Kada vidite mezzosopranisticu Sofiju Cingulu, znate da zasigurno nije u Kazalištu zbog samo jednog zadatka, ona je majstorica kazališnog multitaskinga.
Do sada je sudjelovala u opernim predstavama „Romeo i Julija”, „Čarobna frula” i „Elektra”, a u tim je operama i pjevala i asistirala redateljima. Dakle, pripremala je svoju ulogu, istovremeno asistirajući redatelju te kao vokalna pedagoginja svojim savjetima itekako pridonosila kvaliteti izvedbe.
U ovom trenutku posvećeno, entuzijastično, u čistoj koncentraciji i puna pozitivne energije asistira na dvjema operama istovremeno – i Fabriziju Melanu i Marinu Blaževiću, a u operi „Gianni Schicchi” tumači nemalu ulogu Zite, rođakinje preminulog bogataša čije nasljedstvo vreba lažno tužna pohlepna rodbina. Zita se s pozornice spušta za redateljski pult u gledalištu i obrnuto.
„Nikada nisam imala redateljske ambicije, ali zahvalna sam Marinu Blaževiću što je u meni to prepoznao i što to potiče. Presretna sam i zbog rada uz legendu Metropolitana, uz Fabrizija Melana. Slušati o svim njegovim iskustvima i s kim je sve surađivao – ne postoji bolje od toga. Često ponavljam: riječko Kazalište najbolje je mjesto za živjeti umjetnost”, kaže Sofija Cingula koja u kostimu za „Schicchija” s autorskom ekipom „Arlecchina” sve pomno prati, dogovara, zapisuje kako bi poslije svakome mogla prenijeti točne upute i savjete.
Skromnu, poticajnu, bezrezervno iskrenu, zanesenu u ljubavi prema kazalištu i opernoj umjetnosti, velika je vrijednost imati nekoga kao što je Sofija. I sama pjevačica i vokalna pedagoginja, od velike je pomoći i redateljima i izvođačima na pozornici, a i svima ostalima uključenima u rad na predstavama.
Hvala, Sofija i toi, toi, toi! (Možemo reći i „slomi nogu”, jer i to je već doslovno “odradila”, ali ni ne pomislivši da bi izvedba mogla doći u pitanje zbog nje, čak ni zbog ozlijeđene noge – pjevala je Gertrudu u „Romeu i Juliji” – sa štakama)
Razgovarala Andrea Labik
