Simfonijski koncert Wagner – Debussy – Beethoven na programu je riječkog HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak, 12. prosinca 2016. s početkom u 20 sati. Kako i naziv koncerta sugerira, na programu su djela glasovitih skladatelja i to ona koja su obilježila europsku i svjetsku glazbu uopće.
Orkestrom Opere riječkog Zajca će prvi put ravnati i pred riječkom publikom nastupiti bugarski dirigent mlađe generacije Yordan Kamdzhalov čije je interpretacije oduševljena europska kritika ocijenila kao interpretacije “zapanjujuće žestine te hrabre i beskompromisne dosljednosti”.
Osim toga, kritičari su ga nazvali i “najperspektivnijim mladim dirigentom 21. stoljeća”, “genijem u svijetu glazbe” te “smjelim čarobnjakom koji očarava svih, i u orkestru i u publici”. Sa svojih 36 godina, već je osvojio brojne poznate pozornice diljem svijeta. Surađivao je s orkestrima iz Londona, Züricha, Luzerna, Bonna, Berlina, Pariza, Toscane, Bostona, New Yorka, Hamburga, Helsinkija, Basela, Singapura, Tokija i drugih. Dobitnik je brojnih prestižnih međunarodnih nagrada, među kojima je prva nagrada na četvrtom Međunarodnom dirigentskom natjecanju „Jorma Panula“ u Finskoj (2009), Nagrada glazbenih kritičara europskog glazbenog festivala 24th Central. Godine 2010, njemački radio “Fazit“ nominirao ga je za najboljeg opernog dirigenta godine, a godinu kasnije, Opernwelt, najpopularniji operni magazin nominirao ga je za najbolju izvedbu godine. Godine 2011. bio je prvi strani državljanin koji je postao glazbenim ravnateljem u Heidelbergu, šef-dirigent tamošnje Opere i Filharmonije, kao i Schloss festivala također u Heidelbergu i Winter Barock Festivala Schwetzingen.
Godine 2014, NASA je objekt u svemiru 52292 nazvala po njemu “52.292 Kamdzhalov” uz obrazloženje: “Svojom strašću prema astronomiji, povezuje svijet glazbe i fascinaciju svemirom.”
Studirao je na Državnoj akademiji u Sofiji te na Akademiji Hanns Eisler u Berlinu, a tijekom karijere mentori su mu bili mnogi glasoviti stariji kolege kao što su Lorin Maazel, Vladimir Jurowski i Esa-Pekka Salonen.
Riječkoj će se koncertnoj publici predstaviti ravnajući izvedbama uvertire opere Ukleti Holandez Richarda Wagnera, Preludijem za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja te Beethovenovom 5. simfonijom poznatom i kao Sudbinska.
Riječ je o djelima skladatelja koji su obilježili glazbene epohe. Spomenimo samo da je Wagner, uz Verdija, najveći operni skladatelj 19. stoljeća koji je označio početak nove njemačke romantične opere. Claude Debussy svojim je glazbenim stilom utemeljio glazbeni impresionizam, Preludij za poslijepodne jednog fauna obojio sanjivim romantizmom simbolističkog pokreta. Peta simfonija, snažna i univerzalna, jedna je od najpoznatijih Beethovenovih simfonija i jedno od najpopularnijih djela klasične glazbe.