Vještice iz Salema

VJEŠTICE IZ SALEMA
Arthur Miller

K-HNK gostovanje Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku
Prijevod:
Elvis Bošnjak / Nenni Delmestre
Redatelj:
Scenograf:
Davor Molnar
Kostimografkinja:
Autorica glazbe:
Nevena Glušica
Suradnica za scenski pokret:
Maja Huber
Oblikovatelj svjetla:
Tomislav Kobia
Asistentica scenografa:
Kaya Obrol-Pedišić
Asistent kostimografkinje:
Bruno Osmanagić
Rekvizita:
Marta Mršić
Uloge:
John Proctor: Aljoša Čepl
Abigail Williams: Mateja Tustanovski
Elizabeth Proctor: Selma Sauerborn
Pastor Parris: Duško Modrinić
Mary Warren: Antonija Mrkonjić
Sudac Danforth: Miroslav Čabraja
Thomas Putnam: Armin Ćatić
Ann Putnam: Petra Bernarda Blašković
Pastor John Halle: Antonio Jakupčević
Giles Corey: Mario Rade
Ezekiel Cheeve: Matija Kačan
Rebecca Nurse: Anita Schmidt
Tituba: Ljiljana Krička Mitrović
Herrick: Mirko Ilibašić
Betty Parris: Ana Lanšćak
Susanna Walcott: Gabriela Redžić
Mercy Lewis: Tea Mandarić
Inspicijent:
Eduard Srčnik
Šaptačica:
Katarina Milićević Drahotuski
Trajanje:
2:50
Izvodi se s jednom pauzom

“Vještice iz Salema u izvedbi osječkog HNK predstavljaju ne samo vrhunac aktualne repertoarske sezone, nego i nagovještaj formiranja nove estetske zrelosti ove kazališne kuće.”

Alen Biskupović, Vijenac


Gotovo zastrašujuća horor-drama nadahnuta istinitim povijesnim događajem, koji se u središtu male puritanske zajednice, Salemu, dogodio 1692., kad je zbog sumnje na vještičarenje zatvoreno 150 osoba, od kojih je 29 i optuženo, a čak 19 obješeno. Strah. Optužbe.

Suđenja. Granica između istine i laži nestaje kad histerija zavlada.

U mračnoj sjeni fanatizma, straha i manipulacije, jedno je od najmoćnijih djela američke drame.

Prepustite se napetosti, emocijama, priči koja propituje ljudsku savjest – i ostavlja trag.

Inscenacija u režiji Ivana Plazibata donosi suvremen pogled na klasiku, koji odzvanja i danas. Drama koja otkriva lice histerije, straha i manipulacije, a fokus je na ljubavnoj, zapravo preljubničkoj priči Johna i Abigail.

Kultna drama Arthura Millera, temeljena na stvarnim događajima, ogoljuje mehanizme kolektivne paranoje i moralnog sljepila, upozoravajući koliko je tanka granica između pravde i progona.

Može li pojedinac ostati vjeran sebi dok mu društvo sudi?


Arthur Miller (1915. – 2005.) stoji za jednu od ključnih dramskih ličnosti na američkom kontinentu tijekom 20. stoljeća. Izdržavao se fizičkim radom da bi studirao, poslije pisao za radio i novine. Prvi uspjeh postiže dramom Svi moji sinovi (1947), a najveći komadom Smrt trgovačkog putnika (1949), koji u obliku moderne tragedije prikazuje nemogućnost ostvarenja “američkoga sna”. Pedesetih godina kritizirao protukomunističke progone u Americi (drama The Crucible, prevedena kao Vještice iz Salema), kojima je i sam bio žrtva. Kontroverze izaziva i njegova drama Poslije pada (1964), vezano i uz samoubojstvo njegove supruge M. Monroe. I u kasnijim djelima prikazuje pojedinca pod pritiskom sredine i povijesnih okolnosti (Razbijeno staklo, 1994). Kritika cijeni Millerovu dramsku tehniku i smatra ga jednim od najuspješnijih američkih dramatičara polovine XX-og stoljeća.

Foto & Video galerija