Majka Hrabrost i njezina djeca_vizual

MAJKA HRABROST I NJEZINA DJECA
Bertolt Brecht

Redatelj:
Krešimir Dolenčić
Autor glazbe:
Paul Dessau
Prevoditelj:
Antun Šoljan
Prevoditelj stihova:
Ivan Ivica Krajač
Scenograf:
Miljenko Sekulić
Kostimografkinja:
Martina Ptičar
Oblikovatelj svjetla:
Oblikovatelj zvuka:
Zlatko Milec
Glazbeno vodstvo:
Ivan Josip Skender
Korepetitor:
David Vuković
Asistent redatelja:
Tim Hrvaćanin
Asistent scenografa:
Darko Avar
Uloge:
Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević
Eilif, njezin prvi sin: Marinko Leš
Emental, njezin drugi sin: Zdeslav Čotić
Kattrin, njezina kći: Dea Presečki
Zapovjednik: Robert Plemić
Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco
Yvette Pottier: Hana Hegedušić
Kapelan: Branimir Vidić
Vojnici, regrutari, stražari: Filip Eldan / Nikša Eldan
Oružar: Filip Eldan
Špijun: Nikša Eldan
Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy
Orkestar:
klavir: David Vuković
harmonika: Stjepan Vuger
flauta: Jelena Geček / Melanija Gradečak
truba: Tomislav Ratković
udaraljke: Suzana Komanić
Fotograf:
Marko Ercegović
Trajanje:
2:00

Gostovanje Hrvatskoga nacionalnog kazališta u Varaždinu

 

Majka Hrabrost i njezina djeca jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta. Ujedno i najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht „prokazuje“ plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu, pojedince koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran, pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme „bogougodnog“ vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.

„Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragični junak, nije nikakva tragična heroina, nego trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo.“, navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.

Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno i nezaobilazna tema znanstvenih rasprava. Teme kojima je Brecht okupiran, postupci i lica koje opisuje i dalje su živi i prepoznatljivi. I danas, kada se suočavamo s novom krizom značenja, narušenim sustavom vrijednosti, kada se sve svodi na robu u brzom svijetu multinacionalnog kapitalističkog sustava, naš svijet, u odnosu na Brechtov, i nije se bitno promijenio.

Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

 

Foto & Video galerija