PJEVAČKI ZBOR MLADIH „JOSIP KAPLAN” I ORKESTAR OPERE

Karl Jenkins (1944): BENEDICTUS iz „Mise za mir”
„Benedictus” je stavak mise „Naoružani čovjek” („The Armed Man”) Karla Jenkinsa, nazvane prema francuskoj renesansnoj pjesmi „L’homme armé“, a podnaslova „Misa za mir“ („Mass for Peace“). Djelo je posvećeno žrtvama kosovske krize. To je prvenstveno antiratna skladba bazirana na stavcima misnog ordinarija koje skladatelj kombinira s drugim izvorima kao što su narodna pjesma „L’homme armé“ iz 15. stoljeća, islamski poziv na molitvu, biblijski Psalmi i Otkrivenje te Mahabharata. Pisci koji se pojavljuju kao autori teksta u djelu su, između ostalih, Rudyard Kipling, Alfred Lord Tennyson i Sankichi Toge, koji su preživjeli bombardiranje Hiroshime, a nekoliko godina kasnije umrli od leukemije.
Kroz „Misu za mir” prikazuje se ulazak u rat kao rastuća prijetnja s kojom se isprepliću razmišljanja, refleksije; priča je to o užasima koje donosi rat, a završava vjerom u mir kada „tuga, bol i smrt mogu biti pobijeđeni“.
„Misa” je praizvedena u londonskom Royal Albert Hallu 25. travnja 2000. Skladana je za mješoviti zbor, soliste i orkestar, a čut ćete stavak „Benedictus” u kombinaciji s dječjim zborom čiji glasovi sugeriraju nevinost i čistoću.

John Rutter (1954): LOOK AT THE WORLD
Skladbu „Look at the world” skladao je engleski skladatelj, dirigent i producent John Rutter za dječji zbor, mješoviti zbor i orkestar. Rutter sklada uglavnom zborska djela duhovne tematike, a u njegovoj se eklektičnoj glazbi osjeća utjecaj engleske i francuske zborske tradicije s početka 20. stoljeća kao i „lagane glazbe“ američkog klasičnog stila. U jednom televizijskom razgovoru 2003. godine Rutter je rekao da, iako uglavnom sklada i dirigira duhovnu glazbu, nije osobiti vjernik, ali ga duhovne pjesme i molitve duboko inspiriraju. Kritika i struka za njega kažu da je „najuspješniji skladatelj božićnih pjesama današnjice“, „ne samo skladatelj božićnih pjesama, već i prekrasnih kompozicija za ljudski glas“, „najdarovitiji skladatelj svoje generacije“.
Skladba „Look at the world” pjeva o prirodnim ljepotama, koje je Bog stvorio na svijetu, i zahvaljuje Mu na svemu, a osobito na moralnim vrijednostima.

Karl Jenkins (1944): ADIEMUS
Skladba „Adiemus” velškog skladatelja Karla Jenkinsa prva je skladba u ciklusu vokaliza „Songs of Sanctuary” („Pjesme svetišta”). Riječi nemaju nikakvo značenje; izmislio ih je sam Jenkins sa željom da tekstom ne skreće pozornost slušatelja s melodije i boje glasa. Glas tretira kao instrument koji harmonijskom strukturom kontrastira orkestru. Slogovi rijetko završavaju suglasnikom, što podsjeća na japanski i neke slične jezike. Sama riječ adiemus prvenstveno podsjeća na latinsku riječ adeamus što znači „dozvoli da priđemo“. Također podsjeća i na druge dvije latinske riječi: audiemus („čut ćemo“) i audiamus („daj da čujemo“), no Jenkins je pri stvaranju teksta bio nesvjestan tih značenja.

Christopher Chiyan Tin (1976): BABA YETU
Skladbu „Baba yetu” skladao je 2005. godine Christopher Tin na narudžbu svog bivšeg cimera, dizajnera videoigara Sorena Johnsona, koji je tražio od Tina da sklada naslovnu pjesmu za video igru „Civilizacija IV“. Godine 2011. pjesma je osvojila nagradu Grammy, što je prvi put u povijesti da je naslovna tema videoigre osvojila tu prestižnu nagradu. Skladba je pobijedila u kategoriji pjesama za film/video/multimediju na desetoj dodjeli Independent Music Award, a 2006. je Game Audio Network Guild (GANG) dodijelio dvije nagrade Christopheru Tinu upravo za tu skladbu. „Baba yetu” u prijevodu znači „Oče naš”, a tekst je istoimena molitva prevedena na svahili.

