Nakon pedeset i šest godina od posljednje premijere, riječko kazalište priprema operno remek-djelo, pretposljednju i po mnogima najbolju Verdijevu operu “Otello”! Premijera opere Giuseppea Verdija za koju je libreto napisao Arrigo Boito prema tragediji “Othello” Williama Shakespearea bit će u subotu 28. siječnja odnosno u srijedu 1. veljače 2017. u 19:30 sati, pod dirigentskim vodstvom maestra Villea Matvejeffa i u režiji Marina Blaževića. Publiku očekuju dvije vrhunske solističke podjele u vizualnom spektaklu s preko 150 izvođača na sceni! Dvije premijere s dvije solističke podjele, glumački različite i specifične, jer druga podjela nije zamjena za prvu, a zbog čega ćete moći barem dva puta doživjeti ovu opernu poeziju svjetla i sjene, glume i pokreta.
Na svu sreću, Verdi je skladao “Otella”!
Zamalo nije. Svjesni da je Verdi umirovljen 1871. godine (u 58. godini), nakon uspješne “Aide”, a da je praizvedba “Otella” bila tek 16 godina kasnije, može se zaključiti da su libretist Arrigo Boito i izdavač Giulio Ricordi bili iznimno strpljivi i uporni u nagovaranju. Nakon prvotnog, dugogodišnjeg oklijevanja i opiranja, po završetku skladanja tog remek-djela, Verdi je odbijao odvojiti se od njega, prestati usavršavati ga.
“Tri godine rada na Otellu, bile su doživljaj nepomućene ljepote. Maestra nije više, kao u njegovim prvim vremenima, svladavao strastveni poriv, da dođe do svršetka, nije više, kao u vrijeme Leara, bilo onog gađenja u savjesti, gađenja poslije svake napisane stranice. Po prvi put, posve bez skrupula, uživao je bogatu slast majstorstva. Nigdje više nije vrebala neka stupica, kojoj on ne bi bio dorastao. Nije morao uzimati nikakva grčevita zaleta, da svlada zapreku. Lebdio je.” (Franz Werfel, Verdi, Roman o operi, Adamić d.o.o., Rijeka, 2005).
Giuseppe Verdi napisao je čak 26 opera, a u svojim sedamdesetima stvara, po mnogima, najveću tragediju talijanske opere, svoj šekspirijanski vrhunac u jedinstvu glazbe i drame. Prema tragediji Williama Shakespearea „Othello”, Arrigo Boito (1842 – 1918) libretist, skladatelj i poznati pjesnik, napisao je napeti libreto za “Otella” koji se kao zasebno djelo smatra iznimnim postignućem. Boitov libreto preskače jedino Shakespeareov prolog, međutim, mora se napomenuti da djelo i doživljaj iz libreta s oko 2700 rečenica manje ne gubi ništa! Kod Verdija je to nevažno, jer ionako sve neizgovoreno donosi glazba kao najneposredniji tumač osjećaja, misli, slutnji, strahova. Verdi započinje snažnom olujom, pa opernog Otella publika odmah povezuje s pobjedom i herojstvom (“Esultate! / Kličite od veselja! “). Četvrti je pak čin ljepotom i snagom scenskog izraza jedan od najvrjednijih dijelova opere uopće. S velikim iščekivanjem maestrova djela, opera u četiri čina praizvedena je u Milanu, u Teatru alla Scala 5. veljače 1887. godine, a u Općinskom kazalištu u Rijeci, Teatru Comunale – Fiume, već samo 6 godina kasnije!
Za soliste, ova je opera poseban zadatak s obzirom da se radi o nekim od najzahtjevnijih opernih uloga uopće, zbog čega tenorsku ulogu Otella ponekad zovu čak ubojicom glasa. Iz brojnih razloga, pjevaju ih solisti dorasli nevjerojatno velikom vokalnom i emocionalnom zadatku. Otello, heroj koji je s jedne strane sposoban kontrolirati čitavu vojsku, s druge strane izmanipuliran gubi kontrolu nad samim sobom, gubi sposobnost jasnog prosuđivanja, u moru ljubomore, vlastite noćne more. Otella, u svojem rasponu od uvjerljivo snažnog vojskovođe u prvom činu, do ranjivog i slomljenog muža u četvrtom, u riječkoj postavi pjevaju Luis Chapa, čest gost riječke Opere, meksički tenor koji zadivljuje publiku svjetskih pozornica, te Kalle Kanttila, finski tenor, riječkoj publici poznat kao član žirija Međunarodnog natjecanja mladih opernih pjevača “Zinka Milanov”.
Jago, vrag koji sve pokreće, kako kaže sam Verdi, duh zla (“Credo in un Dio crudel / Uzdajem se u okrutnog Boga “), lik koji fatalno iskorištava slabosti drugih, prikrada se iz mraka, a prati kao sjena, opija ostale svojim manipulativnim spletkama. Jaga će utjeloviti nacionalni prvak riječke Opere Giorgio Surian te Anton Keremidtchiev, proslavljen upravo ovom ulogom u brojnim svjetskim opernim kućama.
Desdemona u neprestanim opravdavanjima svoje ljubavi kao da mora, ne samo dokazivati svoju ljubav, već svojom ljubavlju rasplinuti i Otellovu nesigurnost u nošenju s činjenicom da ga drugi ne vole. Verdijeva Desdemona jača je osoba od Shakespeareove, a da nije samo naivna i bespomoćna pokazat će vam solistica riječke opere Anamarija Knego koja je nanizala pohvale za uloge Tatjane (“Evgenij Onjegin”), Kleopatre (“Julije Cezar u Egiptu”) i druge, a za ulogu Kleopatre u “Juliju Cezaru u Egiptu” nedavno je dobila i Nagradu publike za najbolju žensku opernu ulogu prošle sezone. Desdemona će biti i Ana Petričević, pobjednica prvog Međunarodnog natjecanja “Zinka Milanov” 2015.
Oblikovatelji svjetla i scene su Dalibor Fugošić i Alan Vukelić, kostimografkinja je Sandra Dekanić, scenski pokret osmislila je Selma Banich, zborovoditeljica je Nicoletta Olivieri, asistent dirigenta Igor Vlajnić, dječji zbor pripremile Doris Kovačić i Suzana Štefanić, a asistentica režije Katherine Maudline. U ostalim će ulogama, nastupiti u alternacijama Ivana Srbljan i Olga Kaminska kao Emilia, Marko Fortunato i Giorgio Cristian Surian kao Cassio, Voljen Grbac i Sergej Kiselev kao Roderigo te Slavko Sekulić kao Lodovico i Dario Bercich kao Montano, uz orkestar i zbor Opere, Dječji zbor “Torretta” i Djevojački zbor PZMa “Josip Kaplan” te Balet HNK Ivana pl. Zajca.
Oblikovanje plakata osmislila je Ester Miletti, studentica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, mentor izv. prof. art. Aljoša Brajdić
Nakon dviju premijera, reprize su 2, 3. i 4. veljače.
Viva Verdi! Viva Otello!
Zahvaljujemo donatoru
Partneri projekta
