Premijera SPARTAK

Aram Hačaturjan

CIRCUS MAXIMUS
Balet započinje s rimskim vojnikom koji svira stari puhaći instrument cornu (rog) kojeg su Rimljani upotrebljavali u ratu i u gladijatorskim borbama na život i smrt. Dvanaest ljudi u crnom simboliziraju glad i krvoproliće. Nakon nekoliko pobjeda Spartak se bori s novim suparnikom. To je snažni gladijator po imenu Enomaj. Na kraju borbe Spartak ne ubija Enomaja. Sula, rimski diktator, ulazi u arenu sa svojom suprugom Valerijom. Ona se odmah zainteresira za Spartaka i moli Sulu da ostavi Spartaka i Enomaja na životu i da im daruje slobodu. Sula podiže palac gore i gomila kliče gladijatorima. Enomaj zahvaljuje Spartaku na poklonjenom životu. Njih dvojica se sprijateljuju. Rimski političar Katilina, koji je gledao borbe zajedno s Krasom, dobija okladu za Spartakovu pobjedu. Katilina poziva Spartaka u tavernu Libutinu na piće. U međuvremenu Valerija je vrlo zaintrigirana Spartakom, no uz nju je i bogata Eutibida, isto očarana gladijatorom; ona šalje glumca Metrobija, da uhodi Spartaka i sazna sve o njemu. Spartak je ljut i ogorčen nepravdom u kojoj se gladijatori ubijaju za zabavu bogataša. Odlučuje se na pobunu.

TAVERNA LIBUTINA
Spartak odlazi s Enomajem i Katilinom u tavernu. Zajednički kuju plan o pobuni protiv rimske vlasti. Slučajno, nakon dugo vremena sretne svoju sestru Mirzu, koja je ropkinja prisiljena na prostituciju. Pokušava kupiti njezinu slobodu, bez uspjeha. Katilina mu pokušava pomoći, ali ni on nema dovoljno novca. Pada mu na pamet da zamoli Valeriju da kupi Mirzu i smjesti je u svoju kuću i obećaje Spartaku pomoć.

CESTA I TRŽNICA ROBOVA
Brojni robovi i ropkinje su na tržnici robova. Valerija kupuje nekoliko robova za svoju kuću. Katilina je uvjeri da kao osobnu ropkinju kupi Spartakovu sestru Mirzu. Nakratko Spartak ugleda Valeriju, oboje su očarani jedno drugim. Valerija odlazi u nosiljci. Metrobije susreće Eutibidu koja mu plaća informacije o Spartaku.

VRT SULINE KUĆE, RIMSKO DRVO
Spartak postaje učitelj u školi gladijatora, dok Mirza mirno služi Sulinu suprugu Valeriju. Mladi gladijatori razgovaraju o velikom Spartaku i njegovim planovima o pobuni protiv rimske vlasti. S oduševljenjem izabiru Spartaka za vođu. Među njima je i mladi Artoriks, Spartakov najdraži učenik koji će mu postati prijatelj. Mirza poručuje Spartaku da ga Valerija želi vidjeti. Sastaju se i oboje se zaljubljuju. Metrobije svjedoči njihovoj vezi i o tome izvještava Eutibidu koja je bijesna od ljubomore te piše pismo Suli o Valerijinoj prevari, tražeći osvetu.

