NAD GROBOM GLUPE EUROPEHorvat - Marković Matthis (predstava koja se nekada zvala "Hrvatska rapsodija")
Renomirani slovenski redatelj Sebastijan Horvat se predstavlja riječkoj publici autorskim projektom Nad grobom glupe Europe, inspiriranim novelom Hrvatska rapsodija Miroslava Krleže. Bilježeći surovu stvarnost Prvoga svjetskog rata i anticipirajući revoluciju koja bi trebala izbrisati otprije postojeće, a ratom produbljene socijalne razlike, Krleža je stvorio scenski krik koji izmiče uobičajenim dramskim konvencijama. Žanrovski označena kao „lirska proza u dramskoj tehnici“, Hrvatska rapsodija je smještena u pretrpani vagon „trećeg razreda madžarske državne željeznice“. Predstava Nad grobom glupe Europe govori o drugom trenutku, o drugoj vrsti putovanja. Dok su “putnici trećeg razreda” danas zaustavljeni bodljikavom žicom negdje na granicama Europske unije, predstava koju Horvat potpisuje u suradnji s dramaturgom Milanom Markovićem Matthisom govori o nama: hrvatskom (europskom) društvu koje te putnike ne želi vidjeti.
Poslije stoljetnog sna glembaj
KAKO SE ZOVE NAŠ STRAH?
“U tom dimu, čađi i užasu plivaju sva ta stvorenja poput fantoma, pa se na hipove čini da je sve to samo san. Bolesna vizija. A na čas biva opet užasno jasno da sve to nije priviđenje. Sve to nije vizija, ni scena, ni san, sve to jest. Sve to doista postoji.”
Hrvatska rapsodija (prolog), Miroslav Krleža
Zamislimo današnju Europu kao betonski bunker. Iako većina naredbi ponovno dolazi iz Berlina, to nije onaj isti bunker iz Der Unterfalla, gdje velikom vođi za ovratnik puše crvena armija i u čijoj se glavi roje nebulozne ideje, u kojima bi za sobom izbrisao i porušio svoju vlastitu civilizaciju – ako je budu uprljali barbari, neka je onda nitko ni ne okusi … Također i zidovi, koji nas brane, nemaju veze s Berlinskim zidom, jer pri pokušaju prelaska europskoga zida prečicama, samo je ove godine umrlo deset puta više ljudi nego pri prijelazu Berlinskoga zida u svim godinama njegova postojanja.
Nakon službenog završetka kolonijalizma, sa strastvenim istraživačkim nervom putovali smo na safarije izvan naše oaze, ujedno pak pažljivo zatvarali vrata našeg kraljevstva – dopuštali smo i rušili granice kapitala, zatvarali smo granice i onemogućavali protok ljudi. Uvozimo dragulje, naftu, plin, koltan, brinemo se za vodu, ujedno pak izvozimo humanizam, demokraciju, prljavi radnički stalež i prije svega popularnu kulturu. Ako ih budemo lijepo naučili svoj jezik, možda će jednom biti sretni, samo da budu zahvalni… Pobrinut ćemo se za plodno tlo, ako ih budemo oduševili mnogobrojnim darovima i udobnostima naše kulturne civilizacije…
Zamislimo bijeloga zapadnjaka, koji se šeće crnim predjelima Afrike i zamišlja kako se vjerojatno tako osjeća crnac kod njega doma. Svi gledaju za njim, mašu mu, smiješe mu se, a on doista istinski osjeća svoj identitet i svoju različitost. Kroz njega se slijevaju sve tekovine zapadne kulture, nad njegovom glavom sja kršćanska aureola, njegova koža je prelijepljena novcem i njegov pogled obećava blagoslov te gotovo blagostanje, ako dopusti tek dodir slučajnome prolazniku…
Za trenutak pođimo natrag u europski budoar i zamislimo da smo odjednom zatvoreni u njega i iz njega ne možemo izaći. Nema više straha da će netko provaliti; lokoti i reze te zidovi odjednom djeluju protiv nas. Osuđeni smo na zatvorena vrata, vlastiti civilizacijski zatvor, zatvoreni u vlastite gene i vječno zrcalo koje nam vraća pogled, kroz kojega nam postaje jasno da je pravi život, pravo iskustvo tamo negdje, vani…
Kako se čini, dolazi vrijeme kada revolucija za nas može nastupiti tek izvana. Naše zapetljane ekonomske situacije nepravedno razdijeljenoga bogatstva, upropaštene socijalne države, ekološke bezbrižnosti, nacionalne nadmenosti mogu nas razriješiti tek osloboditelji izvana. Ako smo izgubili mogućnost koju nam je nudio revolucionarni potencijal u Grčkoj, ostaje nam još nada u Kalibana, koji će nas pojesti ili možda tek oploditi, no prije toga će porušiti
“bolnice, (…) pokrajine, (…) katedrale, kazališta, akademije, kasarne, palače, dvorovi, redakcije, atelijeri, uredi, crkve, sabori, kapelice, laži, luksuriozne evropske laži – sve gori, sve je u plamenu! Sve je u plamenu!” Hrvatska rapsodija (finale), Miroslav Krleža
Sebastijan Horvat
EUROPA SE BUDI – U NOĆNU MORU
“Ti će se ljudi iskrcati! Doći će zdravi putnici. I vlak će zasigurno u Kozmopolis.”
