EDUKACIJSKI KONCERT: PUTOVANJE GLAZBENIM KRAJOLICIMA
Edukacijski koncerti uz vođeno i aktivno slušanje
Kada govorimo o Beethovenovom opusu, a posebno o simfonijama, lako se može uočiti da je svaka od njih, iako prepoznatljivo Beethovenova s jedne strane, prepoznatljivo “svoja” s druge. Najšira publika zasigurno dobro poznaje neke od motiva iz Pete simfonije, finale Devete simfonije, posmrtni marš iz Treće itd.
Šesta simfonija u F-duru, Pastoralna, “svoja” je po tome što je programski osmišljena, odnosno u određenom smislu pokušava opisati neki izvanglazbeni sadržaj. Uopće problematika programnosti glazbe i njezine mogućnosti ili nemogućnosti da uspješno opiše nešto izvan sebe same predstavlja jedno od temeljnih estetskih pitanja romantizma.
Edukacijski koncert Riječkoga simfonijskog koncerta osmišljen je s ciljem da mlađoj publici približi naizgled udaljen svijet umjetničke glazbe; da uz vođeno i aktivno slušanje ponudi ključ za razumijevanje poruke koju glazba vrlo često nosi, jer je glazba (pogotovo Beethovenova) mnogo više od lijepog suzvučja.
Stjepan Vuger
PROGRAM:
Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.): Šesta simfonija u F-duru „Pastoralna”
I. Radost zbog dolaska na selo – Allegro ma non troppo
IV. Grmljavina, oluja – Allegro
V. Pastirska pjesma. Veseli i zahvalni osjećaji nakon oluje – Allegretto
Trajanje koncerta: 45 minuta
Orkestar je veća skupina instrumentalnih svirača.
Nije dirigent oduvijek vodio orkestre. Značajna novost dogodila se u 19. stoljeću, pred orkestar se uvelo dirigenta sa štapićem, a do tada bi orkestar vodio koncertni majstor, odnosno prva violina.
Dirigent upravlja i usmjeruje, mora savršeno poznavati svaki detalj djela koje dirigira, tumači note orkestru i služi se pritom točno određenim pokretima ruku, mimikom, ponekad i pokretima cijeloga tijela, dirigentskim štapićem označava mjeru, ritam i sve ostalo važno za što snažnije prenošenje nota u dojmljivu glazbu za slušatelje.
Prvi dirigentski „štapić” bilo je violinsko gudalo! Logično, ako je glazbenik koji svira prvu violinu i dirigirao orkestrom.
Priredila Andrea Labik
Klasičan (lat. classicus) što znači koji pripada najvišoj klasi, u glazbi označava vrstu glazbe koju nazivamo i umjetničkom i pripadnost glazbeno-stilskom razdoblju kojeg je obilježilo stvaralaštvo Ludwiga van Beethovena, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Josefa Haydna.
Priredila Andrea Labik
Ludwig van Beethoven je skladao neka od najpopularnijih djela u povijesti glazbe. Postavio je potpuno nova pravila za simfoniju stvarajući duža djela koja izražavaju važne ideje i snažne osjećaje, a ne služe samo kao zabava. Beethoven je skladao devet simfonija i mnogo različitih vrsta skladbi – ukupno oko 200 djela od kojih su mnoga remek-djela.
Prije 252 godine Beethoven je rođen u Bonnu u Njemačkoj, njegov talent za glazbu rano su prepoznali, pa je prve poduke iz glazbe dobio od svoga strogog oca, pjevača i dirigenta. Svoj prvi javni koncert održao je sa 7 godina. Već s 11 godina postao je pomoćni orguljaš i ubrzo nakon toga objavio i svoju prvu skladbu. Naučio je svirati i klavir i violinu. Sa 17 godina otišao je u Beč nadajući se da će studirati kod najvećeg skladatelja ikad, Wolfganga Amadeusa Mozarta. Međutim, morao se vratiti kući jer mu je majka bila bolesna, tek se nekoliko godina kasnije preselio u Beč, a Mozart je tada već preminuo. Učio je svejedno kod Haydna i drugih učitelja.
Beethoven je bio izvrstan pijanist. Mnogi su mu bogati Bečani plaćali kako bi uživali u njegovoj glazbi na svojim dvorovima, svirajući je stekao veliku popularnost. Oko svoje tridesete godine počeo je gubiti sluh, neko vrijeme je nastavio s koncertima, ali do svoje pedesete je potpuno oglušio. Svu je energiju uložio u skladanje, što je zaista fascinantno s obzirom da nije mogao čuti, kako glazbu, tako ni oduševljenje publike pred kojom su djela bila izvođena s velikim uspjehom.
Umro je u Beču 26. ožujka 1827. godine, a njegova se djela izvode i dalje, proučavamo ih i divimo im se.
Priredila Andrea Labik
Stavak u glazbi je dio veće cjeline, instrumentalnog djela. Svaki stavak simfonije ima svoju oznaku tempa, a ponekad im skladatelji daju naziv.
