Goran Marković i Katarina Romac

MAČKA NA VRUĆEM LIMENOM KROVU
Tennessee Williams

Prijevod:
Ivo Juriša
Redatelj:
Adaptacija i dramaturgija:
Scenografkinja:
Andreja Rondović
Kostimografkinja:
Velimirka Damjanović
Skladateljica:
Nevena Glušica
Scenski pokret:
Anja Ostojić
Lektorica:
Anita Runjić Stoilova
Oblikovanje svjetla:
Oblikovanje tona:
Josip Vinko Lozić
Uloge:
Margaret: Katarina Romac
Brick: Goran Marković
Veliki Tata Pollitt: Trpimir Jurkić
Mama Pollit: Tajana Jovanović
Gooper: Nikša Arčanin
Mae: Monika Vuco Carev
Velečasni Tooker: Stipe Jelaska
Dr Baugh: Elvis Bošnjak
Sluge: Filip Luka Gospić / Dea Maria Računica / Mia Bujan / Zdravko Vukelić
Fotografkinja:
Nemi Bulat
Inspicijent:
Frane Smoljo
Trajanje:
2:20
Izvodi se bez pauze

Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta Split

 

U drami “Mačka na vrućem limenom krovu” iz 1955. godine, nagrađenoj Pulitzerovom nagradom, Tennessee Williams prikazuje sliku nehumnog, kapitalističkog društva koje se raspada, u kojem su laži privlačnije od istine, a u obitelji uronjenoj u egzistencijalnu krizu nesvjesne želje i potisnuta osjećanja izgovoraju se naglas. Stavljajući ovaj klasičan u suvremeno doba, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje je li se i u kojoj mjeri društvo promijenilo u odnosu na 1955. godinu kada je ova drama napisana? Čini se da su dvadesete godine 21. stoljeća pravo vrijeme da se svjetonazori Williamsovog patrijarhalnog juga dovedu u pitanje. Univerzalne postulate kapitalizma do danas nismo uspjeli obuzdati. U novom neoliberalnom ruhu s novim intenzitetom kapitalizam i danas proždire svoju djecu. Ideja nam je ispitati do kojeg je resu individualne tragedije koje je Williams upisao u svoje likove danas moguće i na koji način. Može li danas brak bez nasljednika, kao u slučaju Maggie i Brick, zaista do te mjere ugroziti kapital obiteljskog nasljeđa? Kako se danas tumači motiv intimnog prijateljstva između Bricka i preminulog Skippera? Je li to bila samo naivna bromansa (bromance) ili nešto više od toga? I koliko uopće danas motiv seksualnosti u patrijarhalnom društvu može biti razarajući za jednu obitelj? Živimo li globalno danas svoj taj bogato opisani jug u dramama Tennessee Williamsa, to okrutno mjesto za pojedince, ili je taj jug danas okrutniji nego što je Williams ikada mogao zamisliti?

 

 

Jedan od velike američke dramske trojke (zajedno s Eugene O’Neallom i Arthurom Millerom) Tennessee Williams – rođen kao Thomas Lanier Williams III – (1911.-1983.), prvi je uspjeh ostvario u 33. godini s dramom Staklena menažerija. Slijedili su Tramvaj zvan čežnja (1947.), Mačka na vrućem limenom krovu (1955.), Slatka ptica mladosti (1959.) i Noć Iguane (1961.), danas klasici suvremenogkazališta. Pisao je kratke priče, poeziju, eseje i memoare, ali je najbolje upamćen ostao upravo po svojim (ranim) dramama.

Rođen u Mississippiju cijeli je život svoje teme pronalazio upravo u životu na konzervativnom jugu Amerike i u svojoj disfunkcionalnoj obitelji.Elia Kazan koji je režirao mnoge njegove dramske uspješnice u kazalištu i na filmu rekao je o njemu: „Sve iz njegova života je u njegovim dramama i sve u njegovim dramama je iz njegovog života“. Po nizu njegovih drama nastali su i uspješni filmovi, a dobio je i sve najvažnije dramske nagrade, od Pulitzera (dvaput) i New York Drama Critic’s Circle (tri puta) do Tonyja, uz brojne druge.

