JUG-SJEVER

Veliko finale sezone

Manuel de Falla (1876 – 1946) najznačajniji je španjolski skladatelj i pijanist ranog dvadesetog stoljeća. Skladao je vrsnu vokalnu glazbu, instrumentalnu komornu glazbu za gitaru, orkestralne skladbe, balete, scensku kantatu itd.
Studirao je na Konzervatoriju u Madridu gdje ga je kolega Felipe Pedrell zainteresirao za španjolsku renesansnu glazbu, španjolski folklor, andaluzijsku mješavinu arapskih i starošpanjolskih glazbenih elemenata, za nacionalnu operu. Taj se utjecaj osobito prepoznaje u „La vida breve” / „Kratki život”. No, prije ove opere, de Falla je skladao zarzuele, španjolske glazbene drame, što u glazbenim krugovima nije bilo prihvaćeno s poštovanjem, stoga je htio skladati ozbiljnu, pravu operu, punu španjolskih i romskih folklornih elemenata. Baš je tada Kraljevska umjetnička akademija „San Fernando” u Madridu raspisala natječaj za novu operu, s praizvedbom kao nagradom za pobjedničku operu.

Opera „La vida breve” / „Kratki život” Manuela de Falle skladana je 1905. prema libretu Carlosa Fernándeza Shawa, na andaluzijaskom dijalektu. Ta opera u dva čina i četiri scene, pobjednica je spomenutog opernog natjecanja u Madridu iste godine. Međutim, obećana produkcija opere nije se dogodila. Praizvedena je u Nici u Municipal Casino Theatru tek 1. travnja 1913. godine, nakon čega je uslijedila prva međunarodna slava. Opera je kasnije često bila nazivana španjolskom „Cavalleriom rusticanom”. Španjolska je premijera uslijedila u studenom 1914. u Madridu.

Drugi je značajan, impresionistički, utjecaj uslijedio nakon de Fallina putovanja u Pariz gdje se družio s onodobnim francuskim skladateljima, Claudeom Debussyjem, Mauriceom Ravelom i Paulom Dukasom. Djela iz tog razdoblja su primjerice „El amor brujo” / „Ljubav čarobnjak”, „El Corregidor y la molinera” / „Upravitelj i mlinarica” i dr.  Nakon 1920. ponovno je promijenio svoj glazbeni smjer, ovoga puta pod utjecajem neoklasicizma Igora Stravinskog (npr.: lutkarska opera „El retablo de Maese Pedro”/ „Lutkarsko kazalište majstora Pedra”). Zbog dirigentskog angažmana otputovao je u Latinsku Ameriku. Bio je apolitičan, ali zbog uspona fašizma u Španjolskoj odlučio je ostati u Argentini. Tamo je u mirovini radio na velikoj scenskoj kantati, „Atlántida” što je ostala nedovršena zbog njegove smrti 1946. godine.

Zaplet „Kratkog života” temelji se na priči o beznadno zaljubljenoj Romkinji Salud koju je zaveo Paco, mladić više klase. Salud živi sa svojom bakom u četvrti Albaicín, Granada. Čuje se zvuk ritmičnog udaranja čekića o nakovanj. Baka u krletci nosi ptice, od kojih jedna umire, od ljubavi, kao i Salud, sumnja baka. Iz kovačnice se čuje stih tradicionalne andaluzijske pjesme: „Malhaya el hombre, malhaya, que nace con negro sino! Malhaya quien nace yunque en vez de nacer martillo!” / „Nesretan je onaj rođen s mračnom sudbinom! Nesretan je onaj rođen kao nakovanj umjesto kao čekić!”. Unatoč zavjetu vječne ljubavi, Paco ostavlja Salud kako bi se oženio bogatijom, Carmelom. Salud i rođaci upadaju na vjenčanje u Carmelinu kuću, Salud gorko prekorava Paca za izdaju. Na njegovo inzistiranje da laže, Salud se sruši pred njegove noge i umire, a njena ga obitelj proklinje.

