih skladatelja, kod nekih je možda otpor, kod drugih izazov, ali je uvijek svakako nepoznanica. Ovaj orkestar to jako dobro sve prihvaća, iz probe u probu je sve bolje. Komunikacija s dirigentom je ključna, ali i s glazbenicima. Rekao bih da je naša vrlo uspješna. Na probama smo rješavali tehničke stvari, a onda su apsorbirali i inspirativnu priču oko toga.
Kako izgleda suvremeno skladanje?
Svaki skladatelj je zapravo vezan uz klavir, upisuju se note u partituru, a onda u kompjuter. To nam je donijelo moderno vrijeme. Skoro svaki skladatelj, pogotovo mlađi, sve unosi u kompjuter, neke stvari ni ne stignemo unijeti u partituru.
Kako vam je u Rijeci? Kakav je orkestar riječke Opere?
Rijeka je super. Riječki orkestar je obećavajuć i vidim da konstantno napreduje. Odlična je radna atmosfera. Vidim da vole svirati simfonijske koncerte i da ih to posebno obogaćuje i inspirira. Pohvaljujem ovu produkciju u Rijeci gdje imate osim operne, također i velike simfonijske koncerte i komorne koncerte.
Pozivam vas sve u riječko Kazalište, dođite na koncert u utorak 20. ožujka u 19 i 30 sati!