 

Tennessee Williams neosporno je jedan od najznačajnijih američkih dramatičara 20. stoljeća, čiji opus i danas izaziva iscrpne analize i diskusije o društvenim, psihološkim i moralnim pitanjima. Njegova drama Mačka na vrućem limenom krovu, nagrađena Pulitzerovom nagradom, ne samo da oslikava složenost obiteljskih odnosa i intimnih želja pojedinaca, već i dublje društvene tenzije i konflikte koji su prožimali Ameriku tog vremena, a čiji se odjeci mogu osjetiti i u današnjem svijetu čak i van granica te (za Williamsa tako važne) Amerike. Stoga, iako se drama odvija u specifičnom kontekstu (američki Jug pedesetih godina prošlog stoljeća), teme kojih se dotiče – kao što su kapitalizam, patrijarhalne norme, seksualnost i obiteljski odnosi – i dalje znatno oblikuju svijet u kojem živimo, a mnoge od njih su još uvijek izvor društvenih rasprava i kontroverzi iako je od tog vremena prošlo više od pola stoljeća. Osim toga, autorova sposobnost da istraži duboke (najčešće potisnute) ljudske emocije i dileme pojedinaca čini ovu dramu relevantnom i primamljivom, kako za suvremene autore koji je iznova postavljaju na scenu, tako i za publiku.

U promišljanju redateljsko-dramaturškog koncepta ove predstave željeli smo se baviti svim tim temama koje su ključne, ne samo za ovo konkretno djelo, već za razumijevanje Tennesseeja Williamsa kao autora i njegovog opusa uopće. Tako smo, za početak, donijeli odluku da zadržimo skoro sve likove iz originalne verzije teksta, sa svim kompleksnostima koje sa sobom nose, kako bismo izvođačima i gledateljima podjednako dali mogućnost da se identificiraju s njihovim unutrašnjim sukobima i putovanjem svakog pojedinačnog lika ka samospoznaji. Osim toga, uzimajući u obzir kapitalizam kao temeljni ekonomski sistem u drami i važnost klasnog pitanja za ovu priču, odlučili smo likovima sluga, koji postoje i kod Tennesseeja Williamsa, ali su nečujni i gotovo nevidljivi, u ovoj verziji čitanja teksta dati glas i mogućnost komentiranja događaja kojima svjedoče.

Pitanje seksualnosti također je aktualno i ključno za razumijevanje svijeta i ljudi o kojima Williams piše. Budući da se i danas suočavamo s patrijarhalnim normama i očekivanjima koja mogu biti razorno ograničavajuća po pojedince ili čitave društvene grupe kojima su nametnuta, bilo nam je važno baviti se likovima kroz njihovo nerazumijevanje vlastitih želja i potreba unutar jedne konzervativne obitelji, odnosno društva koje teži potisnuti ih ili prekriti lažnim moralom.

Na kraju, transgeneracijske traume i njihov utjecaj na pojedince i obitelji, kao što je slučaj u Williamsovim djelima, i dalje su relevantne u kontekstu suvremenih društava. Iako se na ovim prostorima možda ne suočavamo s posljedicama ropstva kao što je to (bio) slučaj sa stanovnicima američkog Juga, mnogi od nas i danas nose teret prošlosti i naslijeđene traume koje direktno utječu na naše živote i odnose.

Williamsova djela, poput Mačke na vrućem limenom krovu, i danas su relevantna jer nas podsjećaju na univerzalnost ljudskih borbi, želja i patnji, koje nisu ograničene na specifično vrijeme ili geografski prostor. Njegova sposobnost da osvijetli složene psihološke i socijalne dinamike, kao i da postavi suštinska pitanja o ljudskoj prirodi i društvu, čini ga važnim i inspirativnim piscem čiji rad i dalje zaslužuje pažnju. Nadamo se da smo se u ovoj predstavi uspjeli izboriti s kompleksnošću svih ovih pitanja i uhvatiti suštinu onoga o čemu je Tennessee Williams pisao.

 

Tijana Grumić

Foto & Video galerija