TRANSPARADA

Koreografija:
1. dio
POSLIJEPODNE JEDNOG FAUNA / AFTERNOON OF AN FAUN
Glazba:
Claude Debussy
Koreografija:
Dramaturška i koreografska asistentica:
Kostimografkinja:
Oblikovatelj svjetla:
Baletni majstori:
Izvodi:
Balet HNK-a Ivana pl. Zajca
ŠPANJOLSKA RAPSODIJA / SPANISH RHAPSODY
Glazba:
Maurice Ravel
Koreografija:
Kostimografkinja i scenografkinja:
Oblikovatelj svjetla:
Baletni majstori:
Izvodi:
Balet HNK-a Ivana pl. Zajca
2. dio
N(U/O)MINOUS
Koreografija:
Kostimografkinja:
Glazba:
Daryl Griffith / Oliver Davis / Kerenza Peacock / Huw Watkins / Bradley Farmer
Oblikovatelj svjetla:
Baletne majstorice:
Izvodi:
Balet HNK-a Ivana pl. Zajca
Duet iz ŽAR PTICE / Duet FIRE BIRD
Glazba:
Igor Stravinski
Koreografija:
Kostimografija:
Oblikovatelj svjetla:
Asistent koreografa:
Baletni majstori:
Izvodi:
Balet HNK-a Ivana pl. Zajca
MEDIUM RARE
Koreografija:
Kostimografija i scenografija:
Baletni majstor:
Izvodi:
Balet HNK-a Ivana pl. Zajca
Kostimografski i vizualno adaptirali i objedinili pojedine minijature za potrebe predstave „TransParada”:
Fotografije i izrada videa:
Inspicijentica:

„TransParadom” riječki Balet govori i o svojoj prošlosti i budućnosti. U prvom dijelu baletne večeri donosimo paradu minijatura, probranih uspješnica iz nekoliko prethodnih baletnih sezona: Debussyjevo „Poslijepodne jednog fauna“ koreografkinje Maše Kolar, te Ravelovu „Španjolsku rapsodiju“ koreografa Filipea Portugala.

Konstantno se razvijamo i transformiramo, a to je ono što fizički izražavamo u drugom dijelu večeri s tri ovosezonske kreacije najznačajnijih koreografa današnjice, poput Ludmile Komkove, Marca Goeckea i Nadava Zelnera. „TransParada” je balet koji priča jedinstvenu priču o ansamblu riječkog Baleta kao osjetljivom izražajnom korpusu u stalnom procesu transformacije i rasta.

 

 

“Riječ je o glazbeno plesnom kolažu koreografija, međunarodnoj autorskoj paradi, ali i paradi riječkih plesača, koji se tijekom večeri predstavljaju u sedam različitih koreografija, suvereno prakticirajući suvremene inačice ekspresivnog plesa i modernog baleta, uključujući i brzu, baletnu špicu.”

Maja Đurinović, Baleti.hr

 

 

Zahvaljujemo ravnatelju Edvinu Liveriću i tehničkoj službi HKD-a na Sušaku na ustupljenom prostoru i pomoći pri probama predstave.

 

TransParada traje oko jedan sat i petnaest minuta, izvodi se s jednom pauzom.

Simfonijska pjesma „Preludij za poslijepodne jednog fauna” Claudea Debussyja jedno je od najvažnijih glazbenih djela kasnog 19. stoljeća i vječna inspiracija koreografskim kreacijama, nastala je kao slobodna interpretacija stihova simbolista Stéphanea Mallarméa. Maša Kolar koreografijom oslikava senzualna iskustva upravo probuđenog fauna koji u snolikom monologu raspravlja o svojim susretima s dvije nimfe tijekom jutra. Divljenje koje možemo osjetiti za ovog junaka dualne prirode, polučovjeka – poluzvijeri, proizlazi iz nesretne sudbine koja se uvelike podudara s ljudskom sudbinom.

Pronalaženje prave glazbe koja me inspirira uvijek je bio prvi korak u mojim kreacijama. Ovaj put, izazov je bio otkriti koliko će me Ravelova „Španjolska rapsodija” inspirirati.

Otkad mi je Maša pružila priliku koreografirati balet upravo na to glazbeno djelo, počeo sam upijati njegovu bit i uviđati gdje me ta glazba odvodi.
„Španjolska rapsodija” odnosi me na vrlo tajanstveno mjesto gdje sam zaveden snažnom, uzavrelom krvlju Mediterana. Bile su to moje prve misli dok sam slušao glazbu, postepeno su se razvijale i rasle.

Kao slikanje, moja je namjera koreografirati blisko Ravelovom glazbenom intenzitetu, dajući publici živu sliku onoga što sluša, unoseći u ovaj dijalog između glazbe i plesa vlastitu dramaturgiju.

Neizmjerno inspiriran prekrasnim plesačicama i plesačima Baleta HNK Ivana pl. Zajca, nije moglo biti ugodnije.

Unatoč nepredvidivosti budućnosti, većina ljudi predviđanja vidi na znanstveni ili duhovni način. Budućnost je zastrašujuća, pa je ljudi pokušavaju učiniti svjetlijom snagom materijalizacije misli.

Numinous – izaziva duhovne, misteriozne i/ili religiozne emocije, u isto vrijeme Ominous – je nešto loše će se može dogoditi i Omen – fenomen koji predviđa budućnost.

Zar ne bi bilo lakše postati android ili polučovjek, ugušiti svoje osjećaje i emocije kako bi duže živio, ne poludjeti, ne bojati se onoga što će se dogoditi, uvijek ostati nepokolebljiv i emocionalno stabilan kako bi bili sa svojim voljenima što duže i zaštitili sebe. Što biste odabrali, prazninu osjećaja i dug život ili emocije i brzo nestajanje?

Za gala otvorenje nizozemskih Dana plesa 2010. godine Goecke je kreirao kratki pas de deux na glazbu Stravinskog iz baleta “Žar ptica”, koji je premijerno izveden 1910. godine. Ono što je tada bilo potpuno u karakteru ruske bajke, borba Ivana Carevića protiv čarobnjaka Kaščeja ne bi li oslobodio zarobljenu carevnu i njezine prijatelje, Goecke preoblikuje u susret dva sramežljiva bića. Kao glazbu koristi uspavanku kojom mitska žar ptica uspavljuje čarobnjaka i njegovo društvo, te dodaje pobjedonosno finale. Ovaj duet može se tumačiti i kao susret žar ptice i princa, dvaju bića različitih naravi: ptice koja pleše i čovjeka koji leti. Na baletnoj gali 2015. godine u Dortmundu, Marco Goecke je prvi put ovaj duet osmislio u interpretaciji dva muškarca. U riječkoj verziji “Žar pticu” publika će vidjeti u objema verzijama.

Kako dođe, tako prođe. Medium rare je status u kojem sam danas, u procesu oporavka i prihvaćanja nove realnosti, između nedostatka i prihvaćanja. Kreativni proces bio je moj alat za nošenje s valovima čežnje za svojom prvom ljubavlju približivši me bliže sebi samome. Razdvajanje je povezivanje. Povezivanje je preciznost.

Foto & Video galerija
Foto & Video galerija
Foto & Video galerija
Foto & Video galerija
Foto & Video galerija
Foto & Video galerija

Generalni pokrovitelj Baleta