Premijera LABUĐE JEZEROPetar Iljič Čajkovski
Sudjeluje ansambl Baleta, orkestar Opere i članovi Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca te studenti 2. godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Cjelokupno ljudsko stvaralaštvo oduvijek čini isto – objašnjava čovjeka.
Labuđe jezero je zasigurno najpoznatiji balet, balet nad baletima i samim time imam veliku odgovornost ponuditi novu interpretaciju, a istovremeno ostati dosljedan tom veličanstvenom djelu.
Prvo na što pomislim u vezi s Labuđim jezerom jesu bijeli i crni labud. Suprotnost, odraz ili ogledalo. Mislim da se ovo djelo u svojoj srži bavi upravo problematikom vlastitog odraza svakog od protagonista. Suprotnu ili drugu stranu povezujem s ljubavlju, odnosom, predanosću, sa životom i sa smrću. Potpuna predanost jest neka vrsta smrti, odnosno smrt onog neslobodnog i uvjetovanog u čovjeku ili ona koja otvara vrata bezuvjetnoj ljubavi. Zanimljiva mi je i činjenica da unutar ove bajke majka i otac postoje, ali samo na suprotnim stranama, Kraljica je majka Princa Siegfrieda, dok je čarobnjak Von Rothbart otac Odile, začarane kćeri zbog koje Princ Siegfied zaboravlja prisegu na vječnu ljubav Princezi Odette, koju je pak Von Rothbart pretvorio u labuda, što je na meta-razini priče također neka vrsta zrcalnog odnosa.
Biti oslobođen znači prethodno biti pokoren. Već sama težnja da se ovlada drugim ili sobom u sebi nosi podijeljenost. Zato je važan dio cijelog koncepta predstave Ogledalo – Jezero.
U raznim se kulturama stoljećima smatralo da ogledalo može zarobiti dušu.
Ogledalo omogućava da vidimo jedino što svojim očima ne možemo vidjeti – svoje lice. Pruža nam odraz našeg identiteta. Ogledalo čine i drugi ljudi, okolina, naše tijelo, sve što nas okružuje i na što nailazimo. Kako Heideger kaže, kada se otvore uši, oči, srce, kada se razmišlja, kada se postavlja pitanja, kada se zahvaljuje, dopire se do skrivenog. Biti dodirnuti, viđeni, prepoznati, zrcaljeni, životna je važnost osjećaja življenja.
Jedino nam drugi mogu pružiti naš pravi odraz, jer ljudske su oči jedino iskreno ogledalo svakog čovjeka.
Zašto je ljudsko biće zarobljeno u životinjskom obliku, u labudu, tom veličanstvenom biću? Na Istoku je labud simbolom plemenitosti, elegancije i smjelosti, kao i svetom, božanskom pticom. U rimskoj mitologiji također se smatra svetom pticom, i povezuje se s Venerom, boginjom ljubavi, dok se u antičkoj Grčkoj povezuje s Apolonom, bogom Sunca, često slikanim s lirom. Kočije Afrodite, boginje ljubavi krasio je crtež labuda, a vrhovni bog Zeus uzeo je obličje labuda nevjerojatne ljepote kako bi se približio Ledi, ženi spartanskog kralja, u koju se zaljubio. Na mnogim je mjestima diljem svijeta, zbog svoje čiste bijele boje, labud simbol svjetlosti, čistoće, nevinosti i ljubavi, dok su crnom labudu pripisivana mistična i okultna svojstva.
Dramaturšku osnovu libreta ne bih se usudio mijenjati, jer smatram da svaki gledatelj treba doživjeti poznatu priču onakvom kakva ona u originalu jest, ali je naravno želim zaodjenuti u ruho nove interpretacije svojstvene mom rukopisu. Od početka mog autorskog stvaralaštva, on počiva na novom izazovu, a prema tome i na razvitku potaknutom uvijek novim usmjerenjima.
S okupljenim ansamblom od četrdesetak izvođača, dvadeset i šest plesača i šesnaest glumaca, uz kreativne ideje autorskog tima i uz pratnju orkestra Opere riječkog Kazališta te na labuđim krilima ovog glazbenog remek-djela Čajkovskog, zajednički nastojimo, u srcima publike, stvoriti kazališni doživljaj za pamćenje.
Staša Zurovac
Predstava s jednom pauzom traje oko dva sata.
Generalni sponzor baleta “Labuđe jezero”
UZVIŠENI HOMMAGE
Premalo je mjesta na stranicama ove programske knjižice za misli i ideje koje su me pratile u dosadašnjem stvaranju da bih unaprijed obuhvatio i omogućio gledatelju razumijevanje izvedbenih rečenica ove kazališne predstave. Ali mogu smjestiti neke od ključnih za gledatelje jer se nalaze s unutarnje strane kreativnog čina i tiču se nekih dijelova mašte koji predstoje njenoj izvedbenoj manifestaciji.