SULINA KUĆA, RIMSKE KUPKE, SVEČANOSTI LUPERKALIJE
U Sulinoj kući svjedočimo zabavi visokog rimskog društva. Slave se Luperkalije. Metrobije žuri noseći pismo Suli o Valerijinoj nevjeri. Ali, Sula nije zainteresiran ni za politiku, ni za pismo i poziva Metrobija da jede i pije i zabavlja se s njegovim gostima. Metrobije se pridružuje zabavi, stavlja masku koze i započne plesati pred gostima. Gosti mu se pridružuju i zabava se uskoro pretvara u orgiju. Sula uživa u Metrobijevom društvu i obojica zaboravljaju na pismo. Sula je već pijan i od ukućana traži još više zabave. Naređuje da dođu gladijatori i da se bore na život i smrt pred gostima. Mladi gladijatori i Artoriks se bore, uz odobravanje pijanih gostiju. Saznavši za borbe, Spartak ulijeće na zabavu, šokiran viđenim, protestira. No, Sula i njemu naređuje da se bori. Valerija se boji za Spartakov život, intervenira i naređuje Suli da prekine okrutne borbe i zabavu. Gosti se razilaze. Sula, bijesan, baca Valeriju na pod i moli plesače da nastave s plesom, kojem se i on pridružuje. No, njegovo slabo srce ne izdrži taj napor i Sula naglo umire. Metrobije, tajni Sulin ljubavnik plače uz njegovo tijelo. U tom trenutku je pronađeno pismo o Valeriji i Spartaku od strane Valerijina rođaka Messale koji ne vjeruje u njezinu nevjeru. Uplašena Valerija skriva Spartaka pred Messalom koji ga vrijeđa, dok ga Valerija brani. Messala odlazi, vraća se Spartak koji ubrzo mora otići kako bi organizirao pobunu. Valerija mu poklanja medaljon kao zalog svoje ljubavi.

TAVERNA LIBUTINA
Pijani glumac Metrobije se vraća u tavernu i nastavlja piti. Sulina smrt ga je duboko pogodila i on se suočava sam sa sobom. Nalazi skrovito mjesto i zaspe. Spartak se tajno susreće s gladijatorima koji odlučuju da se nađu u Capui, odakle će započeti s revolucijom. Skriveni Metrobije se budi i čuvši za urotu žuri o tome izvijestiti Messalu, uvaženog rimskog političara. Messala odmah organizira rimske legije da uguše pobunu i uhite gladijatore u Capui. Tamo, rimski stražari čuju za pobunu, dok su gladijatori nervozni. Uspijevaju se probiti i ukrasti oružje, pod vodstvom Spartaka i Enomaja. Pobunjenici se kriju na obrnocima planine Vezuv.

PLANINA VEZUV
Spartak, zajedno s pobunjenicima gladijatorima i robovima se krije na vrhu Vezuva. U logoru se svi pripremaju za rat. U zoru, u logor iznenada upadaju rimske legije, ali ih Spartak iznenadi s leđa te bacajući kamenje na njih slavi pobjedu.

SENAT
U Rimu nisu ozbiljno shvatili pobunu, ali ostali gradovi su vrlo zabrinuti. Senat imenuje Hortenzija Messalu, Valerijina rođaka, za generala koji će se boriti s pobunjenicima. Messala s vojskom maršira prema Vezuvu.

PLANINA VEZUV
Spartak nema gdje pobjeći i zato tiho silazi niz planinu, iznenadi Messalu s leđa i još jednom pobjeđuje. Messali je dopušten bijeg.

ŠATOR U SPARTAKOVOM LOGORU
Narod je čuo za Spartakove pobjede i mnogi se pridružuju pobunjenicima. Među njima je i Spartakova sestra Mirza i Eutibida, rimska bogatašica, koja svoje bogatstvo daruje Spartaku i njegovoj vojsci, uz molbu da je postavi za svog pomoćnika. Kada mladi i stidljivi gladijator Artoriks po prvi put ugleda Mirzu, zaljubljuje se u nju. Iako Mirza dijeli iste osjećaje prema njemu, smatra da ga nije dostojna, budući da je ropkinja i bivša prostitutka, te odbija njegovu ljubav.

BITKA
Iz dana u dan Spartakova vojska se povećava i stalno pobjeđuje. Mnogi novi rimski vođe gube svoj život na bojnom polju. Spartak postaje snažni lider i slave ga kao sjajnog vojskovođu. Ali, intimno, on je tužan, žudi za Valerijom.

ŠATOR U SPARTAKOVOM LOGORU
U noći u Spartakov šator dolazi Eutibida. Priznaje mu svoju ljubav. Spartak joj kaže da on voli Valeriju. Eutibida je bijesna i ružno govori o Valeriji, a to naljuti Spartaka koji je izbacuje iz šatora. On tajno uzima konja i odlazi vidjeti Valeriju. Eutibida žudi za osvetom. Njezin plan je da zavede Enomaja i izmanipulira ga protiv Spartaka.

