ESPEN, STRAUSS, MENDELSSOHN

Dirigent:
Solist:
Koncertni majstor:

31.1.2019.

Program: 

Daniel Espen: The eternal return, praizvedba
Destiny calls
Floating on the inner ocean
Cosmic dance in the tempest
Round of the damned
Fight for survival

Richard StraussKoncert za rog i orkestar br. 1 u Es-duru, op. 11
Allegro
Andante
Rondo Allegro

***

Felix Mendelssohn: Peta simfonija u d-molu, op.107 – Reformacijska
Andante – Allegro con fuoco
Allegro vivace
Andante
Andante con moto – Allegro vivace – Allegro maestoso


TRAJANJE: 

Koncert traje oko dva sata, izvodi se s jednom pauzom.


U gostima nam je ponovno bio korejski dirigent TaeJung Lee kojeg je slavni Zubin Mehta opisao kao talentiranog i izvrsnog dirigenta neizmjernih vještina i izvanredne muzikalnosti. Osim izvedbe Straussovog Prvog koncerta za rog, sa sjajnim Boštjanom Lipovšekom kao solistom, i Mendelssohnove Pete simfonije, ovaj koncert obilježila je i jedna praizvedba – mladi talijanski kompozitor Daniel Espen napisao je posebno za naš orkestar djelo „The Eternal Return”. Ovom narudžbom novoga djela nastavili smo s obogaćivanjem glazbene baštine ujedno potičući mlade autore.

The Eternal return je simfonijsko djelo sastavljeno od pet balada povezanih međusobno kako filozofskom tako i čisto glazbenom niti. Filozofski diskurs se odnosi na vlastita razmišljanja o cikličnosti života, situacijama vječnog povratka koja se stalno nameću:

I Destiny calls (Moderato scorrevole – Più calmo – Tempo I – Più lento – Tempo I) smatram da je, od rođenja, svatko od nas pred jednom misijom, jednim putem kojim nastoji proći. Nekima će to uspjeti, a nekima ne – to je neizbježno.

II Floating on the inner ocean (Andante fluttuante) trenutci dubokih misli koji nas preplavljuju dan za danom o pitanjima na koja nas naša egzistencija navodi. Istraživanje beskraja…

III Cosmic dance in the tempest (Deciso con slancio – Andante fluttuante – Deciso con slancio con ancora più esaltazione e foga) mahnita strana koja eksplodira u nama u najrazličitijim dnevnim nezgodama.

IV Round of the damned (Deciso con slancio – Andante fluttuante – Deciso con slancio con ancora più esaltazione e foga) kobni hod koji idealistički predstavlja elipsu zemljinog kruga oko sunca, a mi, neupućeni gosti, prisustvujemo i doživljavamo taj „vječni vrtuljak”, taj mračni ples koji se neobuzdano kreće s razlogom koji se čini nejasan i tajnovit… postoji li uopće razlog?

V Fight for survival (Feroce con fuoco) svakodnevna borba koju moramo stojički prihvatiti da bi se održali na životu. Meni intimno, najfascinantniji čovjekov aspekt: njegova herojska strana.

Glazbeni jezik istražuje posebno dva intervala: onog kvinte i njenog neodređenog karaktera te sekunde s njezinom nestalnom prirodom i moćnim trenjem. Glazbene fraze teže lirskoj napetosti od epskih do misaonih trenutaka.

Orkestralni slog je bogat naglim promjenama boja, preklapajućih kontrapunkta i čisto solističkih intervencija orkestralnih solista.

Daniel Espen

DANIEL ESPEN
Studirao je klavir na Konzervatoriju „Luca Marenzio” u Bresciji u Italiji. Kompoziciju je počeo studirati pod vodstvom Giancarla Facchinettija i diplomirao na Konzervatoriju „Arrigo Boito” u Parmi kao najbolji u klasi Luce Tessadrellija. Studirao je i violinu i slikanje kod Elene Allegretti Camerini. Godine 2007. dobio je Erasmus stipendiju na Sveučilištu za umjetnost i dizajn u Birminghamu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Magistrirao je Scenografiju i Kazališnu režiju kao najbolji u svojoj klasi. Tijekom 2013. i 2014. osvojio je nekoliko internacionalnih nagrada za skladanje: prva nagrada na „David Maria Turoldo” u Bresciji; njegov kvartet „Danza Visionaria” izabran je u top deset kvarteta na međunarodnom natjecanju „Seattle composer Alliance” u SAD-u; treća nagrada na međunarodnom skladateljskom natjecanju „Ilaria Rambaldi” u Italiji; druga nagrada na međunarodnom natjecanju „Busan Maru International Music Festival” u Južnoj Koreji.
Od 2006. Espen je vrlo aktivan kao koncertni pijanist u Italiji i inozemstvu. Njegov prvi CD „Archetipi” izdan 2015. sadrži suvremenu klavirsku glazbu u autorstvu Luce Tessadrellija i samog Espena. Godine 2017. njegova simfonijska skica „Dance on the spring of life” osvojila je prvu nagradu na 150. obljetnici rođenja Artura Toscaninija te je izvedena u Modeni u Kazalištu Luciana Pavarottija i dvorani „Giuseppe Verdi” na Konzervatoriju u Parmi.

