Kazališni sabor uspješno je konstituiran, nakon čega je i uspješno zasjedao na prvoj sjednici, u petak 9. rujna 2016.
Voditelji prvog sabora bili su v.d. intendanta HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević, v.d.ravnatelja Baleta Balázs Baranyai, v.d. ravnatelj Talijanske drame Giuseppe Nicodemo, dramaturginja Hrvatske i Talijanske drame Nataša Antulov te inicijatorica programa Kazališnog sabora i zapisničarka Marijana Mavić.
U uvodnoj je riječi Marin Blažević objasnio kako je predviđeno sastanje sabora jednom mjesečno; nakon bloka izvedbi predstava koje otvaraju i postavljaju pitanja, raspravljat će se o društvenim i političkim izazovima s kojima suočavaju publiku. Najavljene su još tri sjednice do kraja 2016. godine, no, postoji mogućnost i izvanrednih sjednica. Naglasak je na slobodnoj i otvorenoj komunikaciji, važno je da se surađuje i da je svima zabavno jer svaki je stav legitiman stav, pogotovo onaj argumentirani. „Producirati kazališne predstave i nije osobito komplicirano, naročito ako imate dovoljno novaca, što mi u pravilu nemamo, ali nekako uspijevamo realizirati što smo zamislili. Međutim, ono što je pravi izazov kazališta je komunicirati s publikom, osluškivati i one za i one protiv. To je osnovna svrh i cilja ovog programa. To što ćemo postaviti neka pitanja, ne znači da zastupamo te stavove. Bitno je da o nekim pitanjima počnemo razgovarati, ma kako ona bila delikatna. Ovdje smo da raspravljamo, a ne da donosimo zaključke o nekoj politici koju će bilo tko provoditi”, rekao je v.d. intendanta. A na pitanje postoje li stranke odgovorio je kako stranaka ima koliko ima zastupnika te kako je slobodno udruživati se.
Zastupnika je bilo 76, ali svatko onaj tko se želi pridružiti, može to slobodno učiniti već na prvoj sljedećoj sjednici. Prvi su zastupnici dobili i svoje članske kartice te prvi pečat koji omogućuje popust na cijenu ulaznica za neku od predstava u produkciji Kazališta.
Sjednici je prisustvovalo i dvoje sadašnjih članova Kazališnog vijeća, prorektorica Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i predstavnik umjetnika u Kazališnom vijeću Saša Matovina, zatim bivši predsjednik Kazališnog vijeća dr. sc. Elvio Baccarini, dr. sc. Nikola Petković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, dott.mag. Marin Lukanović sa Studija glume, medija, kulture, prof. Jolanda Todorović, povjesničarka umjetnosti, Saša Stanić s Odsjeka za kroatistiku, Marina Banićević, nekoliko Diplomiranih gledatelja i drugi.
Prvo oko čega su se zastupnici jednoglasno složili bio je dnevni red, a zatim i konstituiranje sabora.
Pitanja o kojima se raspravljalo i glasalo bila su:
Što ako na vlast opet dođe donedavni ministar kulture, utječe li to na program riječkog Kazališta?
Bi li za Rijeku bilo bolje da umjesto jednog velikog kazališta ima četiri mala kazališta i jedan orkestar – reorganizacija ustanove u kulturi?
Što se dogodilo s Jadranskim simfonijskim orkestrom?
Kako funkcionira HKD – ima li smisla suradnja HNK i HKD-a i je li ona plodotvorna?
Hoće li se u EPK 2020. godini raditi predstava koja će povijesno govoriti o Rijeci?
Bi li za riječko Kazalište bilo bolje da je nacionalno kazalište i da ga Ministarstvo sufinancira s 50% budžeta ili da bude regionalno kazalište i da se financira isključivo iz sredstava grada, županije i lokalnih ili nacionalnih sponzora?
Treba li otvoriti malu scenu kao stalno repertoarno kazalište?
Sjećamo se Muzičke omladine koja je dugo djelovala u Gradu, postojala je inicijativa kazališta za mlade pa hoće li se nešto takvo ponovno pokrenuti?
Nije se glasalo o kojim će se pitanjima raspravljati, već se demokratski izglasala rasprava o svim pitanjima unutar određenog vremena. Jedan od zaključaka je bio i utvrđivanje financijske obveze države prema nacionalnim kazalištima te prijedlog izmjene Zakona o kazalištima. U odgovorima i raspravama o pitanjima javljala su se brojna potpitanja iz kojih su proizašli prijedlozi dviju izvanrednih sjednica. Zastupnici su predložili tematsku sjednicu na kojoj bi se susreli korisnici HKD-a i predstavnici HNK, te sjednicu na kojoj bi zastupnici rado vidjeli Nedjeljka Fabria, Georgija Para i Darka Gašparovića i raspravili o inicijativi ponovnog postavljanja kultne predstave Vježbanja života.
Prvi su zastupnici nakon sjednice bili i prva publika koja je vidjela obnovljeno gledalište, s novim tepihom i stolicama.