Jean Sibelius (1865 – 1957) istaknuti je finski skladatelj, najzapaženiji simfonijski skladatelj Skandinavije. Taj status proizlazi iz činjenice da je znao kombinirati svoj originalni stil s nacionalnom povijesnom sviješću i snažnom vezom s prirodom Finske.

Johan Julius Christian Sibelius preimenovao se u Jean prema ujaku pomorcu koji je u inozemstvu koristio francuski oblik svoga imena. Studirao je pravo, ali nakon prve godine odlazi na Glazbeni institut u Helsinkiju (od 1939. nosi ime Sibelius akademija), studij nastavlja u Berlinu i Beču, uz prvotnu želju – postati violinističkim virtuozom. Kada je shvatio da je već prekasno za violinu, profesor mu je savjetovao da postane skladatelj.

Uskoro je postao i mnogo više – najveći finski skladatelj. Važno je naglasiti i kako je razdoblje u kojem se Finska borila za neovisnost od Rusije jako utjecalo na njega. Jezgra njegova opusa sastoji se od sedam simfonija (skladano devet, ali posljednje dvije su nestale), a poznat je i po brojnim domoljubnim djelima od kojih su najpoznatiji „Finlandia” i „Kullervo”, te djelima kao što su „Tounelan joutsen” /„Labud iz Tuonele”, „Violin concerto” / „Koncert za violinu”, „Valse triste” / „Tužni valcer”, i dr.

Zanimao se za revolucionarne nove smjernice glazbe 20. stoljeća, ipak se zadržavajući unutar konteksta tradicionalnog simfonijskog idioma. Razvio je vlastiti uvjerljiv simfonijski stil.  Upravo zahvaljujući unutarnjoj viziji, njegova glazba traje i živi.

Sibelius je umjetnik koji crpi inspiraciju iz dva ključna izvora: prirode i mitologije. Pripadao je generaciji skladatelja koji su znali koristiti glazbu kao emocionalne odgovore na krajolik, vrijeme, prirodne ritmove svijeta. Nezaboravni svijet ratnika i čarobnjaka iz mitologije zauzima posebno mjesto, njegovo korištenje mitologije neusporedivo je s ičijim još od Wagnera.

Kullervo simfonija, op. 7, monumentalno je vokalno i orkestralno petostavačno djelo kojim se 26-ogodišnji Sibelius snažno potvrdio kao skladatelj. Na Kullervu je počeo raditi u proljeće 1891. u Beču, a prvi je put djelo izvedeno u velikoj dvorani Sveučilišta u Helsinkiju 28. travnja 1892.

Za izvanredno djelo vladao je veliki interes, Sibelius je postao kulturni heroj Finske, a kroz njegovu  glazbu jasno se pronalazio ključ za razumijevanje njegova naroda, karaktera i njihove odlučne potrage za neovisnošću. Finska više nije tražila svojeg najvećeg skladatelja.

Sibelius je tek nekoliko puta dirigirao ovim svojim djelom, nije ga zanimala narativnost pa stavci nisu išli redom. No, tada su ga loše kritike šokirale. Nakon toga, odlučio je zabraniti izvođenje tog djela dok je živ! Istodobno, finski je skladatelj i glazbeni kritičar Oskar Merikanto nakon praizvedbe Kullerva zapisao kako je Sibelius „ovim djelom velikim korakom iskoračio naprijed, istodobno vodeći finsku umjetnost prema obećavajućoj budućnosti. Ta je kompozicija, zbog finskog sadržaja, najdojmljiviji i najmoćniji rad iz finskog pera ikada.” U svojoj je starosti Sibelius zaključio: „Kullervo je kuća blaga. Ali ispražnjena odavno.” Nakon reorkestracije, dozvolio je izvođenje i snimanje Kullerva tek na kraju svojega života. Danas se u rukama vrsnih dirigenata djelo može prenijeti na najuzbuljiviji mogući način! U devedestima je došlo do prave poplave snimanja Kullerva, a isto se nastavilo početkom 21. stoljeća. Veličina tog djela, spoj mitologije sa značajnom simfonijskom tradicijom, nameće i strah i poštovanje. Kritičar Karl Flodin kazao je: „Nikada više Sibelius nije stvorio ništa toliko iskreno megalomanski”.