VRTOVI VALERIJINE KUĆE, RIMSKO DRVO
Spartak je s Valerijom i oni strastveno vode ljubav. Valerija mu predstavlja njihovu kćer Postumiju. Spartak je dirnut svojom lijepom kćerkom koju vidi prvi put. Spartak je emocionalno razapet između ljubavi prema Valeriji i borbe protiv ropstva i nepravde. Iako je voli svim srcem, mora je napustiti da bi nastavio s borbom. Valerija predosjeća da ga više neće vidjeti živog.

RIM, SVEČANOSTI SATURNALIJA
Cijeli Rim slavi Saturnalije. U hramu Saturna Metrobije obavlja žrtvovanje u čast boga Saturna i poziva robove da se pridruže slavlju. Zabave počinju po cijelom gradu. Artoriks i Enomej su prerušeni i traže po Rimu Katilinu, rimskog političara koji im je sklon, kako bi ga zamolili za pomoć Spartakovoj vojsci. Artoriks napokon nalazi Katilinu, ali ovaj odbija njihove prijedloge. Na putu kući, Artoriks shvaća da ga prati glumac Metrobije. Skriva se. Pijani Metrobije ih prepoznaje. Artoriks ubija Metrobija i bježi s Enomajem iz Rima.

ŠATOR U SPARTAKOVOM LOGORU
Eutibida i ostali zapovjedinici pobunjenika se sastaju u Spartakovom šatoru. Zapovjednici žele odmah napasti Rim i tako pobijediti u ratu. Spartak je svjestan da još nisu spremni za taj pothvat i odbija ludi plan. Eutibida uspijeva uvjeriti Enomaja da s dijelom vojske sam krene prema Rimu i bori se.

BOJNO POLJE
Enomaj je sa svojim dijelom vojske otišao u bitku, ali ga iznenadi rimska vojska koja njega i vojsku nemilosrdno izmasakrira. Eutibida leži na bojnom polju okružena brojnim leševima i jauče. U bunilu vidi bijelog konja, a to je Enomaj koji krvari i moli ju za malo vode i posljednji poljubac. Eutibida odbija pomoći Enomaju koji shvaća da ga je prevarila i izdala, te umire. Eutibida vidi bijelog konja na kojem želi pobjeći, no, bitka se opet približava, a Spartak ponovo pobjeđuje. Eutibida ubija konja i skriva se ispod njegove lešine, praveći se mrtva. Spartak je pobijedio u bitki, ali s bolom nalazi svog mrtvog prijatelja Enomaja. Eutibida se pravi da je ranjena. Spartak joj povjeruje i pomaže joj. Eutibida odmah započinje sa svojim drugim planom u kojem želi izmanipulirati Artoriksa, ali on se ne da prevariti, te Spartak izbacuje Eutibidu iz vojske. Ona napokon odlazi iz logora i pridružuje se generalu Krasu koji je na čelu rimskih legija.

PREDSKAZANJE SMRTI
Izgubivši svog najboljeg prijatelja Spartak je depresivan i pun sumnji u pobjedu protiv Rimljana. Po prvi put osjeća da je smrt blizu. U njegovom snu vidimo umiruće vojnike kako urlaju od boli.

MARKO LICINIJE KRAS, SNAGA RIMA
Senat je imenovao Krasa za novog zapovjednika rimskih legija u borbi protiv pobunjenika. Spartak uspijeva pobjeći na obalu mora, dogovarajući se s tamošnjim gusarima za prijevoz brodovima njegove vojske na Siciliju kako bi se regrupirali i ojačali. Ali, gusari iznevjere zadanu riječ. Spartak i njegova vojska, koja je sve manja i manja je na rubu snaga. Eutibida i dalje kuje svoju osvetu, i sada želi ubiti Mirzu. Ali, biva uhvaćena i ubijena od rimskih vojnika. Kras napokon sustiže Spartaka. Dolazi do posljednje velike bitke. Spartak se bori zajedno s Artoriksom kao lav. Na nesreću, Artoriks je ubijen. Spartak je okružen s mnoštvom rimskih vojnika ali, ne odustaje i bori se poput divlje zvijeri. Ubijen pada proboden mnoštvom kopalja. Mirza nalazi mrtvog Artoriksa i odlučuje umrijeti s njim. Probode se nožem. Valerija prima posljednje Spartakovo pismo. Čita ga i ljubi, zavapi od boli. Uz nju je i kćer Postumija.