Georg Friedrich Händel (1685 – 1759), arr. Michael O. Jackson, Mervyn Warren, Mark Kibble: HALLELUJAH iz oratorija „Mesija”
„Hallelujah” iz biblijskog oratorija „Mesija” Georga Friedricha Händela ikoničko je djelo koje jednakom snagom dotiče i pjevače i publiku. „Mesija” je kruna Händelova skladanja i jedno od najveličanstvenijih glazbenih ostvarenja uopće. Čitavo djelo od 260 stranica, libretu svog prijatelja Charlesa Jennensa prema biblijskim motivima o životu Isusa Krista, skladao je 1741. godine i završio ga u samo 24 dana! Iznimno uspješna praizvedba „Mesije” bila je u Dublinu 1742. godine na Uskrs. Sljedeće godine u Londonu nije naišla niti na približnu reakciju, sve do 1749. kada su na poznatom zboru „Hallelujah” svi u publici ustali, skupa s kraljem Georgeom i tako ostali stajati sve do kraja. Otada je u Engleskoj nepristojno slušati je sjedeći. Nismo u Engleskoj, ali slobodno ustanite! Pogotovo jer ćete to velebno djelo čuti u modernom gospel funk aranžmanu!

Michael Jackson (1958 – 2009), arr. Matko Basara: HEAL THE WORLD
Pjesmu „Heal the world” napisao je Michael Jackson, a objavljena je 1992. godine na njegovom albumu „Dangerous“. Sam Jackson u razgovoru s fanovima 2001. godine je rekao da je na tu pjesmu, od svih koje je skladao, najponosniji. Osnovao je i „Heal the World Foundation”, dobrotvornu organizaciju koja skrbi o kvaliteti života djece. Pjesma je dosegla drugo mjesto na glazbenoj ljestvici singlova u Velikoj Britaniji 1992. godine te 27. mjesto na Billboardovoj ljestvici singlova.

Dino Dvornik (1964 – 2008), Goran Kralj, arr. Matko Basara: LJUBAV SE ZOVE IMENOM TVOJIM
„Dino Dvornik” naziv je prvog studijskog albuma hrvatskog glazbenika, pjevača, skladatelja i tekstopisca Dine Dvornika. Album je objavljen 1989. godine, a na njemu se našlo nekoliko hitova koji su ga odmah učinili popularnim. Među njima je i pjesma „Ljubav se zove imenom tvojim” koju je posvetio svojoj supruzi Danijeli. Na tom je albumu za sve pjesme Dino napravio glazbu, aranžmane, svirao udaraljke i klavijature, otpjevao vokale, a tekstove je napisao Goran Kralj. „Ljubav se zove imenom tvojim” jedna je od najljepših hrvatskih ljubavnih pjesama.

Enya (1961), Roma Ryan, arr. Alen Mančić: MAY IT BE
Pjesmu „May it be” skladala je irska umjetnica Enya na tekst Rome Ryan za film Petera Jacksona „Gospodar prstenova: Prstenova družina” (2001). Tekst pjesme kombinacija je engleskoga jezika i jezika Quenya – vilenjačkoga jezika koji je kreirao J. R. R. Tolkien. Dva su stiha napisana na vilenjačkom jeziku: „mornië utúlië“ što znači „tama je stigla“ i „mornië alantië“ što znači „tama je nestala“.
Glazbeno gledano, pjesma je vrlo jednostavna, sa zborom i gudačima u pozadini. Orkestraciju je napravio Howard Shore koji je rekao: „Želio sam Enyjin glas. Ona je skladala, a ja sam orkestrirao, što je rezultiralo besprijekornim zvukom. Njezino pjevanje izvire iz zvuka zbora i orkestra.“ Pjesma je 2002. izvedena na 74. dodjeli Oscara, a nominirana je za nagrade: Zlatni globus (najbolja pjesma), Oscar (najbolja pjesma) i Grammy (najbolja pjesma skladana za vizualni medij).

Ian Axel (1985), Chad King (1985), arr. Pentatonix: SAY SOMETHING
„Say something” pjesma je američkog indie pop dueta „A great big world”, koji čine Ian Axel i Chad King. Pjesmu je 2011. za svoj samostalni album snimio Axel, a u izvedbi spomenutog dueta objavljena je 2013. godine. Pjesma je privukla pažnju Christine Aguilere, potakla ju je na suradnju s duetom „A great big world” te je krajem 2013. godine snimljena verzija s Aguilerom. Na 57. dodjeli nagrada Grammy izvođači su osvojili nagradu za najbolju izvedbu u kategoriji pop duet/grupa.
Američka a cappella grupa Pentatonix 2014. godine objavila je prepjev pjesme „Say something” u aranžmanu za četiri glasa, beatbox i violončelo. Upravo tu obradu popularne pjesme slušat ćete u izvedbi Kaplanovaca.

