U HNK Ivana pl. Zajca, nakon dvadeset i dvije godine, postavlja se jedan od najpoznatijih baleta svih vremena, „Labuđe jezero”, remek-djelo Petra Iljiča Čajkovskog, a premijerno će biti izveden u petak 12. svibnja 2017. u 19:30 sati. Činjenica da je koreograf i redatelj Staša Zurovac već govori da će to biti drugačije, novo, riječko viđenje popularne baletne bajke. Dirigent orkestra Opere je Matija Fortuna. Scenograf je Dalibor Laginja, kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić. Njihove su pak skice izložene na riječkom Korzu od 28. travnja do 8. svibnja.
Ansamblu i solistima Baleta HNK Ivana pl. Zajca pridružilo se i dvoje glumaca Hrvatske drame te studenti druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
„Dramaturšku osnovu libreta ne bih se usudio mijenjati, jer smatram da svaki gledatelj treba doživjeti poznatu priču onakvom kakva ona u originalu jest, ali je naravno želim zaodjenuti u ruho nove interpretacije svojstvene mom rukopisu. Od početka mog autorskog stvaralaštva, on počiva na novom izazovu, a prema tome i na razvitku potaknutom uvijek novim usmjerenjima.
S okupljenim ansamblom od četrdesetak izvođača, dvadeset i šest plesača i šesnaest glumaca, uz kreativne ideje autorskog tima i uz pratnju orkestra Opere riječkog Kazališta te na labuđim krilima ovog glazbenog remek-djela Čajkovskog, zajednički nastojimo, u srcima publike, stvoriti kazališni doživljaj za pamćenje”, kaže Zurovac.
Petar Iljič Čajkovski (1840 – 1893) ruski skladatelj i dirigent u čijem su opusu zastupljene sve glazbene vrste – simfonije, koncerti, skladbe za glasovir, preko stotinu solo popjevaka, vokalna djela, scenska i komorna glazba, deset opera (npr. „Evgenij Onjegin” i „Pikova dama”), a tri njegova baleta danas su najpopularniji klasični naslovi: „Trnoružica”, „Orašar” i, naravno, „Labuđe jezero”. Libreto za prvi baletni naslov Čajkovskog „Labuđe jezero” skladan 1875. i završen 1876. napisao je Vladimir Petrovič Begičev. Balet je praizveden prije 140 godina u kazalištu koje ga je naručilo, u Boljšoj teatru, ali nije doživio uspjeh, upravo suprotno, sve do nove verzije koreografije Mariusa Petipa i Lava Ivanova, uz dirigenta Riccarda Driga 1895. godine. Nažalost, Čajkovski nije doživio taj veliki uspjeh i obožavanje koje je nakon te premijere uslijedilo a odjekuje i danas .
Labudica-žena česta je tema europskih bajki. Čajkovski – Begičev pričaju priču o princu kojem majka nalaže odabrati si suprugu, o Odette, princezi koju zli čarobnjak pretvara u labudicu. Princ Siegfried u lovu ugleda prekrasnog labuda, u trenutku kad želi odapeti strijelu, labud se pretvara u ženu. Tijekom dana labud pliva u jezeru od suza, a noću je žena. To se prokletstvo može poništiti jedino vječnom ljubavlju. Ako ju princ Siegfried odbije, zauvijek će ostati labudica. Princ se zaljubljuje i obećaje joj se, ali zli ga čarobnjak na kraljevskom rođendanskom balu prevari i princ zaprosi drugu ženu, Rothbartovu kći, crnu labudicu Odiliju… Dva su moguća završetka, ali u svakom slučaju, u svijetu čarolije isprepletene s realnošću, ljubav pobjeđuje moć i tradiciju.
Najpopularniji balet Petra Iljiča Čajkovskog „Labuđe jezero” prvi je put cjelovito u riječkom Kazalištu, u vlastitoj produkciji premijeru doživjelo 27. siječnja 1995. godine. Po prvi put u dotadašnjih 110 godina Kazališta i točno 100 godina od uspješne premijere u Marijinskom teatru u Sankt Peterburgu u koreografiji Mariusa Petipa (1. i 3. čin) i Lava Ivanova (2. i 4. čin).
U koreografiji i režiji Vesne Butorac Blaće, pod dirigentskim vodstvom Lorisa Voltolinija, u glavnim ulogama nastupili su Irena Pasarić i Valerij Miklin, scenograf je bio Jure Amižić, a kostimografkinja Diana Kosec Bourek. Sa sedamnaest izvedbi bila je to najgledanija predstava sezone 1994/1995. a vidjelo ju je preko 9.200 ljudi.
Do 1995. „Labuđe jezero” izvodilo se samo fragmentarno, često s drugim naslovima: u sezonama 1948/49. i 49/50. treći čin u koreografiji Nine Kirsanove izvođen je s baletom „Balerina i banditi”; u sezoni 57/58. s djelima „Poziv na ples, „Cavalleria rusticana”, „Faunovo poslijepodne”; u sezoni 1960/1961. fragmenti iz baleta „Labuđe jezero” izvođeni su s „Valpurgijskom noći” iz opere „Faust” i glazbenom dramom „I Pagliacci” kada je dirigirao Boris Papandopulo.
Generalni sponzor baleta “Labuđe jezero”
