Premijera ANNA BOLENAGaetano Donizetti
Riječki simfonijski orkestar
Riječki operni zbor
Kraljevski početak sezone pripada kralju bel canta Gaetanu Donizettiju i njegovoj operi „Anna Bolena“ iz trilogije o engleskim kraljicama. Sve napetosti njihovih sudbina događaju se na velikim i dugim valovima daha na kojima plovi ljepota pjeva ljudskoga glasa. Puno će tu biti kraljevskog, a sve vodi umjetnica velike međunarodne karijere i, što nije zanemarivo, Riječanka Diana Haller. Ova mezzosopranistica blistave karijere pjeva Jane Seymour, ali ono što će posebno odjeknuti, po prvi put u Rijeci nastupa i u ulozi redateljice opere! Anna Bolena je prvakinja Kazališta Anamarija Knego, a dirigent finski maestro Ville Matvejeff, nekadašnji nositelj riječkog opernog i koncertnog repertoara, a sada je umjetnički direktor jednog od najvećih europskih opernih festivala – Savonlinna.
Premijerno izvedena 1830. u milanskom Teatro Carcano, „Anna Bolena“ Donizettiju je donijelo veliko međunarodno priznanje i uspjeh. Uz Bellinijevu „Normu“, ovo djelo predstavlja jedan od vrhunaca belkanta. Posebnost ovog stila za mene kao redateljice su emocije, često vođene melodijom, bilo da proizlaze iz pjevačkih ili orkestralnih dionica.
Nakon opsežnog istraživanja povijesnih događaja iz 1536. godine u kojoj se opera odvija, upotpunila sam radnju dodatnim likovima i događajima iz te godine, kao i istovremenim prikazom budućih događaja iz 1587. godine koji se prikazuju na gornjoj etaži palače. Izvođenjem ulomka Schillerove drame „Maria Stuart“, budućnost je prikazana kroz oči Elizabete I. Tudor, koja se kroz svoja, i sjećanja privrženog sluge Smetona, pokušava prisjetiti događanja koja su se odvijala na dvoru u vrijeme kada je još kao djevojčica izgubila svoju majku – Annu Bolenu.
Donizetti je u operi „Maria Stuarda“ (trilogija kraljica: „Anna Bolena“, „Roberto Devereux“ i „Maria Stuarda“) upotrijebio libreto koji sadrži najveću uvredu ikad napisanu u povijesti opere: “Figlia impura di Bolena… Meretrice indegna e oscena… Profanato e il soglio inglese vil bastarda, dal tuo pie. / Prljava kćeri Boleyn… Bestidna i nedostojna kurvo… Englesko prijestolje osvrknuto je tvojom nogom, podlo kopile” Maria Stuard upućuje te riječi Elisabetti I., kćeri Enrica VIII. i Anne Bolene.
U svakoj mi je režiji izuzetno važna primarna zastupljenost glazbe. Večeras ćete po prvi put doživjeti Elizabetu I. koja će otpjevati pjesmu “Home sweet home”. Napisao ju je 1823. godine Henry Bishop, a ona je inspirirala Donizettija u skladanju scene ludila Anne Bolene u završnom dijelu opere. Za kraj, htjela bih naglasiti da je “Anna Bolena“, kao svaka kazališna produkcija, rezultat velikog rada cijelog kolektiva. Uspješna realizacija ovakve predstave moguća je samo onda kada svi sudionici daju svoj maksimum – na pozornici, iza pozornice, ali i u radionicama te službama.
Uživajte u rezultatu našega rada.
KS. Diana Haller
Engleska, 1536. Nakon desetljeća političkih i vjerskih preokreta, Enrico VIII. uspio se riješiti svoje prve žene, Caterine d’Aragona, te je okrunio svoju dugogodišnju ljubavnicu, Annu Bolenu. Unatoč rođenju princeze, Elisabette, Anna je dva puta pobacila te nije uspjela Enricu dati muškog nasljednika.
Čin I.
