VEČER KLASIKE: MOZART, BEETHOVEN
Jedan od najperspektivnijih mladih svjetskih pijanista današnjice nastupa u Rijeci!
Mladi ruski pijanist međunarodne reputacije Andrey Gugnin poznat je kao strastveni, virtuozni izvođač izvanredne svestrane i okretne tehnike koja služi nadahnutoj glazbenoj mašti. Pobjeđivao je na prestižnim natjecanjima diljem svijeta. Musikverein u Beču, Victoria Hall u Ženevi, Carnegie Hall u New Yorku, Abravanel Hall u Salt Lake Cityiju, Sydney Opera House, Velika dvorana Moskovskog državnog konzervatorija, koncertna dvorana Čajkovski u Moskvi, dvorana Mariinsky, Louvre u Parizu, Tokyo Metropolitan Art Space i Asahi Hamarikyu Hall samo su neke od koncertnih dvorana u kojima redovito nastupa.
Pod dirigentskom palicom Stjepana Vugera, Riječki simfonijski orkestar vodi vas kroz djela dvojice najstrastvenijih i najprodornijih glazbenih sila! Čak i kada mislite da ne znate za neko njihovo djelo, kada čujete, shvatite da ste neki od stavaka iz djela suvremenika Mozarta i 14 godina mlađeg Beethovena zasigurno čuli u toliko drugih prilika. Inovativni genij koji glazbom nadilazi uobičajene mogućnosti i formalna ograničenja, jedan od najvećih skladatelja čija se slava i danas širi kao svemir – vrijedi za obojicu skladatelja.
PROGRAM
Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.): Uvertira Egmont, op. 84
Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.): Koncert za klavir i orkestar u A-duru, KV 488
I. Allegro
II. Adagio
III. Allegro assai
Poseban dodatak ukrajinskog skladatelja:
Sergej Bortkievič (1877. – 1952.): Preludij br. 8, op. 33
***** pauza *****
Ludwig van Beethoven: Šesta simfonija u F-duru Pastoralna
I. Allegro ma non troppo
II. Andante molto mosso
III. Allegro
IV. Allegro
V. Allegretto
Koncert se izvodi s pauzom i traje jedan sat i trideset minuta.
Ludwig van Beethoven umro je prije točno 195 godina, upravo na današnji dan 26. ožujka 1827. godine. Živio je u uvjerenju da umjetnost ima misiju. Pokazao je kako glazba može utjeloviti vječnu borbu između tame i svjetla te zacrtati put od očaja do pobjede, da može biti herojska.
Umjetnost uzvisuje duh čovjeka do plemenitoga i božanskoga, poručuje nam Beethoven.
Veliki Ludwig van Beethoven beskrajno se divio i Mozartu i Goetheu, bili su to njegovi osobni heroji.
„Egmont” uvertira Ludwiga van Beethovena scenska je glazba za istoimenu dramu jednog od najznačajnijih njemačkih književnika Johanna Wolfganga von Goethea o junaštvu vojskovođe Lamorala, grofa od Egmonta. U Goetheovoj tragediji nizozemski grof Egmont u 16. stoljeću predvodi Nizozemce koji se bore za slobodu protiv španjolskog ugnjetavanja. Iako odan kruni i katoličkoj vjeri, zalagao se za toleranciju drugih, nekatolika. Španjolski kralj Filip II. zarobio ga je uz pomoć crkve te dao pogubiti pod optužbom za herezu. Licem u lice s krvnikom Egmont izjavljuje: „Brani svoju zemlju! Da biste oslobodili svoje voljene, dajte se radosno!”. U uvertiri se čuje nasilje političke represije, mračni, brutalni mol, težak ritam u zlokobnom tonu, uz impulzivnu duboku glavnu temu pravednog pobunjenika, potom neočekivano i tiho prevladaju herojske misli o revoluciji i slobodi do veličanstvenog fortissima. Dogodi se trijumf nad tiranijom. Goethe je kazao kako uvertira završava „Pobjedničkom simfonijom”.
Priredila Andrea Labik
Beethoven je bio na jednom od Mozartovih klavirskih koncerata i hipnotiziran nakon duge zamišljenosti zaključio kako tako nešto nikada neće dostići. Mozart je imao veliki glazbeni utjecaj na 14 godina mlađeg Beethovena koji nije prestao odavati počast Mozartu.
Wolfgang Amadeus Mozart sam je na svojim koncertima svirao solističke dionice na klaviru preuzimajući i ulogu dirigenta. Graciozan i živahan Koncert za klavir i orkestar br. 23 u A-duru raskošne orkestracije u skladateljskoj i pijanističkoj bravuri dovršen 1786. godine izveo je u Beču iste godine, upravo u korizmeno vrijeme. Zbog čežnje i melodija na rubu uzvišenosti, zbog prošaranosti veseljem, odmah je doživio uspjeh i ostao popularan. Koncert je pravi primjer Mozartova vrhunskog zanata, u tri stavka pruža mogućnost pijanistu da pokaže svoju virtuoznost kao i suradnju u neprekidnom dijalogu s orkestrom. Jedan od njegovih najpoznatijih Koncerata, strastveno je, intimno djelo, u atmosferi koja podsjeća gotovo na komornu, uz prepoznatljivi Mozartov glazbeni osmijeh. Napisao ga je u isto vrijeme kada je dovršio operu „Figarov pir”. Bilo je to jedno od njegovih prvih djela u kojima koristi klarinet.
Priredila Andrea Labik
Beethoven nije bio jedini skladatelj koji je napisao pastoralno djelo, ali nitko nije dosegao takvu visoku umjetničku razinu.
