WAGNER, GRIEG, BRAHMS
Program
Richard Wagner: Majstori pjevači (Die Meistersinger von Nürnberg), Uvertira
Edvard Grieg: Koncert za klavir i orkestar u a-molu, op. 16
I. Allegro molto moderato
II. Adagio
III. Allegro moderato molto e marcato – Quasi presto – Andante maestoso
* * *
Johannes Brahms: Druga simfonija u D-duru, op. 73
Allegro non troppo
Adagio non troppo
Allegretto grazioso
Allegro con spirito
TRAJANJE KONCERTA:
Koncert traje oko dva sata, izvodi se s jednom pauzom.
Richard Wagner (1813 – 1883) jedna je od najrevolucionarnijih ličnosti u povijesti glazbe, skladatelj koji je reformirao operu i uvelike pridonio razvoju opere kroz koncept sveobuhvatnog umjetničkog djela/gesamtkunstwerka. Pisao je i libreta i glazbu za sve svoje opere koje je sam više volio zvati glazbenim dramama. Predlagao je reorganizaciju glazbenog kazališta i gradnju novog tipa opernog gledališta, a prema njegovim zamislima sagrađeno je kazalište u malom bavarskom gradu Bayreuthu.
„Majstori pjevači” („Die Meistersinger von Nürnberg”) velika je Wagnerova glazbena drama u tri čina i jedino je njegovo djelo gdje se okušao u komediji. U ovoj priči nitko ne umire, nema mitoloških likova ili čarolija. Glavna je tema uloga umjetnosti u društvu te sukob tradicije i modernoga. Svaki pojedini glazbeni prizor je izvanredan, a trijumfalna uvertira s četiri glavne melodije (motivi koračnice, teme majstora pjevača, melodija „Nagradne pjesme”) posebno se ističe. Opera je skladana 1867. godine, a praizvedena je 21. lipnja 1868. u Münchenu.
Edvard Grieg (1843 – 1907) norveški je skladatelj, pijanist i i dirigent, te istaknuti predstavnik skandinavskoga kruga nacionalno usmjerenih romantičara. Povezujući norveški glazbeni folklor s romantizmom šumanovskoga smjera, stvorio je djela kojima je značajno utjecao na glazbu europskih zemalja.
Koncert za klavir i orkestar skladan u danskom seoskom krajoliku 1868. godine mnogo je više od skladbe za iskazivanje pijanističkog virtuoziteta. Inventivni, divlji klimaksi, neobuzdana magija, uravnoteženost skladbe u kojoj niti jedna tema nije niti preduga niti prekratka, uzvišene melodije, prizvuk norveških tradicionalnih plesova, a osim toga, ovo se djelo i svojom opsežnošću ističe u moru minijaturnih komada koje je Grieg skladao.
S 15 godina, Grieg je čuo Claru Schumann kako izvodi suprugov koncert za klavir i ostao pod snažnim dojmom. Griegova je rana klavirska glazba pod utjecajem Roberta Schumanna, a u određenoj mjeri i Felixa Mendelssohna. Grieg je s 25 godina htio ostaviti važan trag svojom glazbom, a ovaj Koncert bio je prvo njegovo djelo koje je uključivalo orkestar. Koncert je prvi put izveden 3. travnja 1869. u Copenhagenu. Uslijedio je enorman uspjeh i očekivalo se da će Grieg ubrzo nastaviti skladati i svoj drugi koncert za klavir. Zaigrao se tom idejom, ali – sve je ostalo na nekoliko skica.
Tijekom života, kako se razvijao kao skladatelj, Grieg se mnogo puta vraćao svom Koncertu za klavir i orkestar i revidirao ga. Finalnu verziju kakvu poznajemo danas, Grieg je završio tek nekoliko tjedana prije smrti. Veliki pijanist i skladatelj Franz Liszt bio je zaljubljen u ovo djelo, ushićeno hvalio Griegov talent i izvodio Koncert u potpunoj ekstazi.
Ovo Griegovo djelo prvi je koncert za klavir ikada snimljen. Njemački je pijanist Wilhelm Backhaus prepoznao važnost gramofona stoga je njegova snimka iz 1909. bila prva snimka toga djela, ali i prva snimka koncerta uopće. No, sukladno tehnologiji vremena, ta je verzija bila značajno skraćena i trajala je svega šest minuta.
Johannes Brahms (1833 – 1897) značajan je skladatelj, pijanist i dirigent njemačkog romantizma druge polovice 19. stoljeća. Za života uživao je ogromne uspjehe kao etablirani i iznimno cijenjeni umjetnik. U Beču se oko njega okupio krug glazbenoidejnih istomišljenika novoklasične škole (Billroth, Levy, Bülow, Hanslick) u oporbi spram novonjemačke škole kasnog romantizma (Liszt, Wagner). Međutim, tu mu je ulogu, pod teretom očekivanja drugih, često bilo teško igrati.
Pod bremenom divljenja divu simfonija Beethovenu, nesiguran u svoju sposobnost skladanja simfonija, Brahmsu je trebalo gotovo 15 godina da završi svoju prvu. Samo nekoliko mjeseci nakon velikog uspjeha melodijski bogate, ali turobne i sjetne Prve simfonije (1876), Brahms je 1877. za ljetnog odmora u austrijskom selu Pörtschach na jezeru Wörth skladao Drugu simfoniju. Prvom izvedbom već 20. prosinca iste godine ravnao je Hans Richter u Beču. Doživjela je trijumf, a publika je entuzijastično tražila ponavljanje trećeg stavka. Ta je simfonija najoptimističnije orkestralno djelo iz Brahmsova opusa, bez imalo patosa, prepuna topline i bujnih radosnih melodija, spokojna i idilična. Mnogi su je uspoređivali s Beethovenovom Šestom simfonijom, Pastoralnom.
Fiuman.hr-Još jedan koncert za pamćenje u HNK Ivana pl. Zajca
HRT Radio Rijeka-“Wagner, Grieg, Brahms”: još jedan koncert za pamćenje u HNK Zajcu
La voce del popolo-Preziosa serata sinfonica al Teatro fiumano
Torpedo media-Impresivan koncert ‘Wagner, Grieg, Brahms’: Lijepo, strastveno, s puno duše!
Rijeka online-Spektakl u Zajcu – svjetski poznati izvođači za ‘zvučni raj’
Nacional.hr-Jedan od vrhunaca riječke koncertne sezone
Kigo.hr-Simfonijski koncert uz svjetska imena u HNK Ivana Pl. Zajca
Fiuman.hr-Simfonijski koncert “Wagner, Grieg, Brahms” uz svjetska imena
Culturenet-Simfonijski koncert ‘Wagner, Grieg, Brahms’