Na dvoru Enrica VIII. počele su se širiti glasine kako je kralj pronašao drugu ženu. Riječ je o Giovanni Seymour, glavnoj dvorskoj dami kraljice Anne Bolene. Iako ju razdire krivnja, Giovanna razumije kako više ništa ne može promijeniti. Istodobno se u kraljevstvo na Enricov poziv vraća Riccardo Percy, bivši Annin ljubavnik, koji se susreće s Anninim bratom, lordom Rocherfortom. Raspituje se o dvorskim glasinama. Njihov susret prekida lovačka skupina s Enricom VIII. koje prati i Anna Bolena. Kralj promatra susret između bivših ljubavnika te ubrzo naređuje Herveyju da ih špijunira na svakome koraku.
Smeton odlazi do dvorskih odaja kako bi vratio uzeti kraljičin portret te se sakriva u trenutku kada u odaje, u užarenoj raspravi, upadaju Anna Bolena i lord Rocherfort. Uspijeva ju nagovoriti da se nađe s Percyjem kako bi mu poručila da, zbog svoje sigurnosti, treba napustiti kraljevstvo. kada dođe trenutak njihova susreta, Percy ne može zatomiti svoju ljubav te odgovara na Annine molbe mačem. U obranu kraljice iskače Smeton, ali u isti čas dolazi i Rocherfort, najavljujući dolazak kralja; ubrzo, Enrico upada, pronalazi ih zajedno te ih optužuje za preljub i urotu.
Čin II.
Giovanna Seymour posjećuje Annu Bolenu kako bi joj priznala da je Enricova nova žena – ona. Suočena s priznanjem, kraljica ju proklinje, ali ubrzo i oprašta, sažaljevajući njenu sudbinu. Kraljica i Riccardo Percy dolaze pred kralja te Percy zahtijeva od Enrica njenu ruku. Tik pred osudu, Giovanna moli kralja da poštedi Annu, ali njene molbe ostaju neuslišane. Na temelju dokaza i priznanja, vijeće razvrgava kraljevski brak te Annu Bolenu i njene suučesnike osuđuje na smrt.
Iščekujući pogubljenje, Anna ulazi u stanje delirija koje ju odvodi u prošlost, na dan vjenčanja s Enricom VIII., i još dalje, u njeno djetinjstvo. Ludilo prekidaju tek topovi i slavlje kraljevskog vjenčanja. Ostaje samo odlazak na stratište.
1. Kako ste pristupili operi „Anna Bolena“, djelu koje prati glas jedne od najzahtijevnijih opera? Kako je bilo raditi na riječkoj „Anni Bolena“ te općenito prvoj hrvatskoj izvedbi „Anne Bolena“?
Vrlo je ugodno bilo raditi na prvoj opernoj izvedbi u Hrvatskoj. Kada sam počela raditi na projektu, nisam bila svjesna da je riječ o prvom postavljanju opere „Anna Bolena“ u Hrvatskoj, tako da nisam ni razmišljala u tom smjeru.
Htjela sam izići iz forme belkanta te samointerpretiranja rečenica, vodeći se mišlju iz njemačkog musiktheatera: razne rečenice interpretiraju se na različite načine. Danas one više nisu upućene izvornim gledateljima, već drugima što znači da se moraju pokušavati iznaći nova značenja scena. Primjerice, na početku opere prikazujemo paralelne prizore koji su povijesno utemeljeni s obzirom na to da prikazujemo pokop novorođenčadi, znajući da je, u stvarnosti, nekoliko mjeseci prije smaknuća, Anna izgubila sina što je kralju bilo izuzetno bitno. Pokušala sam na više nivoa interpretirati scene u operi stvarajući paralelne radnje jer, iako je belkanto prekrasan, belkantističke opere su jako dugačke te sam stvarno htjela gledateljima pružiti više razina preko kojih mogu slijediti predstavu.
2. Naglašavate povijesnu podlogu – kako je izgledao istraživački rad za operu „Anna Bolena“? Koliko je povijesno utemeljena opera te koliko Vam je važno da je utemeljena u činjenicama?
Prvo sam trebala pronaći što je bilo moguće više knjiga i interpretacija toga doba. Ne samo o Henriku VIII., već i o drugim likovima. Uz to, trebalo je istražiti i muzikološku stranu priče. Opera je, naravno, romantičarski napisana te ima niz idealiziranih situacija i prizora, ali trudila sam ih se što je više moguće konkretizirati i realno postaviti. Primjerice, kada u uvertiri Giovanna Seymour od Henrika dobije ogrlicu, pada na koljena te mu je vraća. Taj prizor se uistinu dogodio, i upravo takve prizore sam nastojala staviti u operu, iako što se tiče libreta, nisu bili zamišljeni. Ali danas živimo u 21. stoljeću i moramo ih iznova reinterpretirati, poštujući povijesti aspekt.
