Ovoga tjedna čekaju nas posljednje dvije izvedbe revolucionarnog prologa operne tetralogije Richarda Wagnera, „Rajnino zlato“: u utorak 18.6. i četvrtak 20.6. u 19 sati. Pitanje na koje danas tražimo odgovor je zašto biste se upravo vi trebali naći na jednoj od izvedbi „Rajninog zlata“. Ovo su glavni razlozi za sve operne zaljubljenike, ali i one koji joj još uvijek nisu dali priliku:
Spektakularni uvod u mitski svijet
„Rajnino zlato“ revolucionarni je preludij i prva opera ciklusa „Prsten Nibelunga“ koja nam, prema redatelju Draženu Siriščeviću, donosi odgovor na vječno pitanje: „Pokreće li naime svijet moć ljubavi ili ljubav prema moći? Upravo, Wagnerova opera „Rajnino zlato“ čudesna je saga o stvaranju svijeta i svim prijetnjama njegove propasti.“ Praizvedena prvi put 1869. godine, „Rajnino zlato“ prati događaje koji uslijede kada zlodušni Nibelung Alberich proklinje ljubav i Rajninim kćerima krade zlato od kojeg nastaje oružje apsolutne moći – prsten.
Zvuči poznato?
Uđite u svijet inspiriran skandinavskom i germanskom mitologijom te otkrijte na čiju stranu želite stati: bogova predvođenih Wotanom i Logeom, divova graditelja Fasolta i Fafnera, ili kovača Nibelunga Albericha i Mimea? Svatko od njih želi prsten i bezgraničnu moć, ali „kakva će biti sudbina svijeta koji je, zaslijepljen žudnjom za moći, spreman odreći se ljubavi?“
Rijetka ptica na hrvatskoj opernoj sceni
Dijelovi „Prstena Nibelunga“ rijetko se postavljaju u Hrvatskoj, a još rjeđe u Rijeci. Koliko rijetko?
„Rajnino zlato“ doživjelo je trideset izvedbi u HNK-u u Zagrebu, ali zadnji put djelo je obnovljeno prije 25 godina. „Walküre“ je doživjela više od 40 izvedbi, „Siegfried“ četiri, a „Sumrak bogova“, kraj tetralogije, nijednu. Što se tiče Rijeke, domaća publika imala je priliku samo jednom pogledati „Rajnino zlato“ i „Walküre“. Ne baš jučer, ali da 1926. godine kada je „Rajnino zlato“ gostovalo u ondašnjem Teatru comunale Giuseppe Verdi. Drugi nastavak teatralogije gostovao je još ranije, 1910. u Teatru comunale.
Ovo je prva riječka produkcija „Rajninog zlata“, ali i prva hrvatska nakon dugog niza godina. Dva termina vam stoje na raspolaganju, a ulaznica je sve manje.
Nesvakidašnje glazbeno iskustvo
Svako stoljeće ima svojeg revolucionara – Richard Wagner bio je glazbeni revolucionar 19. stoljeća, skladatelj koji je utkao put modernoj, glazbi. Iako u sjeni nastavaka, „Rajnino zlato“ u sebi skriva ingeniozne glazbene trenutke koji vas uvode u stvaranje jednog svijeta. Sve počinje onom „uspavankom svijeta“ za koju naš maestro Valentin Egel kaže da „preplavljuje cijelu dvoranu“. Sušta suprotnost tomu bivaju trenuci kada se bogovi spuštaju u podzemlje u potrazi za prstenom gdje odzvanjaju kristalno jasni zvuci čelika i moći.
Nemojte se iznenaditi ako prepoznate mnogobrojne glazbene trenutke jer su se njima inspirirali i najveći među suvremenim skladateljima. To je glazba koja je tada imala očaravajući učinak na publiku, a ima i danas još uvijek.
Vrhunski interpretatori i autorski tim
Pjevanje u „Prstenu Nibelunga“ predstavlja jedan od karijernih vrhunaca koji želi doseći svatko među opernim pjevačicama i pjevačima. Izuzetno zahtjevan za svakoga, riječ je o djelima koji se ne pjevaju samo na talent, već na iskustvo. Pjevačku podjelu riječkog „Rajninog zlata“ u ulozi vrhovnog boga Wotana predvodi solist Državne opere u Stuttgartu i zvijezda hrvatskog opernog svijeta međunarodne karijere, Goran Jurić. Lukavca i boga vatre Logea pjeva američki tenor Brett Sprague, a zlog Nibelunga Albericha Jure Počkaj. Nijednome od njih ovo nije prvi put da se susreću sa svojim ulogama.
Uz njih, nastupaju Stefany Findrik kao Fricka, Dubravka Šeparović Mušović kao Erda, Josipa Gvozdanić kao Freia, Paweł Konik kao Donner, Marko Fortunato kao Mime, Bože Jurić Pešić kao Froh, Luka Ortar i Slavko Sekulić su Fafner i Fasolt, a Rajnine kćeri Gabriela Hrženjak, Gabrijela Deglin/Lorena Krstić i Ivana Miletić.
A tko je zaslužan za novu viziju i interpretaciju „Rajninog zlata“? Autorski tim predvodi redatelj Dražen Siriščević, mnogima još uvijek poznat kao voditelj emisije posvećene opernoj umjetnosti Opera box, koji je zadnjih godina zabilježio zapažene kazališne režije opera „Madama Butterfly“, „Moć sudbine“, „Rigoletto“, „Cavalleria rusticana“ te „Pagliacci“. Dirigentska palica pripala je maestru riječkih glazbenih večeri, Valentinu Egelu, koji iz godine u godinu nastavlja dizati ljestvicu, predstavljajući po prvi put mnoga njemačka koncertna i operna djela. Uz njih, mitski svijet na pozornici su zajedničkim snagama oživjeli scenograf Alan Vukelić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovateljica svjetla Dubravka Kurobasa te oblikovatelj videa Vedran Perišić “Pero”.
Priredio David Čarapina
Partner mediatico / Medijski pokrovitelj
