„La locandiera / Gostioničarka Mirandolina” Carla Goldonija u režiji Paola Magellija i izvedbi ansambla Talijanske drame ponovno je na pozornici HNK Ivana pl. Zajca od 26. do 29. travnja 2017. u 19:30 sati. Premijerno je prikazana 26. studenoga 2016. na 70. obljetnicu osnutka Talijanske drame.
„Gostioničarka Mirandolina” iz 1753. godine primjer je reforme komedije koju je Carlo Goldoni uveo težeći prepoznavanju pojedinca u čvrstim karakterima, izbacujući tako nedostižne ljudske vrline i one likove koji su samo apsolutno zlo, generiravši tako život. Međutim, time je otvorio polja koja se uz komediju nisu vezala – može li Mirandolina imati svoj sretan kraj te nije li zapravo komedija duboko isprepletena s nesrećom. Kroz brojne dinamične prizore, glumci Magellijeve „Mirandoline” iznenađujućom brzinom i potpuno neočekivanim povodima mijenjaju raspoloženja, i sretni su i sjetni, i komični i tragični.
Redatelj Paolo Magelli jedan je od najvažnijih europskih redatelja čije se brojne predstave smatraju antologijskima, a mnoge su gostovale na važnim svjetskim pozornicama, surađivao je s umjetnicima poput Roberta Benignija, Pine Bausch, Giorgia Strehlera i drugih. Ovo Goldonijevo djelo režirao je po treći put. U HNK Ivana pl. Zajca režirao je 2006. u Hrvatskoj drami predstavu „Kazimir i Karolina”, u Talijanskoj drami 2008. „Večeras improviziramo / Questa sera si recita a soggetto” koja je osvojila dvije nagrade na Međunarodnom festivalu MESS u Sarajevu.
Uz redatelja Paola Magellija autorski tim čine dramaturginja Željka Udovičić Pleština, scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić, skladatelj Arturo Annecchino, oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić, asistentica režije Mirta Polanović te asistentica scenografije Aleksandra Ana Buković.
Uloge (po redoslijedu pojavljivanja) tumače: Bruno Nacinovich, Giuseppe Nicodemo, Mirko Soldano, Valentina Banci, Elvia Nacinovich, Rosanna Bubola, Lucio Slama, Anton Plešić, Ivna Bruck i Leonora Surian.
Iz medija
Oduševljeni povici publike i dugotrajni pljesak dokaz su uspješnosti Magellijeve verzije ovog klasičnog djela. Iako je nastala prije skoro tristo godina, ovom je realizacijom dokazano da je “Gostioničarka Mirandolina” zapravo svevremenska, univerzalna drama koja krije brojne tragično-realistične elemente. Magelli je primarizirao upravo te elemente pa se, unatoč komičnim scenama, nakon odgledane predstave u publici javljaju osjećaji tjeskobe i žaljenja.
Karla Dolenčić, Ziher.hr
Magelli i dramaturginja Željka Udovičić Pleština »Mirandolinu« nisu postavili kao komediju s realističnim dočaravanjem ambijenta, već kao bezvremensku, psihološki nijansiranu čehovljevsku dramu. Takvu redateljsku koncepciju slijedi i scenografija Dalibora Laginje, koja se temelji na glomaznim zidovima prekrivenim hrđom, a scenski prostor naznačen je i teškim željeznim stolicama i stolovima, kao i zahrđalim lampama.
(…)
Od prvog do posljednjeg prizora u prvom je planu lik gostioničarke Mirandoline, koju je glumački dojmljiva i ekspresivna Valentina Banci utjelovila kao strastvenu, temperamentnu, zavodljivu i privlačnu ženu koju salijeću prosci, no ona se zaljubljuje u hladna i distancirana ženomrsca viteza od Ripafratte, kojega tumači odlični Mirko Soldano. Dramski vrhunci predstave upravo su scene muško-ženskih verbalnih nadigravanja i sukoba, sve do trenutka kad vitez – smekšan i ponižen – konačno ne prizna da ga je Mirandolina sasvim osvojila.
Kim Cuculić, Novi list
Bila je to nova i drugačija “La locandiera / Gostioničarka Mirandolina”, slojevita, s puno neobičnih uprizorenja, iznenađujućih prevrata i neočekivanih scena. Manje humoristična, više karakterno i psihološki obojana, s ansamblom koji je dao puno sebe u realističnom viđenju ljudske sujete, škrtosti, rasipnosti, ljubavi, zavisti, razočarenja… (…) Jer, život je satkan od veselih i tužnih trenutaka, od ushita sreće i dubokog ponora razočaranja, život je tragikomedija koju je Goldoni tako sjajno ispisao, a stari znanac riječke publike Paolo Magelli čisto i znalački scenski uprizorio. Kao poklon za 70 godina riječke Talijanske drame.
Gloria Fabijanić Jelović, HRT Radio Rijeka