Sibelius je preuzeo temu iz „Kalevale”.

„Kalevala” / „Zemlja junaka” (tj. drevno poetično ime za Finsku) finski je narodni ep nastao prema narodnim pjesmama (u osmercima bez rime) iz srednjeg vijeka sačuvanima u predajama pučkih pjesnika, koje su se počele bilježiti tek u 18. stoljeću.

Kullervo je tragičan lik. Prije njegova rođenja, ujak Untamo napada njegov klan. Sa saznanjem da je Untamo ubio sve osim njegove majke, Kullervo odrasta želeći osvetu. Njegova nastojanja razbješnjuju Untama i rezultiraju njegovom prodajom u roblje, kovaču Ilmarinenu. Kullervo tamo radi kao pastir, ali nakon što je umiješan u smrt Ilmarinenove žene, bježi i ponovno je s majkom. U šumi susreće djevojku, zaljubljuje se i obeščašćuje ju. Kasnije saznaje da je ona zapravo njegova davno izgubljena sestra. Majka moli Kullerva da se ne ubije, stoga on odlazi u rat protiv ujaka. S veličanstvenim mačem, koji mu je predao Ukko, glavni bog, on počini pokolj čitavog Untamovog plemena. Po povratku, njegova je obitelj već mrtva. Očajan, lutajući šumom, dolazi do mjesta gdje je silovao sestru, opsjeda ga krivnja, ubada se mačem.

Liburnija.com-Monumentalno finale sezone 2016/2017: Koncertom Maesto Ville Matvejeff spaja jug i sjever uz orkestar, zbor i soliste Opere HNK Ivana pl. Zajca

Rijecanin.rtl.hr-U SUBOTU SPEKTAKL U „ZAJCU“: Grandioznim koncertom „Jug-sjever” maestro Ville Matvejeff zatvara sezonu 2016/2017. u HNK Ivana pl. Zajca

Showbizz-Maestro Ville Matvejeff koncertom spaja jug i sjever uz orkestar, zbor i soliste Opere HNK Ivana pl. Zajca

Moja Rijeka-Koncert “Jug – sjever” za veliko finale kazališne sezone

Scena.hr-Koncertno finale sezone: ‘Jug – sjever’

Kigo.hr-Koncert za finale sezone u HNK Ivana pl. Zajca

Apolitični.hr-MONUMENTALNO FINALE SEZONE 2016/2017: KONCERTOM MAESTRO VILLE MATVEJEFF SPAJA JUG I SJEVER UZ ORKESTAR, ZBOR I SOLISTE OPERE HNK IVANA PL. ZAJCA

Culturenet-Koncert za finale sezone HNK Ivana pl. Zajca

Urbancult-Monumentalno finale sezone uz orkestar, zbor i soliste opere HNK Ivana pl. Zajca

HRT Radio Rijeka-Veličanstven završetak sezone u riječkom HNK Zajcu

Fiuman-Eksplozija snažnih emocija na koncertu Jug-sjever

Nacional-Veliko finale sezone 2016/2017 u HNK Ivana pl. Zajca

Rijeka danas-„Jug – sjever” – koncert za finale sezone

Evensi-Jug-Sjever, veliko finale sezone

HRT Radio Rijeka-Finale sezone u riječkom HNK Zajcu: što povezuje Jug i Sjever?

Liburnija-Finale sezone: Maestro Ville Matvejeff spaja jug i sjever uz orkestar, zbor i soliste opere HNK Ivana pl. Zajca