U noveli Hrvatska rapsodija, Miroslav Krleža daje pregled hrvatskog društva, točnije “treće klase” za vrijeme Prvog svjetskog rata. On piše o siromašnima, bolesnima, o ljudima koji su sačuvali tragove ljudskosti i onima koji su izgubili svaku nadu; surovo realistično, ali sa puno ljubavi opisuje sirov i okrutan svijet najnižeg društvenog sloja, u vrijeme kraja jednog svijeta i s vjerom u dolazak nove, pravednije budućnosti. Ono što naše vrijeme razlikuje od vremena kada Krleža piše svoje djelo nije samo to što je danas vjera u neku zajedničku budućnost gotovo nestala iz kolektivne imaginacije već i stvaranje sasvim drugačije društvene strukture i nova centralizacija moći. Jedna od posljedica izvoza kapitala u zemlje “trećeg svijeta” je i izvoz siromaštva kao i same radničke klase, tako da kada danas govorimo o eksploataciji i društvenoj nepravdi, nije moguće razmišljati u državnim okvirima. Od trenutka rušenja Berlinskog zida svjedoci smo nestanka granica i smanjenja moći države u odnosu na kapital s jedne strane, ali i nicanja novih granica (zidova, žica…) i metastaza državnog nadziranja i kontrole s druge. Svjedoci smo pretvaranja Europe u tvrđavu, što se nije dogodilo preko noći, ali taj proces vjerojatno mnogima nije mogao postati vidljivim sve dok nije počela “opsada” koja je danas u tijeku. Poslije stoljetnog sna, glembajevska Evropa se budi u trenutku kada brodovi davljenika isplivavaju na njenim obalama, kamioni mrtvih ljudi bivaju ostavljeni na njenim putovima i milijuni očajnika lutaju njenim gradovima; trenutak koji nije moguće percipirati ni na jedan drugi način nego kao noćnu moru.
Milan Marković Matthis
Večernji.hr-Suočena s izbjeglicama Europa postaje dementna i sebična starica
Lupiga-RIJEČKI „DANI PRKOSA“: Tko i kako danas smije igrati Krležu?
Scena.hr-Nad grobom glupe Europe u Ljubljani i Zagrebu
HIT portal- PREDSTAVA ‘NAD GROBOM GLUPE EUROPE’ RIJEČKOG HNK U LJUBLJANI I ZAGREBU!
Rijeka.hr-PREDSTAVA „NAD GROBOM GLUPE EUROPE“ RIJEČKOG HNK U LJUBLJANI I ZAGREBU
Liburnija.com-PREDSTAVA „NAD GROBOM GLUPE EUROPE“ RIJEČKOG HNK U LJUBLJANI I ZAGREBU
Teklić-‘Nad grobom glupe Europe’ riječkog HNK u Ljubljani i Zagrebu
Showbizz-Predstava “Nad grobom glupe Europe” riječkog HNK u Ljubljani i Zagrebu
Večernji.hr-U riječkoj predstavi uskrsnuo Krležin duh, ne i tijelo
Novi list-Okrugli stol u HNK-u Ivana pl. Zajca: Koliko je Krleže premalo, a koliko je previše?
HRT Radio Rijeka-Krleži blizu ili daleko – što znači u kazalištu raditi “po motivima”?
T-portal-‘Žao nam je što HAZU u našoj predstavi nije prepoznao poštivanje Krleže’
Index.hr-Šef opere riječkog HNK: I Krleža bi potpisao peticiju za smjenu
Rijeka danas-Okrugli stol u riječkom kazalištu: Bi li Krleža potpisao peticiju protiv Hasanbegovića?