Coldplay (1996), vok. arr. Matko Basara, ork. arr. David Stefanutti: YELLOW
„Yellow” je pjesma britanskog rock benda Coldplay, a objavljena je na njihovom debitantskom albumu Parachutes 2000. godine. Riječi pjesme odnose se na neuzvraćenu ljubav pjevača grupe, Chrisa Martina. Sam Martin je za pjesmu rekao da „…održava raspoloženje benda – vedrinu, nadu i predanost“. Unatoč temi, mnogi fanovi smatraju „Yellow” vedrom pjesmom, a često se interpretira i kao melankolična.

Krešimir Klemenčić, Alka Vuica, arr. Tomislav Fačini: GDJE DUNAV LJUBI NEBO
Glazbu i aranžman za pjesmu „Gdje Dunav ljubi nebo” napisao je Krešimir Klemenčić, a tekst Alka Vuica 1987. godine. Pjesmu je izvela hrvatska diva Josipa Lisac na domaćem natjecanju za pjesmu Eurovizije. Iako nije odbarana za predstavnicu na Eurosongu, ova je pjesma doživjela velik uspjeh i danas je jedina poznata pjesma s tog festivala. Josipa Lisac pjevačica je očaravajućeg glasa i osebujnog stila te je danas jedna od najcjenjenijih glazbenica u Hrvatskoj. Uz pjesmu „Magla”, upravo se ova njezina pjesma, „Gdje Dunav ljubi nebo”, nalazi u gotovo svim antologijama hrvatske glazbe.

Denis Kraljević, arr. David Stefanutti: FIUME
Pjesma „Fiume” riječkog autora Denisa Kraljevića objavljena je na istoimenom albumu 1991. godine. Pjesma uspješno spaja talijanski i hrvatski jezik, a u njoj ljubav prema svome gradu Kraljević uspoređuje s ljubavlju prema ženi. Iza sebe je ostavio niz hitova poput „Da li to nešto nedostaje”, „Još ponekad”, „Anđeo bez krila” i druge. Nakon snimanja albuma „Fiume”, razočaravši se u glazbenu industriju, Denis Kraljević napušta svijet glazbe. Album danas ima veliku kolekcionarsku vrijednost.

Pjevački zbor mladih „Josip Kaplan“ osnovan je 2006. godine. Od 2012. godine u sklopu udruge djeluje i Djevojački zbor, a od 2017. i Dječji zbor „Kap“. Kroz svoj bogati repertoar zbor njeguje umjetničku glazbu svih stilskih razdoblja, obrade narodne i popularne glazbe, gospele… PZM „Josip Kaplan“ održao je mnogo koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu (Češka, Slovačka, Italija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija…), a na natjecanjima osvaja najviše nagrade (državna natjecanja: tri zlatne plakete; međunarodna natjecanja: dvije zlatne i četiri srebrne plakete te posebne nagrade i Nagradu za najbolju koreografiju). Od važnijih nastupa ističu se: 2011. nastup na koncertima Tonyja Cetinskog u Puli (Arena), Ljubljani (Tivoli) i Zagrebu (KD „Vatroslav Lisinski”) uz Zagrebačku filharmoniju (Mo Ivo Lipanović); 2015. izvođenje skladbe „Nänie” J. Brahmsa sa zborovima „Concordia discors“ i „Izvor“ uz Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom Mo Vladimira Kranjčevića; 2015. sudjelovanje na svečanoj proslavi 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“ u Zagrebu uz Orkestar oružanih snaga Republike Hrvatske; 2016. u suradnji s RiDANCEom glazbeno-scenski performans „Šapat vječnosti“ u sklopu manifestacije „Ljeto na Gradini“.
PZM „Josip Kaplan“ pobjednik je prve sezone HRT-ova showa „Do posljednjeg zbora“ 2012. godine.
Umjetnička voditeljica je Doris Kovačić.

Rijecanin.rtl.hr-SPEKTAKL U „ZAJCU“: Pjevački zbor mladih „Josip Kaplan” izvodi klasike i „riječke pjesme“!

Scena.hr-Jedinstveni zbor Josip Kaplan napokon u HNK

Fiuman.hr-Jedinstveni zbor “Josip Kaplan” napokon u Zajcu uz orkestar Opere

Pod Učkun-Jedinstveni zbor “Josip Kaplan” napokon u Zajcu uz orkestar Opere

Kigo.hr-JEDINSTVENI ZBOR „JOSIP KAPLAN” NAPOKON U „ZAJCU” UZ ORKESTAR OPERE

Urbancult-Zbor ”Josip Kaplan” napokon u Zajcu uz orkestar Opere