Nastavljaju se gostovanja ansambla Hrvatske drame, pa će već u nedjelju 2. listopada 2016, u sklopu programa jubilarnog 50. festivala BITEF u Beogradu izvesti predstavu “Nad grobom glupe Europe” (koja se nekada zvala “Hrvatska rapsodija”), inspiriranu istoimenom novelom Miroslava Krleže, redatelja Sebastijana Horvata i dramaturga Milana Markovića Matthisa.
Predstava Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca dio je tematske cjeline glavnog programa 50. BITEFA koji ima nekoliko sveprožimajućih koncepcijskih linija, a tiče se predstava s društveno-emancipatorskim i umjetničko-emancipatorskim karakterom nastale u nacionalnim kazališnim kućama.
U predstavi glume Dražen Mikulić, Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Dean Krivačić, Sabina Salamon, Biljana Torić, Davor Jureško, Leon Lučev, Marija Tadić, Jasmin Mekić. Scenografiju predstave potpisuje Jürgen Kirner, kostimografiju Belinda Radulović, a oblikovanje svjetla Boris Blidar.
„Nad grobom glupe Europe” igrat će i na 31. Gavellinim večerima, u utorak, 4. listopada. Nakon predstave, u atriju kazališta, razgovor s umjetnicima moderirat će dramaturginja Mira Muhoberac i glumac Gavellinog ansambla Igor Kovač, bivši glumac riječkog ansambla Hrvatske drame.
U noveli „Hrvatska rapsodija”, Miroslav Krleža daje pregled hrvatskog društva, točnije „treće klase” za vrijeme Prvog svjetskog rata. On piše o siromašnima, bolesnima, o ljudima koji su sačuvali tragove ljudskosti i onima koji su izgubili svaku nadu; surovo realistično, ali sa puno ljubavi opisuje sirov i okrutan svijet najnižeg društvenog sloja, u vrijeme kraja jednog svijeta i s vjerom u dolazak nove, pravednije budućnosti. Ono što naše vrijeme razlikuje od vremena kada Krleža piše svoje djelo nije samo to što je danas vjera u neku zajedničku budućnost gotovo nestala iz kolektivne imaginacije već i stvaranje sasvim drugačije društvene strukture i nova centralizacija moći. Jedna od posljedica izvoza kapitala u zemlje „trećeg svijeta” je i izvoz siromaštva kao i same radničke klase, tako da kada danas govorimo o eksploataciji i društvenoj nepravdi, nije moguće razmišljati u državnim okvirima. Od trenutka rušenja Berlinskog zida svjedoci smo nestanka granica i smanjenja moći države u odnosu na kapital s jedne strane, ali i nicanja novih granica (zidova, žica…) i metastaza državnog nadziranja i kontrole s druge. Svjedoci smo pretvaranja Europe u tvrđavu, što se nije dogodilo preko noći, ali taj proces vjerojatno mnogima nije mogao postati vidljivim sve dok nije počela „opsada” koja je danas u tijeku. Poslije stoljetnog sna, glembajevska Europa se budi u trenutku kada brodovi davljenika isplivavaju na njenim obalama, kamioni mrtvih ljudi bivaju ostavljeni na njenim putovima i milijuni očajnika lutaju njenim gradovima; trenutak koji nije moguće percipirati ni na jedan drugi način nego kao noćnu moru.
Linkovi festivala, više o programu:
http://festival.bitef.rs/event/nad-grobom-glupe-europe/
http://www.gavella.hr/gavelline_veceri/31_gavelline_veceri_2016/repertoar