Još jedan primjer: zašto se u jednome od dueta s Giovannom kralj pojavljuje obučen kao Robin Hood? Zato što se Henrik uistinu volio oblačiti i kostimirati te je svoju prvu ženu, Katarinu Aragonsku, jednom i preplašio!. Ipak, to su detalji koje mogu prepoznati jedino oni s interesom za povijest.
3. Koja je glazbena pozadina opere „Anna Bolena“?
Bolena je čisti belkanto, prateći melodioznost. Donizetti se ne bavi uprizorenjem dramaturgije, već, u duhu svoga vremena i po uzoru na Rossinija, instrumentalizira čistu melodiju; primjerice, to je vidljivo u Smetonovoj ariji. Fokusiran je na emocije, čiste linije, što se jako nazire u Boleninim arijama, a onda i onima Giovanne, dok u duetima pronalazi dramski izraz za ljubav između parova (Giovanna / Kralj, Anna Bolena / Riccardo Percy)
4. Sjećanje služi kao svojevrsni narativni okvir – kako ste se i zašto odlučili za njegovo uvezivanje kroz Elizabetin lik?
Tijekom pripremanja koncepta, nakon istraživačkog rada, zaključila sam kako bih voljela da opera ne započinje na tradicionalan način. S obzirom na to kako sam znala da je Elizabeta I. u to vrijeme već bila na dvoru, zapitala sam se zašto ne bi sve išlo kroz njene oči. I tako se postepeno počelo odmotavati cijelo klupko… Dramaturški sam povezala radnje, a onda je nastala i sama kuća, ne i palača, jednostavna konstrukcija modernog izgleda. Tako sam odlučila jer smatram da na pozornici ne treba udvostručavati stvari, već treba razbijati formu, približavajući publici, posebice mlađoj, scensku formu. Što se kostima tiče, bilo mi je bitno da su iz toga doba zbog pokreta koje su pjevači morali izvoditi na pozornici.
Bilo mi je i zanimljivo imati lik koji se nalazi pedeset godina ispred operne radnje, i tako paralelno razvijati radnje na dvije razine: jednu iz 1536. godine, a drugu iz 1587. godine. Veliku ulogu igra i Smeton jer smo jasno mogli vidjeti da je Elizabeta I. često s njim kroz cijelu operu. Htjela sam naznačiti publici da je Smeton taj koji je preživio i pomoću čijih sjećanja se Elizabeta I. i sama prisjeća tih događanja. Ujedno, kada mi se ukazala prilika da za tu ulogu dođem do Leonore Surian Popov, bilo mi je jasno da to moram iskoristiti da ona i pjeva na pozornici s obzirom na to, kako svi znamo, o koliko je talentiranoj glumici i pjevačici riječ. Već sam znala, a onda i uzela u obzir, kako je Donizettijevo operno finale inspirala pjesma „Home Sweet Home“. Sve to me navelo da joj dodijelim tu novu, bitnu ulogu u trenutku kada zaustavljamo operu te ulazimo u Annin delirij gdje Elizabeta, njena kćer, postaje kraljica.
5. Možete li u tri riječi sažeti operu „Anna Bolena“?
Ako bih stvarno morala, onda bih kazala: čiste linije belkanta u jednoj tragediji
Razgovarao David Čarapina
Tijekom pisanja libreta za operu „Anna Bolena“ Gaetana Donizettija, Felice Romani među svojim bilješkama zapisao je:
„Kad je čovjeku na raspolaganju umjetnica poput Giuditte Pasta i kad su uz nju i ostali takvih kvaliteta, kad je cijeli ansambl takav, onda pjesnik lako može odbaciti blijedu melodramatsku besmislicu kao što su ‘libreti’ i vinuti se u visine lirske tragedije, a skladatelj može ostaviti u ladici svoje istrošene zalihe rutinskih fraza i vječnih cabaletta i uzdići se do dramatske istine i strastvene glazbe.“
Rad s Giudittom Pasta, jednom od najvećih soprana 19. stoljeća, Romaniju je omogućio da raspiše jedan od najboljih libreta talijanske opere ranog belkanta, a Donizettiju da publiku zadivi jednom od najboljih talijanskih melodrama. Nastajući u skladu s mogućnostima jednog od najvećih glasova toga vremena, naslovna uloga „Anne Bolene“ kroz stoljeća se profilirala kao jedan od karijernih vrhova koje su uspjele dotaći samo najveće operne dive: Maria Callas, Edita Gruberova, Joan Sutherland, Anna Netrebko… Virtuoznost, dramsku intuiciju, ali i izuzetnu izdržljivost, uloga engleske kraljice od opernih prvakinja traži samo najbolje.