Iz materijala je vidljivo da stvarate ovaj balet, a da ne slijedite ruski libreto iz doba praizvedbe. Vi organizirate glazbeni materijal Hačaturjana na nov način. Koristite li možda orkestralnu suitu Hačaturjana, nastalu nakon praizvedbe baleta ili ne?

Ne, ne koristim suitu. Upotrebljavam Hačaturjanovu glazbu za taj balet, ali na nov način. Prvo sam pročitao knjigu i shvatio koliko je zadivljujući taj roman talijanskog pisca Rafaella Giovagnolija. Ruski libretisti nisu točno slijedili priču romana. Tako sam počeo pripremati balet pročitavši 600 stranica romana. Onda sam napisao skraćenu verziju od sto stranica. Potom sam ponovo skratio sve nekoliko puta, da bi na kraju dobio sinopsis od nekoliko stranica. Nakon što sam završio rad na libretu, posegnuo sam za glazbom Hačaturjana, za svom glazbom, koja traje otprilike četiri sata i počeo slagati pojedine dijelove: ovo je dobro za ovu scenu, ona glazba za onu i tako redom. Naravno da će i partitura biti nova i za orkestar. Na kraju smo, Nadina i ja stvorili djelo koje se temelji na novom libretu kao i na novoj glazbenoj strukturi i mi smo vrlo ponosni, a trebate biti ponosni i vi, jer se do sada tako nešto nije napravilo. Moja supruga Nadine mi uvelike pomaže, ona je moj umjetnički suradnik u ovoj predstavi. Ne samo da je autorica kostima za ovaj balet, nego je i moja pomoćnica koja je sudjelovala i u dramaturškom oblikovanju predstave. Njezin doprinos je dosita velik zato jer je ona osoba koja mi pomaže u pronalaženju najboljih rješenja u pojedinim scenama.

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nikada do sada nije izvođen balet „Spartak“, tako da je ova produkcija za nas veoma važna, slažete li se?

Želim naglasiti da je riječ o novom libretu i drukčije strukturiranoj glazbi. Moj cilj je, s obzirom da smo u dvadeset i prvom stoljeću, biti svjestan sadašnjeg trenutka, pa se tako u ovom baletu kombiniraju različiti stilovi: balet na špicama i moderni pokret, ne razdvajam ih. Za neke likove koristim, naročito za one iz elegantnog rimskog visokog društva koristim ples na špici za žene, za neke druge, poput gladijatora i robova ne koristim špicu nego plesnu tehniku bližu podu, težište tijela je nisko. Ovo je prvi put da kombiniramo dvije različite tehnike plesa.

Dakle, vi kreirate stil plesanja za svaki lik?

Ne, nije tako. Ovaj balet vuče korijene iz neoklasičnoga baletnog stila i suvremene tehnike plesa. To je stil kojeg sam razvijao tijekom dugog niza godina i temeljen je na mom iskustvu. Kao što sam već naveo, plesači koji plešu likove Rimljana su drugačiji u pokretima i tijelima od roba ili gladijatora. Nastojim pronaći najbolji plesni izraz za svaki pojedini karakter, ne robujući nekim ustaljenim obrascima, odnosno, tražim najpogodniji stil ne samo za lik, nego i za umjetnika koji ga pleše.

Rekoste da film „Spartak“, redatelja Stanleya Kubricka nije bio dio vaših priprema za ovu produkciju?

Priča filma je slična Grigorovičevom libretu, ali, nisam se bavio holivudskim spektaklom, mislim bi mi film samo odvukao pozornost od glazbe i mog libreta.

Što Spartak znači za vas?

Roman se bavi revoltom gladijatora u prvome stoljeću prije nove ere, no, uz to priča o glavnim likovima i njihovim ljubavnim vezama. Spartak je sa svom svojom snagom predstavljen ne samo kao junak, nego, što je još važnije, i kao ljudsko biće sa svim mogućim osjećajima, sumnjama i ljubavlju prema Valeriji. Osim toga, Spartak ima i drugih briga. S jedne strane se želi brinuti za svoj narod, a s druge, obuzet je ljubavlju prema jednoj ženi. Sukob između privatnog i javnog je izuzetno vidljiv u ovom baletu. Katkad trči svojoj ljubavi, katkad ne može podnositi nepravdu i okrutnost. I što da on odabere? Da li se boriti za slobodu ili za svoju ljubav? Želim prikazati taj sukob. Povijesna pozadina je samo mali dodir vremena i inspiracija kako bi se što bolje prikazala unutrašnja Spartakova borba.

