UROTNICIVladimir Arsenijević i Igor Štiks
“Ako umjesto „predstava“ kažemo „scensko čitanje“ dobili smo precizniji opis “Urotnika” (i smanjili očekivanja kazališnih znalaca), ali je to i dalje pametna i važna akcija koja u čitanju ne vidi samo razbibrigu nego i alat za vidljivost drugačijeg promišljanja kao što su: „potreba za aktivnom borbom protiv klaustrofobične skučenosti koncepta nacionalne književnosti“ jer „mi ovim projektom snažno zagovaramo jednu inkluzivniju, veću i neusporedivo uzbudljiviju moguću književnost – književnost zajedničkog jezika, ma kako ga tko zvao.“
Šta se dogodi kada se, kršeći sve zakone prostora i vremena, susretnu Bogdan, Borka, Mirko, Sem, Predrag, Svetlana, Saša, Miroslav, Daša i Danilo? I kakva je njihova veza s piscima čija su prezimena Bogdanović, Pavićević, Kovač, Mehmedinović, Matvejević, Slapšak, Hemon, Krleža, Drndić i Kiš? U kakvu su to urotu oni uključeni? Na kakvu nas akciju zovu? Na temelju tekstova objavljenih u ediciji Zajednička čitaonica nastala je ova uzbudljiva mješavina glasova, jezična i umjetnička polifonija koja uvjerljivo dokazuje da, iako smo se danas zatekli podijeljeni u više različitih država, a mnogi od nas i u egzilu, jedni drugima nismo stranci. Jer, u književnosti nema pasoša i putovnica. Spone koje među svima nama postoje, a koje počivaju na zajedničkom društvenom vlasništvu kako jezika tako i velike književne baštine, mnogo su jače od destruktivnih sila koje su u proteklih nekoliko desetljeća proizvele više zla nego što smo ikada mogli zamisliti.
O tom se zlu govori u “Urotnicima”, kao i o uroti za neku drugačiju, bolju budućnost. Književnost u njoj ima ključno mjesto, jer nam je imaginacija danas važnija nego ikad prije. Na avanturu, ili možda bolje pustolovinu čitanja, otkrivanja, spoznavanja i mišljenja pozvani su čitateljice i čitatelji, gledateljice i gledatelji, koji govore, upotrebljavaju, stvaraju i dišu zajednički jezik i kojima on jedino i pripada, ma gdje bili. Ovo je iskaz žilavosti optimizma i čvrstog uvjerenja da će spone na kojima počiva književna republika na europskom Jugu živjeti i dalje.
Unatoč i kontra.