Anamariji Knego ukazala se prilika da se pridruži tim imenima te utjelovi Annu Bolenu. Izazove, pripreme, ali i očekivanja donosimo vam kroz kratak intervju s našom kazališnom prvakinjom.
Kako se pripremate za ulogu Anne Bolene koju mnogi zbog njenih zahtjeva smatraju jednom od najtežih u opernom svijetu? S kojim izazovima se suočavate tijekom tih priprema?
„Kao mlađoj povijest mi nije bila zanimljiva. Međutim, s godinama su me zainteresirali pojedini događaji, a pogotovo osobe koje su se uspjele utkati u tapiseriju povijesti. Među njima je svakako i Henrik VIII. te njegovih šest supruga. Doslovno sam “progutala” svaku knjigu koju sam uspjela naći i nabaviti o cijeloj lozi Tudor i York. Tako je započelo moje putovanje do „Anne Bolene“. Sve ostalo je povijest koja se kod mene ponavlja: vježba, vježba, i opet vježba.
Izazovi su u svakoj operi, jer ipak su to djela nastala od strane istinskih umjetnika, bogata znanjima i inspiracijama. Moj zadatak je biti medij koji će probati što kvalitetnije donijeti na scenu sve što su glazbeni genijalci nekada davno zapisali. Prema takvim djelima imam respekt i duboko sam zahvalna skladateljima što su nam ostavili takvo ogromno bogatstvo. Kroz notni zapis protkan je i dio skladateljeva života koji je isto tako nebrojeno puta bio težak, bolan i nesretan, što se u konačnici i ocrtava kroz glazbu. Teško je da vas takva glazba ne ponese te uvuče u vrtlog nota i harmonija.„
S obzirom na niz snažnih ženskih uloga iza Vas, s kojim prethodnim ulogama biste mogli povući paralele?
„Mišljenja sam da s Bolenom nema usporedbe; barem što se tiče usporedbi s ulogama koje sam imala prilike izvoditi. Anna Bolena bila je izniman karakter koji je upravo zbog toga i ostao zapamćen kroz stoljeća. Nevjerojatna sposobnost manipulacije, njen gnjev i ljubav, pogotovo prema svojoj kćeri i, najbitnije, mirno prihvaćanje situacije u trenucima kada uviđa da je njen brak i sam život došao kraju. Anna Bolena stoji sama, uspravna i jaka.“
Kako se postavljate spram ličnosti koja u anglosaksonskom svijetu još uvijek inspirira mnogobrojne adaptacije, ali i potiče razne rasprave?
„Mogu samo zaključiti da niti jednoj kraljici koja je kraljevala nije bilo lako živjeti. Možda zvuči čudno, ali monotonija koja je vladala na dvorovima, neiskreni odnosi, prevrtljive situacije… od kraljice se očekivalo da ima djecu, i to mušku. Ukoliko je dijete bilo žensko, situacija je bila krajnje opasna po kraljicu i često se događalo da je kralj tražio drugu ženu koja bi mu rodila sina. Tada se smatralo da je žena ta koja odlučuje o spolu djeteta, a ne muškarac.
To dovodi do problema da tadašnja kraljica gubi svoju krunu, a njeno dijete postaje “izrod”. Od kraljice se očekivalo da bude podložna i uvijek na raspolaganju kralju; osim tijekom trudnoće. Zadnja dva mjeseca trudnoće, kraljicu bi se zatvaralo u posebne odaje gdje bi se na prozore navlačili teški i prašnjavi zastori, zapalila bi se vatra i pokoja svijeća. Ne mogu ni zamisliti kako je moralo biti ženama/kraljicama toga perioda bez tračka svjetlosti, svježeg zraka i šetnji. Nezamislivo!