I kakve su rekacije naših plesača na vašu viziju o „Spartaku“?

Vrijeme provedeno na pokusima je bilo vrlo kreativno. Moj cilj je razvijanje plesnih talenata svih plesača, a pri tom im pomažem da otkriju nešto novo.

Je li vam bilo teško odvojiti se od Grigorovičeve koreografije?

Tu koreografiju sam gledao prije mnogo godina i nisam je ponovo vidio, namjerno. Ista je stvar bila i s glazbom. Ne sjećam se više Grigorovičeve koreografije, pa ne znam ni koja se glazba povezuje s pojedinom scenom. Slijedio sam glazbu, emocije koje sam u njoj pronašao i počeo sam stvarati vlastite slike povezane s glazbom.

Kada koreografirate imalte li unaprijed pripremljenu koreografiju, ili mijenjate već pripremljene ideje?

Uvijek se pripremam za jutarnji pokus, Obično priredim dvije ili tri fraze unaprijed, posebno za solo ples, ali duete koreografiram na licu mjesta.

Na jučerašnjem pokusu pitala sam se odakle se inspirirate? Imate vrlo zanimljivu biografiju i pitala bih vas, kada koreografirate pokret, koji je i klasičan, ali i potpuno suvremen, što vas inspirira u vašem radu?

Imao sam veliku sreću što sam plesao u nebrojenim baletnim produkcijama kao prvi solist, surađivao sam s velikim koreografima, neko su radili klasične bijele balete, neki moderne, i tako sam zavolio sve stilove. Volim i „Bajaderu“, „Labuđe jezero“, „Orašara“, ali i suvremene balete. Volim sve stilove zato jer se svi temelje na jednoj tehnici. Oni, naime, proizlaze iz ljudskog tijela, i iako se mogu doimati drukčije, koriste isti alat – ljudsko tijelo.

Želim još nešto dodati o zapletu. U ovom baletu je nekoliko paralelnih priča: Valerija i Eutibida, koja želi uništiti sve što je Spartak stvorio, zatim pratimo Spartakovu sestru Mirzu i njezinu ljubavnu priču s Artoriksom, priču koja se na ostvaruje zbog obostrane sramežljivosti ali i Mirzinog osjećaja krivnje zbog njezine sudbine kao robinje prisiljene na prostituciju. Dakle, ovdje pratimo nekoliko paralelnih priča, a ne samo onu jednu o sudbini Spartaka.

Ima li u ovoj koreografiji nečeg što se razlikuje od vaših prijašnjih koreografija?

Svaka priča koju odaberem za koreografiju je različita i prirodno je da se i baleti razlikuju od onih prethodnih. Moj balet koji je premijerno izveden prije dva mjeseca je bio temeljen na knjizi „Proces“, Kafke. Možete zamisliti kakvo je to bilo različito iskustvo. Ali, vratimo se „Spartaku“. Kada sam u Rimu koreografirao „Carmen“, za rimsku Operu otišao sam u Koloseum. Tada sam bio duboko impresioniran, šetao sam satima po tom zdanju, penjao se i spuštao u prostore u kojima su se gladijatori pripremali za borbe. Sjećam se, bio je sunčan dan i moje želje poslane u univerzum, u kozmos, su bile one da stvorim priču o tom povijesnom vremenu. U svom srcu sam osjećao da ću jednog dana imati priliku ton i napraviti. I evo me sada, ovdje, samo nekoliko dana prije svjetske premijere „Spartaka“.

Čitajući vašu biografiju zainteresirala me činjenica da ste zajedno s vašim roditeljima djetinjstvo proveli u cirkusu. Pitam se kako i koliko je takav nekonvencionalan život utjecao na vas?