Između stavaka se ne plješće.
I. Buđenje veselja zbog dolaska na selo – Allegro ma non troppo
IV. Grmljavina, oluja – Allegro
V. Pastirska pjesma. Sreća i zahvalnost nakon oluje – Allegretto
Priredila Andrea Labik
Ludwig je obožavao prirodu. Satima je šetao livadama i šumama. Svake godine ljetne mjesece je provodio na selu. Vani se osjećao slobodno i bezbrižno. Tamo je „punio baterije”, vraćao je snagu i energiju hodajući prirodom. Na selu su mu navirale brojne glazbene ideje, jedna od takvih bila je upravo „Pastoralna simfonija ili sjećanja na seoski život” nastala 1808. godine.
Kada slušate Beethovenovu Šestu simfoniju, možete se uživjeti u osjećaj velike ljubavi prema prirodi, kako je lijepo biti jedno s prirodom, obgrljen prirodom, slaviti sve blagodati, poštivati je zbog svih uzvišenih i nepredvidivih moći, biti zahvalni.
Beethoven je želio da svaki slušatelj iskusi vlastito putovanje glazbenim krajolicima, zbog toga je ono najvažnije za „Pastoralnu simfoniju” – pažljivi slušatelji koji proživljavaju djelo. Želio je prenijeti osjećaje sreće, zadovoljstva i odmora kako se i sam osjećao u tom krajoliku. Želio je da se prepustite i uronite u glazbu u pozitivnom raspoloženju.
Skladateljeva ljubav prema prirodi vidi se u mnogim pismima koja je slao svojim prijateljima, npr. iz svibnja 1810.: „Kako sam sretan što ću neko vrijeme lutati grmljem, šumama, među drvećem, preko livada i stijena. Nitko ne voli selo kao ja. Jer šume, drveće i kamenje odjekuju zvukom koji čovjek žudi čuti”. U prirodi nije uživao samo u svježem zraku i prekrasnim pejzažima, već je osjećao da mu boravak u prirodi pomaže, da ga ozdravlja. Odlučio je da ako ga gluhoća bude sprječavala u skladanju, otići će živjeti na selo.
Šesta simfonija ne samo da oponaša prirodu, nego je i čežnja za unutrašnjim mirom. Djelo slavi snagu zajedništva – i sa samima sobom i s različitim drugima i s prirodom. Želio je dočarati svijet zaštićen od nasilja, a ako spomenemo da su to bile godine Napoleonovih osvajanja, poruka je još snažnija.
U „Pastoralnoj” se mogu čuti primjerice oponašanja žuborenja potoka, pjev slavuja (flauta), prepelice (oboa) i kukavice (klarineti), tutnjava oluje i udaljene grmljavine.
Beethoven nije bio jedini skladatelj koji je napisao pastoralno djelo, ali nitko nije dosegao takvu visoku umjetničku razinu.
Priredila Andrea Labik
Kada je Beethoven oglušio, a kako bi mogao komunicirati s drugima, uvijek je nosio bilježnicu. Sačuvano je oko 140 njegovih bilježnica.
Jedan mu je izumitelj napravio ušnu trubicu kroz koju je mogao bolje čuti, ali on se nikako nije mogao naviknuti na taj dodatak i vrlo rijetko ga je koristio. Toliko je savršeno poznavao glazbu da ju je čuo u glavi.
Priredila Andrea Labik
Beethoven je na svojim djelima radio jaaaaaako dugo. Prvo je mnogo promišljao, oblikovao glazbene misli u glavi kako bi najbolje izrazile njegove ideje. Napisao bi note, a onda bi radio bilješke, ispravljao, skicirao. Ponekad je note strugao nožićem. Prepravljao je skladbe sve dok ne bi bio potpuno zadovoljan. Često je tako propustio predati naručeno djelo na vrijeme (a tako je propustio i honorar, „plaću”). Zbog tih prepravaka preko prepravaka njegove je note bilo jako teško dešifrirati i točno pročitati.
Priredila Andrea Labik
Tako biste mogli pomisliti zbog izraza lica, ali on je predan svome radu, zamišljen nad notama. Zar niste i vi ozbiljni kad radite predano na nečemu do čega vam je stalo?
Kakva je vaša grimasa kad se u nešto udubite? 🙂
Mnogi su o Beethovenu pisali kao o čovjeku koji se jako volio smijati i koji je uživao u životu.
Priredila Andrea Labik
…da je „Oda radosti” himna Europske unije i Vijeća Europe. Napisao ju je upravo Beethoven, dio je njegove posljednje, Devete simfonije u koju je usađena ideja slobode i jednakosti.
Ludwig van Beethoven je vjerovao da umjetnost ima misiju. Umjetnost uzvisuje duh čovjeka do plemenitoga i božanskoga, poručuje nam Beethoven.
Priredila Andrea Labik
Generalni pokrovitelj Riječkoga simfonijskog orkestra