Cuturenet-Okrugli stol ‘Bliže Krleži od Krleže samog’
Rijecanin.hr-DANAS U 18 SATI: Okrugli stol u riječkom HNK-u – “Bliže Krleži od Krleže samog”
Novi list-“Nad grobom mrtve Europe”: Na sceni riječkog kazališta po prvi put Leon Lučev
Kultura.hr-LEON LUČEV U NOVIM IZVEDBAMA PREDSTAVE „NAD GROBOM GLUPE EUROPE“
Fiuman.hr-Travanjske izvedbe “Nad grobom glupe Europe”
Teklić-Leon Lučev u novim izvedbama predstave ‘Nad grobom glupe Europe’
Kvarnerski-U RIJECI – NAD GROBOM GLUPE EUROPE
Film mag-Leon Lučev u novim izvedbama predstave “Nad grobom glupe Europe” u riječkom HNK-u
Urbancult-Nova izvedba predstave ”Nad grobom glupe Europe”
Kulturpunkt-Noćna mora poslije stoljetnog sna
Culturenet-Okrugli stol ‘Bliže Krleži od Krleže samog’
Moja Rijeka-Leon Lučev u novim izvedbama predstave „Nad grobom glupe Europe“;
Scena.hr-Leon Lučev: Nad grobom glupe Europe!
Showbizz-Leon Lučev u novim izvedbama predstave “Nad grobom glupe Europe”
Jadranski.hr-Okrugli stol povodom zabrane korištenja Krležinog naslova „Hrvatska rapsodija“
Ziher.hr-“NAD GROBOM GLUPE EUROPE” RIJEČKOGA ZAJCA UVRŠTENA U PROGRAM 50. BITEF-A
Novi list-Podrška uglednog festivala umjetničkom konceptu “Zajca”
T-portal-Bitef ugošćuje riječki HNK u znak podrške Frljiću
La voce del popolo-Sulla tomb dell Europa stolta sar al Bitef di Belgrado
Večernji list-Umjetnički direktor BITEF-a u Rijeci dao podršku Oliveru Frljiću
E-zadar-U glavnoj selekciji 50. Bitefa predstava “Nad grobom glupe Europe” riječkoga HNK
Ziher.hr-“HRVATSKA RAPSODIJA” (HNK ZAJC): SUROVA RAPSODIJA REALNOSTI SVJETSKE SRAMOTE
Moja Rijeka- Premijerno prikazana “Hrvatska rapsodija”
HRT Radio Rijeka – Premijera “Hrvatske rapsodije”: glumački strastveno i snažno
Novi List – “Hrvatska rapsodija”: Zidovi europske ravnodušnosti i cinizma
La voce del popolo- Oggi in scena Rapsodia croata
Novi List – Predstava o izbjegličkoj krizi: Odigrana premijera »Hrvatske rapsodije«
RijekaKLIK-PRVA HRVATSKA PREDSTAVA O EUROPSKOJ IZBJEGLIČKOJ KRIZI
Liburnija-PRVA HRVATSKA PREDSTAVA O EUROPSKOJ IZBJEGLIČKOJ KRIZI
tportal.hr-Izbjeglice kao Krležin Hrvatski genije donose Europi oslobođenje
Ziher.hr-PREMIJERA KRLEŽINE “HRVATSKE RAPSODIJE” U HNK IVANA PL. ZAJCA
Sigledal.org-NA REKI HRVAŠKA RAPSODIJA V REŽIJI SEBASTIJANA HORVATA
Teklić-“Hrvatska rapsodija”: Krleža iz današnje perspektive
MojaRijeka-http://www.mojarijeka.hr/kultura/prva-hrvatska-predstava-o-europskoj-izbjeglickoj-krizi/
showbizzmagazin.hr- Prva hrvatska predstava o europskoj izbjegličkoj krizi
Novi list-INTERVJU Sebastijan Horvat: Političko kazalište koje nije opasno – nema smisla
Nacional-HRVATSKA RAPSODIJA“: Krleža iz današnje vizure
Novi list-Premijera »Hrvatske rapsodije« 18. rujna u HNK Ivana pl. Zajca
HRT Radio Rijeka-“Hrvatska rapsodija” u HNK Zajcu: izbjeglice kao suvremena treća klasa
Kritikaz-Riječki HNK predstavio “Hrvatsku rapsodiju” i glumačko pojačanje
Culturnet-Premijera ‘Hrvatske rapsodije’ u riječkome HNK-u
Rijeka.hr-PREMIJERA HRVATSKE DRAME – „HRVATSKA RAPSODIJA“: KRLEŽA IZ DANAŠNJE VIZURE
Kultura.hr-Premijera ‘Hrvatske Rapsodije’ U Riječkome HNK-U
Urbancult.hr-Hrvatska rapsodija: Krleža iz današnje vizure
La voce del popolo-«Rapsodia croata», libertà di pensiero e d’espressione