NOVOGODIŠNJI KONCERT – “1001 NOĆ”

Dirigent:
Koncertni majstori:
Riječki simfonijski orkestar

27., 28., 29., 30. prosinca 2021. i 3. siječnja 2022.

Novogodišnji koncerti u riječkom su Kazalištu već trideset i devet godina neizostavna tradicija koliko se puta ponovio i pljesak uz Straussov „Marš Radetzkog” kojim publika prateći dirigenta i simfonijski orkestar radosno očekuje novu godinu. Program je ove sezone nošen na „1001 noći”, beskrajno inspirativnoj zbirci bliskoistočnih narodnih priča, bajki, šaljivih i poučnih pripovijesti, prikupljanih stoljećima koje vuku korijene iz arapske, grčke, indijske, židovske, perzijske, turske književnosti i folklora.

Riječko će Kazalište u posljednjim noćima 2021. godine odjekivati upravo orijentalno inspiriranim glazbenim pričama i narodnim pričama općenito. Koncert otvara moćna, epska, bajkovita „Priča” Jeana Sibeliusa, potom će uslijediti priča o „Aladdinu” Carla Nielsena, nastavlja se simfonijskom suitom „Šeherezada” Nikolaja Rimskog-Korsakova, a čak je i Strauss mlađi skladao „Egipatski marš” i valcer „Tisuću i jedna noć”. Naći će se tu i preludij romantične opere srednjovjekovne tematike „Lohengrin” Richarda Wagnera, te glasoviti „Polovjecki plesovi” zasnovani na folklornoj glazbi iz remek-djela „Knez Igor” Aleksandra Borodina u kojem se glazbeno isprepliću dva svijeta – ruski i orijentalni.

 

PROGRAM

Jean Sibelius (1865. – 1957.):
En saga (Priča), op. 9

Carl Nielsen (1865. – 1931.):
Aladdin, suita (ulomci), op. 34 / FS 89
I – Orijentalni marš
V – Tržnica u Ispahanu
VII – Afrički ples

Aleksandar Porfirjevič Borodin (1833. – 1887.):
Polovjecki plesovi, baletna scena iz II. čina opere Knez Igor


***** pauza *****


Nikolaj Rimski-Korsakov (1844. – 1908.):
Šeherezada – simfonijska suita op. 35
I – More i Sinbadov brod

Richard Wagner (1813. – 1883.):
Lohengrin – preludij za 1. čin

Johann Strauss II. (1825. – 1899.):
Egyptischer Marsch (Egipatski marš), op. 335
Tausend und eine Nacht (Tisuću i jedna noć) – valcer, op. 346
Tritsch-Tratsch Polka (Trič-trač polka), op. 214
Rosen aus dem Süden (Ruže s juga) – valcer, op. 388
Unter Donner und Blitzen (Pod gromovima i munjama) – polka, op. 324

 

Koncert se izvodi s jednom pauzom i traje oko dva sata

Večeras idemo na putovanje kroz svijet mitova i bajki. Putovanje koje nas vodi od kušnji i nevolja godine na izmaku, do nove godine nade.

Pozivamo vas da Sibeliusovu „Priču” iskoristite kao trenutak u kojem vaše misli mogu letjeti zajedno s glazbom. Skladatelj je djelo nazvao simfonijskom pjesmom bez programa (što znači bez određene priče ili jasne slike iza nje). Htio je da publika stvara vlastitu priču, koristeći vlastitu maštu i emocije. Ipak, nazivajući je „Pričom”, implicira tajanstveno platno na kojem se glazba može odvijati. Večeras može postati i iskustvo u kojem promišljamo, na kraju stare godine dočekujući novu godinu s optimizmom i svježom energijom.

Nielsenov „Aladdin” ima jasan program i originalno je nastao kao scenska glazba za predstavu čija se priča bazira na „1001 noći”. Stvara neobičan, za naše uši jasno orijentalni svijet zvuka koji nas odmah odnosi u daleke sfere intrigantno egzotičnog izgleda. (Kao i ostali skladatelji večeras, naravno, kao i zapadnjački glazbenici posljednja dva stoljeća, mogao je skladati samo koristeći se zapadnjačkim alatima nudeći nam svoj dojam orijentalnog zvučnog svijeta, ako već ne autentičnog). Između svečanog i pompoznog „Orijentalnog marša” i ritmično-energičnog „Afričkog plesa”, izvodimo i „Tržnicu u Ispahanu”. Ovo djelo valja posebno istaknuti: Nielsenova je namjera stvoriti dojam akustičnog iskustva koje imate kada hodate kroz gužvu, povremeno čujete marš izdaleka, povremeno glazbu krotitelja zmija. Ovdje je na inovativan način skladao za četiri skupine orkestra koje istovremeno sviraju nepovezanu glazbu, različite brzine, boje i glasnoće.