Ludwig je obožavao prirodu, satima je šetao livadama i šumama gdje se osjećao slobodno i bezbrižno. Svake je godine ljetne mjesece provodio na selu, vraćao je snagu i energiju hodajući prirodom. Na selu su mu navirale brojne glazbene ideje, a jedna od takvih bila je upravo „Pastoralna simfonija ili sjećanja na seoski život” nastala 1808. godine.
Slušajući Beethovenovu Šestu simfoniju, lako se uživjeti u osjećaj ljubavi prema prirodi, slaviti sve blagodati, poštivati je zbog svih uzvišenih i nepredvidivih moći, biti zahvalni. Beethoven je želio da svaki slušatelj iskusi vlastito putovanje glazbenim krajolicima, zbog toga je ono najvažnije za „Pastoralnu simfoniju” – pažljivi slušatelji koji proživljavaju djelo. Želio je prenijeti osjećaje sreće, zadovoljstva i odmora što je i sam osjećao u tom krajoliku. Skladateljeva ljubav prema prirodi vidi se u mnogim pismima koja je slao svojim prijateljima, npr. iz svibnja 1810.: „Kako sam sretan što ću neko vrijeme lutati grmljem, šumama, među drvećem, preko livada i stijena. Nitko ne voli selo kao ja. Jer šume, drveće i kamenje odjekuju zvukom koji čovjek žudi čuti”. U prirodi nije uživao samo u svježem zraku i prekrasnim pejzažima, već je osjećao da mu boravak u prirodi pomaže, da ga ozdravlja. Odlučio je da ako ga gluhoća bude sprječavala u skladanju, otići će živjeti na selo.
Šesta simfonija ne samo da oponaša zvukove iz prirode, nego je i čežnja za unutrašnjim mirom. Djelo slavi snagu zajedništva – i sa samima sobom i s različitim drugima i s prirodom. Želio je dočarati svijet zaštićen od nasilja, a ako spomenemo da su to bile godine Napoleonovog marširanja Europom kada su se revolucionarni ideali slobode, jednakosti i bratstva sunovratili u iznimno nasilje, poruka je još snažnija…
Priredila Andrea Labik
Osobni, poetski i nostalgični Osmi preludij je jedan od deset koje je u opusu 33. sastavio kasnoromantičarski ukrajinski skladatelj poljskih korijena Sergej Eduardovič Bortkievič u Beču 1926. godine. Odbijalo ga je moderno, atonalno i kakofonično, gradio je na skladnim strukturama, melodijama i zvukovima Chopina, Liszta, Čajkovskog, Rahmanjinova i sl.
Skladatelj, pijanist i učitelj Bortkievič je rođen i odrastao blizu Harkova u Ukrajini, studirao je u Sankt Petersburgu i Leipzigu, živio je u Berlinu, a u Harkov se vratio tijekom Prvog svjetskog rata. Tijekom Ruske revolucije kao izbjeglica bježi u Istanbul. Čezne za životom u Europi, dobiva vizu za Jugoslaviju. Vratio se potom u Berlin, kratko u Pariz, pa u Beč gdje boravi tijekom Drugog svjetskog rata, dobiva državljanstvo i ostaje do kraja života. Žrtva nestalne sudbine, istjeran iz rodnoga grada kao neprijatelj, mentalno i fizički iscrpljen, usred svih tih teških okolnosti, stvarao je umjetnička djela. Njegov skladateljski rad sastoji se prvenstveno od djela za klavir, ali i orkestralnih djela, solo koncerata, jedne opere i nekoliko zbirki pjesama. Nažalost, neka su djela nepovratno izgubljena tijekom Drugog svjetskog rata. Nizozemski pijanist Hugo van Dalen bio je veliki Sergejev prijatelj, štovao je i njegovu glazbu i financijski mu pomagao, zahvaljujući njemu mnogo je toga ipak sačuvano i objavljeno i čeka daljnja proučavanja. Pisma u kojima Bortkievič opisuje ratna stanja, dijelove granate u zidu, bijegove, spašavanja, razdoblja bez struje i grijanja tijekom snažnih zima, skladanja i u takvim uvjetima, danas nažalost ne moramo zamišljati, ne čine se daleko ni nevjerojatno…
Priredila Andrea Labik
Vijenac – Riječka posveta Ukrajini
Glas Istre – Pijanist Gugnin osuđuje agresiju na Ukrajinu
N1 – Ruski pijanist Gugnin osuđuje agresiju na Ukrajinu
Prigorski.hr – “Večer klasike: Mozart, Beethoven” u riječkome HNK
Glas Slavonije – Mladi ruski pijanist Gugnin osudio agresiju na Ukrajinu
Novi list – Simfonijski koncert: Večer klasike uz Mozarta, Beethovena i posvetu Ukrajini
Kigo.hr – Simfonijski koncert u Zajcu 26.3; Mozart, Beethoven i posveta Ukrajini
Seebiz.eu – Pijanist Andrey Gugnin osuđuje agresiju na Ukrajinu
Moja Rijeka – Večer klasike u riječkom HNK-u uz Mozarta, Beethovena i posvetu Ukrajini
Glazba.hr – Andrej Gunjin i Riječki simfonijski orkestar
Tportal.hr – Ruski pijanist Gugnin osudio agresiju na Ukrajinu
Nacional – HNK Ivana pl. Zajca: Večer klasike uz Mozarta, Beethovena i posvetu Ukrajini
Lanterna – VEČER KLASIKE UZ MOZARTA, BEETHOVENA I POSVETU UKRAJINI
Riportal – U subotu u ‘Zajcu’ večer klasike uz Mozarta, Beethovena i posvetu Ukrajini
Glas Istre – “Večer klasike: Mozart, Beethoven” u riječkome HNK
Generalni pokrovitelj Riječkoga simfonijskog orkestra