Kako će izgledati? Već prvo pitanje dalo mi je ključ za svojevrsno dekodiranje tog klasika, jer sam kroz njega, na neki indirektan način, vrlo snažno osjetio njegovu bit ili osjetio na koji se način ono zrcali u meni kao individui. Kroz isto pitanje, susreo sam se s čitavom poviješću tog veličanstvenog djela sve do danas, kada ponosno stoji na tronu najpoznatijeg baleta, baleta nad baletima. Kako ostati potpuno dosljedan tom veličanstvu i istovremeno u biću gledatelja potpuno slobodno ispisati rečenice predstave svojim autorskim rukopisom i u tom smislu biti autentičan? Estetika. Postalo mi je kristalno jasno da ću, ako si postavljamo estetske zadatke, imati priliku direktno se suočavati i stapati se s poviješću djela i na tom temelju imati privilegij reći i stvarati nešto potpuno novo.
Taj osjećaj nekog uzvišenog hommagea nije me napuštao niti u jednom trenutku stvaranja.
Bijeli i crni labud. Suprotnost ili odraz u ogledalu. Ovo djelo u svojoj srži bavi se vlastitim odrazom. Suprotnu ili drugu stranu povezujem s ljubavlju, odnosom, predanošću, sa životom i sa smrću. Potpuna predanost jest neka vrsta smrti, odnosno smrt onog neslobodnog i uvjetovanog u čovjeku ili ona koja otvara vrata bezuvjetnoj ljubavi.
Biti oslobođen znači prethodno biti pokoren. Već sama težnja da se ovlada drugim ili sobom u sebi nosi podijeljenost. Zato je važan dio cijelog koncepta predstave Ogledalo – Jezero.
Ogledalo omogućava da vidimo jedino što svojim očima ne možemo vidjeti – svoje lice. Pruža nam odraz našeg identiteta. Ogledalo čine i drugi ljudi, okolina, naše tijelo, sve što nas okružuje i na što nailazimo. Kako Heideger kaže, kada se otvore uši, oči, srce, kada se razmišlja, kada se postavlja pitanja, kada se zahvaljuje, dopire se do skrivenog. Biti dodirnuti, viđeni, prepoznati, zrcaljeni, životna je važnost osjećaja življenja.
S ansamblom Baleta ovog Kazališta imam sjajna višegodišnja iskustva, istovremeno imam sjajno iskustvo rada s četrnaestero studenata druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zbog toga sam želio napraviti nešto što nikad nisam, a to je da sve glumce-studente ravnopravno uključim u baletnu predstavu. Želio sam da kroz rad i kreaciju, ta dva kolektiva oplemene jedan drugoga istovremeno stvarajući autentični jezik predstave utječući jedni na druge svojim osobitostima, talentima i vještinama.
Tek nedavno uspio sam verbalizirati motivaciju za kombinacijom glumaca i plesača. Abecedarij klasičnog baleta zasnovan je s aspekta prirodnog kretanja na učenju potpuno neprirodnih pozicija tijela i kretnji, vrlo zadanih u formi, visoko estetiziranih, gdje tek pri savršenoj uvježbanosti izvođač ponovo nalazi prirodnost interpretacije u izvedbi. Postoji neka čudesna podudarnost u zarobljenosti čovjeka u tijelu klasičnog plesača sa zarobljenošću čovjeka u tijelu labuda. Zarobljenost u svoju neprirodnost, a istovremeno i u neku veličanstvenu ljepotu. S obzirom da se u ovom djelu radi o zarobljenosti ljudskog bića u tijelu ptice, ovom sam fuzijom plesača i glumaca želio oduzeti malo te neprirodnosti klasičnom baletu, odnosno čovjeku sam želio dodati više ljudskosti, a ptici ptičjeg i time možda još više naglasiti zarobljenost, a i dostojanstvo i plemenitost svakog od bića.
Zanimljivosti:
U predstavi postoji lik dvorske lude. Jedan lik igraju glumica i glumac, luda je bijela i crna, ženska i muška. U kostimima imaju elemente bijelog i crnog labuda, ženska luda bijelog, a muška crnog.
Jedina rekvizita su ping-pong loptice, bijele i crne. Simboliziraju zametak labuda, jaje, smjerove priče, loptice za lutriju, dilemu, rođendanske čaše, nespremnost na ženidbu, tamnu i svijetlu stranu čovjeka, a servirane unutar okrugle prozirne zdjele za lutriju koja simbolizira neizvjesnost braka u prinčevoj glavi.
S autorskim timom dogovorio sam da nam scenografija, dizajn svjetla i rekvizita budu apstraktni, a kostimi kontrastno jedini u vremenu, a također smo se odlučili za gotovo radikalno monokroni pristup u svim segmentima estetske izgradnje predstave.