Moji roditelji su bili poznati akrobati. Moj brat i ja smo putovali s njima sve do naše desete, jedanaeste godine. Nakon toga smo živjeli u Pragu zbog školovanja na Plesnom konzervatoriju u Pragu. S mojim roditeljima i cirkusom smo posjetili mnoge strane zemlje poput Njemačke ili Skandinavije u doba kada nije bilo jednostavno putovati na Zapad. Nije to bio lagodan život, ali mi smo sve to doživljavali iz dječje perspektive, sve nam je bila jedna velika avantura. Mala sitnica mi se urezala u pamćenje: nikako nisam mogao shvatiti kako ljudi žive u stanovima u gradu, iako smo i mi imali stan u Pragu. Stalno smo se kretali. Cirkus je sigurno uvelike utjecao na mene, prije svega na slobodu kretanja i mišljenja.

Intervju vodile Sanja Ivić i Iva Višak
(preuzeto iz knjižice predstave „Spartak“)

Film-mag.net – Četiri koprodukcije ‘Zajca’ u tjedan dana

Torpedo – Četiri koprodukcije „Zajca“ u tjedan dana

Novi list – U samo sedam dana izvedene četiri koprodukcije “Zajca”

Moja Rijeka – ČETIRI PREDSTAVE U TRI NACIONALNA KAZALIŠTA Četiri koprodukcije „Zajca“ u tjedan dana

Kigo.hr – Četiri koprodukcije u jednom tjednu

Akademija Art – HNK Zajc – Četiri koprodukcije u jednom tjednu

Svijet kulture – HNK Zajc // Četiri koprodukcije u jednom tjednu

Nacional – U tjedan dana četiri koprodukcije ‘Zajca’ u tri grada

Riportal – Prošli tjedan u HNK Zajcu četiri koprodukcije

Teklić.hr – Četiri koprodukcije „Zajca“ u tjedan dana

Torpedo – [FOTO] Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“ oduševila publiku

Novi list – FOTO Riječku premijeru baletnog spektakla “Spartak” publika ispratila dugim pljeskom i ovacijama

HRT Radio Rijeka – Balet “Spartak” je predstava koju treba pogledati

Novi list – Premijera “Spartaka” donijela je u Rijeku odličnu predstavu. Nemojte oklijevati i propustiti ju

Culturenet.hr – Riječka premijera baletnog spektakla ‘Spartak’

Moja Rijeka – Moćne masovne scene i intimni ljubavni prizori u dramatičnoj baletnoj priči “Spartak”

Kigo.hr – Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“

Kanal Ri – Spartak u Zajcu

Burin – Sutra u “Zajcu” riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“

Rijeka danas – „Spartak“ – intimne scene i moćni masovni prizori uz snažnu glazbu!

Teklić.hr – Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“: Moćne masovne scene i intimni ljubavni prizori u dramatičnoj plesnoj priči

Extravagant – Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“: Moćne masovne scene i intimni ljubavni prizori u dramatičnoj plesnoj priči

HRT Radio Rijeka – Riječka premijera baleta “Spartak” u režiji i koreografiji Jiřija Bubeničeka

Riportal – Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“: Moćne masovne scene i intimni ljubavni prizori u dramatičnoj plesnoj priči

Torpedo – Riječka premijera baletnog spektakla „Spartak“: Moćne masovne scene i intimni ljubavni prizori u dramatičnoj plesnoj priči

Novi list – Moćne scene i intimni prizori. U “Zajcu” sutra riječka premijera baletnog spektakla “Spartak”

RijekaOnline – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Film-mag.net – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

ArtCaffe – JEDINSTVENA SURADNJA, DVOSTRUKA KOPRODUKCIJA HNK-OVA U ZAGREBU I RIJECI

Kigo.hr – Jedinstvena suradnja i dvostruka koprodukcija riječkog i zagrebačkog HNK!

Teklić.hr – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Svijet kulture – Jedinstvena suradnja i dvostruka koprodukcija riječkog i zagrebačkog HNK!

Culturenet.hr – ​Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Akademija Art – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Menulifestyle – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Torpedo – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Moja Rijeka – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

La Voce del popolo – TNC di Zagabria e Fiume. Doppia coproduzione

Nacional – Inicijativa K-HNK: Dvostruka koprodukcija baletnih predstava riječkog i zagrebačkog HNK

Riportal – Jedinstvena suradnja, dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci

Novi list – Potpisana suradnja, dogovorena dvostruka koprodukcija HNK-ova u Zagrebu i Rijeci