Borodinovi „Polovjecki plesovi” iz njegove opere „Knez Igor” jedno su od najpopularnijih i najljepših djela ruske klasične glazbe. Borodin, koji je zapravo bio kemičar, a samo u svoje slobodno vrijeme skladatelj, ovim nam je plesovima ostavio trenutke nevjerojatno gusto nabijene dirljivom i uzbudljivom glazbom, punom orijentalizama u harmoniji ljestvica i instrumentacije.

„Šeherezadom” Rimskog-Korsakova najviše moguće približavamo se srednjoistočnoj zbirci narodnih priča „1001 noć”. Okvir čini priča o mladoj Šeherezadi koja se od smrti spašava pričajući svake večeri priču koju ne završi prije sljedeće noći i započinje novu svake večeri, tijekom 1000 noći.
U djelu Rimskog-Korsakova mladu Šeherezadu predstavlja solo-violina koja glazbeno gledano počinje pričati priču. Potom s orkestrom počinje priča o Sinbadu i njegovome brodu.
Rimski-Korsakov također (a bio je i intenzivno uključen u proces dovršavanja Borodinova „Kneza Igora”) istražuje specifičnu orijentalnu atmosferu u glazbenom jeziku koji inspirira glazbenike i pobuđuje maštu publike.

Uz Wagnerov Preludij u njegovu mistično-romantičnu operu „Lohengrin”, imat ćemo još jedan trenutak prije no što unesemo optimizam za novu godinu uz pozitivnu i radosnu glazbu Johanna Straussa koji je znao podići praznično raspoloženje kao nitko drugi:
nakon dvije manje poznate i blago orijentalno obojane skladbe (njegov „Egipatski marš” i valcer „Tisuću i jedna noć” prema temama iz njegove operete „Indigo i četrdeset lopova”), prepuštamo se nekim od njegovih najpoznatijih valcera i polki da nas preuzmu na pragu 2022., lagano i plesno.

Želimo vam srećom, zdravljem i nadom ispunjenu novu godinu!

Maestro Valentin Egel pomno je razradio svaki detalj ovog sjajnog koncerta, a njegovo rasplesano vođenje Riječkog simfonijskog orkestra bilo je zaista fascinantno

Prvi od pet novogodišnjih koncerata naziva „1001 noć“ riječkog HNK Ivana pl Zajca iznimno je uspješno izveden pred gotovo ispunjenim gledalištem. Sjajni glazbenici Riječkog simfonijskog orkestra pod vodstvom fantastičnog mladog šefa-dirigenta, maestra Valentina Egela, priuštili su zainteresiranoj publici beskrajan užitak slušanja brižljivo i zanimljivo izabranog programa.

Večer je započela simfonijskom programskom kompozicijom finskog skladatelja Jeana Sibeliusa „En saga“ (Legenda), iz 1892., koju je prepravio 1901. godine i u kojoj se kroz čaroliju glazbe šire slike finskih prostranstava, zamagljenosti toga kraja, ljepota i brza prolaznost finskog proljeća. U djelu se zrcali svijest o veličanstvenosti prirode, u njemu je zaigrana mašta pod utjecajem legendarnog svijeta, a Riječki simfonijski orkestar imao je punoću zvuka, sjajno izrađenu dinamiku i vrsne soliste unutar izvedbe – obou, klarinet i violu. U sljedećem djelu, suiti „Aladin“ Carla Nielsena, izvedeni su ulomci Orijentalni marš, Tržnica u Ispahanu i Afrički ples u kome je orkestar briljirao savršenim ritmom i gdje su svoje glazbene sposobnosti pokazali udaraljkaši. Za kraj prvog dijela koncerta, publika je uživala u Polovjeckim plesovima (baletna scena iz II. čina opere „Knez Igor“) Aleksandra Porfirjeviča Borodina gdje su dominirali emotivnom izvedbom drveni puhači (oboa, flauta, klarinet, engleski rog i fagot), vođeni nevjerojatno vještom rukom sjajnog maestra Egela. Borodin je duboko originalan melodičar, smion u harmoniji i blještavo živopisan u svom nacionalnom glazbenom izričaju.