Richard STRAUSS (1864 – 1949): Koncert za rog i orkestar br. 1 u Es-duru, op. 11
Djelo njemačkog skladatelja i dirigenta praizvedeno je u Meiningenu u Njemačkoj 4. ožujka 1885. godine. Straussu je bilo tek 18 kada je završio svoj prvi Koncert za rog 1883. godine. Skladao je djelo za oca hornista i htio je da on izvede djelo na praizvedbi. Strauss je odrastao uz zvuk roga u kući što je zasigurno dovelo do istraživanja velikog potencijala tog instrumenta – i solo i u orkestru. U raskošnim orkestracijama, ali zbog opsežne i zahtjevne uporabe roga, pogotovo u rizično visokim notama, otac je za djelo tvrdio da je preteško i odbio ga izvesti. Današnji solisti uglavnom smatraju da je Koncert za rog br. 1 mnogo lakši od Koncerta za rog br. 2 s kraja Straussova života 1942. godine. Prvi koncert zaista jest jedno od najzahtjevnijih djela za rog koristeći najviše i najniže note često u brzoj izmjeni. U skladbi se, osobito na početku, čuje neupitan utjecaj Schumanna. Inspiraciju je zatim pronašao u francuskim opernim arijama, a u dramatičnom finalu ‘marširaju’ bravure za rog koje zahtijevaju finu kontrolu, izuzetno lagani dodir, kao da se Strauss u svom završnom stavku s očitim utjecajem romantizma, obratio jednom od najvećih skladatelja tog vremena – Mendelssohnu.

Felix MENDELSSOHN (1809 – 1847): Peta simfonija – „Reformacijska” u d-molu, op.107
Njemački skladatelj, pijanist, dirigent i pedagog bio je prototip glazbenog romantika lirične, elegične i melankolične naravi, a smatra ga se jednim od najvećih skladatelja 19. stoljeća. Prvu je simfoniju skladao s 14 godina. Na svojoj Petoj simfoniji počeo je raditi 1829. godine, uložio je ogroman trud i napor pamćenja kako bi svaki detalj instrumentacije razradio u svojoj glavi prije nego je ijednu notu stavio na papir. Luteranska crkva 1830. godine obilježavala je 300. obljetnicu Augsburške konfesije, temeljnog dokumenta protestantske vjere. Židov po rođenju, kršten u katoličkoj vjeri, a čija se obitelj kasnije preobratila na protestantizam, odgajan u snažnoj vjerskoj toleranciji, Mendelssohn je nastojao afirmirati i ujediniti društveni poredak s religioznim. U svoju je Petu simfoniju uključio koral „Ein’ feste Burg ist unser Gott” („Moćna tvrđava je naš Bog”) slijedeći stope obožavanog mu J. S. Bacha koji je svojom Kantatom br. 80 pak obilježio dvjestogodišnjicu luteranske crkve. Nakon revolucionarnih događaja 1830. godine (pokušaj kralja Prusije Friedricha Wilhelma III. da ujedini kalviniste i luterane u jednu protestantsku liturgiju i tako ojača svoj politički utjecaj protiv katoličke crkve), sve crkvene svečanosti su otkazane, a Mendelssohnova vjerska odiseja zakazana je za izvođenje u Parizu 1831. Tada su pak glazbenici prosvjedovali protiv skladbe i odbijali su svirati – zbog previše gustog kontrapunkta i manjka melodije za njihov ukus. „Reformacijska” je praizvedena u Berlinu 1832. ali je nakon toga Mendelssohn povukao svoje djelo, na koje nimalo nije bio ponosan, te zabranio izvođenje i objavljivanje za njegova života. Dapače, ostavio je uputu da se rukopis spali! Simfonija je objavljena tek 21 godinu nakon skladateljeve smrti, 1868. godine.

Foto & Video galerija