ZAGREBAČKI KVARTET
Zagrebački kvartet bio je prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj glazbenoj sceni, osnovani su 1919. godine. U tih devet desetljeća održali su više od 4000 koncerata na svim kontinentima i snimili preko 60 nosača zvuka za razne svjetske izdavačke i radijske kuće, osvojili su mnoštvo inozemnih priznanja i sve najvažnije domaće nagrade. Pred riječku publiku dolaze s Mozartovim i Griegovim gudačkim kvartetima.
Mozart je nakon dugog i mukotrpnog istraživanja i rada, skladao šest gudačkih kvarteta posvećenih prijatelju i mentoru Haydnu koji ga je na to stvaranje i potaknuo. Disonantni se odnosi na izvanrednu harmonijsku smjelost polaganog uvodnog takta. Grieg je pak skladao samo jedan zreli Gudački kvartet, no i taj jedan ostao među najoriginalnijim i najutjecajnijim gudačkim kvartetima 19. stoljeća, odlikuju ga velike glazbene raznolikosti ciklički spojene u rijetkom umjetničkom jedinstvu.
PROGRAM
Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.): Gudački kvartet u C-duru K.V. 465, „Disonantni“
Adagio – Allegro
Andante cantabile
Menuetto
Allegro molto
Edvard Grieg (1843. – 1907.): Gudački kvartet u g molu op. 27, br. 1
Un poco andante – Allegro molto ed agitato
Romance – Andantino
Intermezzo – Allegro molto marcato – Piu vivo e scherzando
Finale – Lento – Presto al saltarello
Koncert traje oko sat vremena i izvodi se bez pauze.
Najveći skladatelj ikada, Wolfgang Amadeus Mozart bio je zapanjen Haydnovom komornom glazbom. Tijekom četiri godine sumanuto je pisao gudačke due, trije i kvartete u kojima je sažeo sva proučavanja Bacha i Haydna, a sve je kulminiralo sa šest gudačkih kvarteta posvećenih Haydnu s najvećim divljenjem. Razvijajući umjetnost gudačkog kvarteta dižući ga na novu razinu, tu nije nepošteno reći – učenik je nadmašio učitelja. Briljantna tehnika, raznolikost, dubina izraza, čista glazbena genijalnost i profinjeni dijalog između četiri neovisne duše odlikuje svih šest njegovih „Haydnovih” kvarteta. Posljednji, šesti kvartet svoj disonantni nadimak duguje polaganom, napetom uvodu, punom neobičnih harmonija. Prvi aristokratski slušatelji mislili su da je Mozart pogriješio, htjeli su „popraviti” uvod smatrajući da to ne može biti ono što je Mozart zamislio. Itekako je bilo!
Najpoznatiji norveški skladatelj, Edvard Grieg skladao je jedan od najoriginalnijih i najutjecajnijih gudačkih kvarteta kasnog 19. stoljeća, otprilike kada su prve važne kvartete skladali i Čajkovski, Brahms, Borodin, Dvořák. Ono što je Grieg napravio, nastojeći nastaviti tradiciju uz širenje mogućnosti unutar forme, doista je bilo toliko novo da se činilo da je Grieg potpuno iznova izmislio gudački kvartet. Iako je sastavljen od četiri glazbeno raznolika stavka, Griegovo se djelo odlikuje rijetkim umjetničkim jedinstvom.
Njegova je glazba bila, između ostalog, i nadahnuta reakcija na doživljaj Ibsenove poezije.
Grieg je privatno prolazio teško razdoblje i tražio je poeziju u kojoj će prepoznati vlastite nesretne okolnosti. Kao i s „Peer Gyntom” s kojim je dosegnuo veliku popularnost, posegnuo je ponovno za Henrikom Ibsenom, sada za njegovim „Šest pjesama”. „Spillemaend” („Guslač”) potječe iz nordijskog folklora, pjesma se temelji na narodnoj norveškoj priči o vodenom duhu koji je davao moć čovjeku da postane virtuozni guslač, ali je tu istu osobu običavao i prevariti, zbog čega bi se virtuoz utopio. Protagonist čezne za svojom voljenom, susreće se s vodenim duhom koji mu obećaje da će postati virtuoz, a onda osvojiti i svoju voljenu. Vodeni duh obdari ga tim posebnim darom, protagonist je opčinjen glazbom, ali voljena se umjesto za njega udaje za njegovoga brata. Postao je virtuozni svirač, ali i prokleti lutajući glazbenik lišen zemaljske ljubavi.
Svojim prikazom umjetnika otuđenog od društva, susretom nadnaravnog iz nordijskog folklora, intenzivnim varirajućim emocijama, pjesma je oličenje romantičnog senzibiliteta.
Priredila Andrea Labik