Nakon pauze, uslijedio je drugi dio koncerta u koji je publiku uvelo djelo Nikolaja Rimskog Korsakova, simfonijska suita „Šeherezada“. Rimski – Korsakov nije bio samo skladatelj, već i dirigent, pedagog i teoretičar, ali je prvenstveno bio operni skladatelj, odnosno skladatelj opernih priča. „Šeherezada“ je nadaleko popularno Korsakovljevo djelo, nastalo iz njegove težnje za dočaravanjem istočnjačkih i fantastičnih ugođaja, a podloga ovoj simfonijskoj suiti je čuvena zbirka istočnjačkih legendi „Tisuću i jedna noć“. Na koncertu su izvedena dva stavka od četiri – More i Sinbadova lađa, i odmah na početku izvedbe, skladatelj predstavlja dvije glavne osobe priče – sultana Šahrijara, surovog i nemilosrdnog čiju temu nosi brojni orkestar i njegovu ženu Šeherezadu čija je tema povjerena solo violini uz pratnju harfe. Publika je uživala u izvedbi solista na violončelu, violini, harfi i flauti. Uslijedio je „Lohengrin“ , preludij za 1. čin opere Richarda Wagnera u kojem je orkestar pokazao zavidno izrađena pianissima i čiste i sigurne gudačke visine, a koncert majstor Anton Kyrylov je pokazao svoj izvrsni solistički izričaj. „Lohengrin“ je prvi usavršeni primjer reformirane Wagnerove opere, gdje lajtmotiv postaje čistom osnovom novog sustava glazbeno-dramskog razvoja.

A onda je publici poklonjen Johann Strauss II., bez kojeg nema niti jednog novogodišnjeg koncerta. Uz njegovo ime vezana je pojava bečkog valcera u opereti. Taj popularni i izvorni plesni ritam, koji je našao put i do opere, a Johann Strauss mlađi je valcerima dao polet i svježinu koja se osjeća u njegovom čuvenim valcerima „ Na lijepom plavom Dunavu“, „Priče iz Bečke šume“, „ Proljetni zvuci“ i mnogi drugi. Pod njegovim utjecajem, valcer je postao stalnim elementom bečke i europske operete.
Na koncertu je prvo izveden „Egipatski marš“ u kojem su glazbenici i pjevali, nakon toga je uslijedio valcer „Tisuću i jedna noć“ u kojem su se izvedbom istaknuli truba i violončelo, da bi u izrazito brzom ritmu orkestar izveo poznatu „Trič-trač polku“. Još jedan prekrasan valcer „Ruže s juga“ oduševio je publiku, a onda za kraj još jedna neizostavna novogodišnja polka „Pod gromovima i munjama“.

Maestro Valentin Egel pomno je razradio svaki detalj ovog sjajnog koncerta, a njegovo rasplesano vođenje Riječkog simfonijskog orkestra bilo je zaista fascinantno, njegove ruke i pokreti tijela pričali su uz orkestar još jednu glazbenu priču talentiranog umjetnika. Scena se svojom ljepotom, satom u sredini iza orkestra, dvama bijelim borovima s lijeve i desne strane i bijelim zvonima na prosceniju uklopila u prelijepu novogodišnju glazbenu priču. Nakon dugog pljeska oduševljene publike uslijedio je valcer „Na lijepom plavom Dunavu“ i dva puta „Radetzky marš“ u kojemu je, po običaju, sudjelovala i prezadovoljna publika.

Novogodišnji koncerti u riječkom su Kazalištu već trideset i devet godina neizostavna tradicija koliko se puta ponovio i pljesak uz Straussov „Marš Radetzkog” kojim publika prateći dirigenta i simfonijski orkestar radosno očekuje novu godinu. Program je ove sezone nošen na „1001 noći”, beskrajno inspirativnoj zbirci bliskoistočnih narodnih priča, bajki, šaljivih i poučnih pripovijesti, prikupljanih stoljećima koje vuku korijene iz arapske, grčke, indijske, židovske, perzijske, turske književnosti i folklora.

Priča je to o ubojitom vladaru Šahrijaru koji, nakon što sazna da mu je prva žena bila nevjerna, odluči svaki dan oženiti drugu djevicu kako bi joj sljedeće jutro odrubio glavu. Vezir čija je dužnost bila dovoditi mu djevojke, ne može više pronaći djevicu. Na to se ponudi hrabra vezirova kći Šeherezada kao sljedeća nevjesta. Otac, vezir, teška srca pristaje. Mudra, duhovita i načitana, dobrovoljno odlučuje provesti jednu noć s kraljem i počinje pričati svoju prvu priču. Šahrijar ju je slušao sa strahopoštovanjem. Kada bi svanulo jutro, Šeherezada bi se zaustavila usred napete priče obećavajući da će je završiti sljedeće noći. Kada jednu priču završi, započinje drugu, još uzbudljiviju i ponovno je zaustavlja. Na kraju 1001 noći i 1000 priča, Šeherezada nema više priča… No, kralj se zaljubio u nju i učinio je svojom kraljicom. Priča je to o umjetnosti i umijeću pripovijedanja, o ženi koja je pripovijedala da bi živjela.