Prekrasna mi je činjenica, a još više i scena, kad ženska luda (glumica Jelena Lopatić) u lajtmotivskom mizanscenu tiho prolazi uz pješčani koridor u kome su položena bijela i crna labuđa jaja, pazeći da ih ne probudi ili da se ne izlegnu prije vremena, a vidi se da je zapravo trudna. U sceni nakon, vidim ljude – labudove koji izranjaju iz jezera…
Staša Zurovac
NEPONOVLJIVO AUTENTIČNO
Kako dostojno osuvremeniti i reinterpretirati kolosalna djela svjetske kazališne umjetnosti poput Labuđeg jezera? Autorski tim predvođen koreografom Stašom Zurovcem svojom je stvaralačkom odvažnošću, promišljenom kreativnošću i iskustvom iznjedrio predstavu višeslojnih značenja i iznimne detaljnosti koji čine svako opetovano gledanje novim i intrigantnim.
Osuvremenjivanjem djela naglašena su dva aspekta zatomljena u tradicionalnim verzijama. Prvi je pticolikost likova; njihova prirodnost i raznolikost unose svježinu i gotovo organsku ljepotu. Drugi naglašeni aspekt je ljudskost likova; njihova šarolikost i duhovito ocrtane mane poput gladi za brzim, instant rješenjima. Sve ove značajke u sinergiji s našim plesačima svih generacija i mladim glumcima, stvaraju predstavu koja buja životom i stvaralačkom energijom. Svaki je labud, kao i svaka ptica i čovjek jedinstven, neponovljiv i prelijep u svojoj autentičnosti. No, istovremeno, on ne postoji bez onog drugog u kojem se zrcali, i koji sebe zrcali u njemu. To je magija života i magija umjetnosti koje izviru iz ovog projekta.
Kristina Kaplan Rukavina
HRT Radio Rijeka-Nika Lilek nova je solistica riječkog Baleta HNK Ivana pl. Zajca
Nacional-‘Unatoč trudu baletnih kuća i dalje je premalo izvedbi’
Plesna scena-TEATAR GESTE I GRIMASE
Jutarnji list-Novo iščitavanje ‘Labuđeg jezera’ u režiji Staše Zurovca
Novi list-“Labuđe jezero” Staše Zurovca: Nova interpretacija klasičnog baleta
Moja Rijeka-“Labuđe jezero” Staše Zurovca: Svježa interpretacija klasičnog baleta
HRT Radio Rijeka-“Labuđe jezero” primjereno 21. stoljeću
HRT Vijesti iz kulture-Labuđe jezero
Teklić-Labuđe jezero na sceni riječkog kazališta nakon 22 godine
Večernji list-Labuđe jezero vratilo se u Rijeku nakon 22 godine
HRT Magazin-Staša Zurovac: Velika je odgovornost raditi balet nad baletima
Showbizz magazin-Premijera baleta “Labuđe jezero” u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci
Hit portal- ‘LABUĐE JEZERO’ ZA SVE KOJI VOLE UMJETNOST!
Kultura.hr- „LABUĐE JEZERO” ZA SVE KOJI VOLE UMJETNOST
HRT Radio Rijeka-Nakon pune 22 godine, večeras riječka premijera “Labuđeg jezera”
Pressreader Večernji list-Labuđe jezero vratilo se u Rijeku nakon 22 godine
HRT Radio Rijeka-Staša Zurovac: “Velika je odgovornost raditi balet nad baletima”
Rijecanin.rtl.hr-SPEKTAKL U „ZAJCU“ U petak premijera veličanstvenog baleta „Labuđe jezero“
Nacional.hr-HNK IVANA PL. ZAJCA Koreograf i redatelj Staša Zurovac predstavlja ‘Labuđe jezero’
Stilueta-HNK IVANA PL. ZAJCA NAJAVLJUJE: “LABUĐE JEZERO” KONAČNO U RIJECI!
Scena.hr-Za sve koji vole umjetnost: Labuđe jezero
Fiuman.hr-U Zajcu najavljena premijera “Labuđeg jezera”
Novi list-Hrabro “čitanje” klasičnog baleta: Premijera “Labuđeg jezera” u petak u Zajcu
La voce del popolo-L incognita della rilettura di un grande classico
Liburnija.com-“Labuđe jezero” za sve koji vole umjetnost
Moja Rijeka-“Labuđe jezero” nakon 22 godine na sceni riječkog HNK
Urbancult-Balet ”Labuđe jezero” u Zajcu!
Mic-Labuđe jezero u riječkom HNK
Culturenet-‘Labuđe jezero’ nakon 22 godine na sceni riječkoga HNK
Teklić-Riječko Korzo snažno najavljuje „Labuđe jezero“
Novi list-Staša Zurovac: Volim kazalište jer ono istovremeno prokazuje i dokazuje čovjeka
Extavagant-Labuđe jezero u HNK Ivana pl. Zajca
Liburnija.net-U oku kamere: ”Labuđe jezero” za sve koji vole umjetnost