Prvi prijevod, francuskog orijentalista i arheologa Antoinea Gallanda, koji se u 18. stoljeću pojavio u Europi značajno je utjecao na europsku književnost i glazbu. Iako je prevedena tek četvrtina danas poznatoga izvornika, do danas su ostale najpoznatije priče o Sinbadu moreplovcu, Aladinu i čudesnoj svjetiljci te o Ali Babi i četrdeset razbojnika. U sljedećih su stotinjak godina uslijedili potpuniji prijevodi na njemački i engleski, a uskoro su Šeherezadine priče postale izvor iz kojeg se napajalo i crpilo inspiraciju u svim granama umjetnosti.

Riječko će Kazalište u posljednjim noćima 2021. godine odjekivati upravo orijentalno inspiriranim glazbenim pričama i narodnim pričama općenito. Koncert otvara moćna, epska, bajkovita „Priča” Jeana Sibeliusa, potom će uslijediti priča o „Aladdinu” Carla Nielsena, nastavlja se simfonijskom suitom „Šeherezada” Nikolaja Rimskog-Korsakova, a čak je i Strauss mlađi skladao „Egipatski marš” i valcer „Tisuću i jedna noć”. Naći će se tu i preludij romantične opere srednjovjekovne tematike „Lohengrin” Richarda Wagnera, te glasoviti „Polovjecki plesovi” zasnovani na folklornoj glazbi iz remek-djela „Knez Igor” Aleksandra Borodina u kojem se glazbeno isprepliću dva svijeta – ruski i orijentalni.

Kao koncertni majstori izmjenjivat će se Ivan Graziani i Anton Kyrylov.

Za Dječji novogodišnji koncert 31. prosinca točno u podne Riječki simfonijski orkestar pripremio je skraćeni i djeci prilagođen program kojim će dirigirati maestro Stjepan Vuger. Ulaznice na blagajni kupuju samo odrasli u pratnji, dok djeca do 16 godina ulaznice dobivaju na poklon.


Od 1982. godine

Prvi Novogodišnji koncert na programu riječkog Kazališta dogodio se 30. prosinca 1982., dirigirao je maestro Davorin Hauptfeld, solist je bio slovenski pijanist Aci Bertoncelj, a program su činila sljedeća djela: Weber, “Poziv na ples”, Dvořák, “Tri slavenska plesa”, Gershwin, “Rapsodija u plavom”, te Strauss, “Trič-trač polka”, “Priče iz Bečke šume”, “Ana” (polka), “Carski valcer”.

Od tada se novogodišnji koncert u tom konceptu zadržao na repertoaru i postao jedan od najposjećenijih programa za koji se uvijek traži ulaznica više, zbog čega se tijekom godina broj izvedbi povećavao do čak četiri uzastopna novogodišnja koncerta. Postali su poseban blagdanski glazbeni i društveni događaj na kraju godine koji se ne propušta.

Tradiciji novogodišnjeg slavlja uz klasičnu glazbu u kazalištu pridružio se i koncert za djecu i odrasle u njihovoj pratnji. Godine 2015. prvi je put održan i Novogodišnji koncert za djecu, prilagođen i programom i vođenjem kroz program. Prije svake skladbe, naša je nacionalna dramska prvakinja Olivera Baljak iz lože na mezzaninu publici kratko približila skladbu, ispričala priču o njenom nastanku te sve zanimljivosti vezane uz skladateljevu inspiraciju, kako bi užitak u klasičnoj glazbi bio još potpuniji. Mikrofon su narednih godina, izmjenjujući ga s instrumentom, preuzimali i šarmantni, simpatični i opušteni glazbenici iz orkestra, što je mladoj, mlađoj i najmlađoj, a i odrasloj publici, bilo posebno zanimljivo. Jedinstven doživljaj očekujte i ovaj put, u 12 sati posljednjeg dana 2021. godine!

 

Priredila Andrea Labik

Foto & Video galerija
Generalni pokrovitelj Riječkoga simfonijskog orkestra

Sponzor