Nije smjela imati svoje mišljenje, morala je pažljivo birati riječi kako ne bi uvrijedila kralja. U vrijeme udaje, kraljica je morala biti djevica. Ipak, često se događalo da to nije baš tako, pa su onda zarezivale petu na nozi kako bi na plahti ostavile crvenu mrlju kao dokaz nevinosti. Prve bračne noći u postelju bi ju pospremio svećenik koji bi blagoslovio postelju. Svjedoci da je bračni par konzumirao brak bile su njene dvorkinje koje su sve prisluškivale te nadgledale kroz prozorčić. Sve u svemu, kraljica nije imala pravo na svoju privatnost i svoj život!“
Donizettijeva opera izvodi se po prvi put u Hrvatskoj: što posjetitelji mogu očekivati na „Zajčevoj“ pozornici?
„Svakako bi trebalo pogledati ovu operu jer je uistinu remek-djelo. Zahtjevno za svakog pjevača / lik u operi. Svakako osim glazbe, moram spomenuti kostime koji prate modu 15. stoljeća. Kad se na sceni pojavi lik Henrika VIII., imate dojam da je to uistinu on. Kod kostima se pazilo na detalje da povijesno budu što točniji. Da sažmem: ova opera publiku vraća u daleku povijest Engleskog kraljevstva.“
Razgovarao David Čarapina
SoundGuardian – OPERA „ANNA BOLENA“ DANAS PO POSLJEDNJI PUT OVE SEZONE
Extravagant – Opera „Anna Bolena“ 5. siječnja posljednji put ove sezone
Akademija Art – Strasti i spletke engleskog dvora na riječkoj opernoj pozornici
Moja Rijeka – Posljednja izvedba opere “Anna Bolena” prva u 2024. u “Zajcu”
Nacional.hr – Posljednja izvedba opere “Anna Bolena” u riječkom HNK-u ujedno je i prva u 2024.
ArtKvart – Strasti i spletke engleskog dvora na riječkoj opernoj pozornici
Culturenet.hr – Opera „Anna Bolena“ 5. siječnja posljednji put ove sezone u ‘Zajcu’
Stilueta – Opera „Anna Bolena“ posljednji put ove sezone u riječkom kazalištu
Svijet kulture – HNK Zajc; Posljednja izvedba opere “Anna Bolena” prva u 2024. u “Zajcu”
Kigo.hr -HNK Zajc; Posljednja izvedba opere “Anna Bolena” prva u 2024. u “Zajcu”
Glazba.hr – Opera “Anna Bolena” posljednji put ove sezone u HNK “Zajc”
Burin – Posljednja izvedba opere “Anna Bolena” prva predstava u 2024. u “Zajcu”
HRT Radio Rijeka – Početak godine u HNK Zajcu: opera “Anna Bolena” posljednji put u sezoni
Novi list – Opera “Anna Bolena” posljednji put ove sezone u Zajcu
Novi list – Operni pjevač Franko Klisović: Kontratenor koji je osvojio Riječane
Vijenac – Diana Haller u dvostrukoj ulozi
Glazba.hr – Anna Bolena u Rijeci
HRT Magazin – Intrigantna “Anna Bolena” otvorila opernu sezonu u Rijeci
ArtKvart – Dvije izvedbe „Anne Bolene“ – glazbena drama koja se gleda u dahu!
La Voce del popolo – «Anna Bolena», una nuova dimensione (foto)
Novi list – Operom “Anna Bolena” otvorena operna sezona u riječkom kazalištu
Film-mag.net – Premijera opere ‘Anna Bolena’ u riječom Zajcu
Fiuman – Riječki gimnazijalci u Zajcu upoznavali svijet opere
Culturenet.hr – Opernu sezonu u „Zajcu“ otvara hrvatska praizvedba Donizettijeve opere „Anna Bolena“
Moja Rijeka – Opernu sezonu u „Zajcu“ otvara hrvatska praizvedba Donizettijeve opere „Anna Bolena“
La vie – Početak vikenda u Rijeci donosi sjajne i uzbudljive opere
Glazba.hr – Opernu sezonu otvara hrvatska praizvedba opere Anna Bolena u režiji Diane Haller
HRT Radio Rijeka – HNK Zajc: opernu sezonu otvara hrvatska praizvedba opere Anna Bolena
La Voce del popolo – Diana Haller. «Mi piace esplorare e creare sempre un prodotto nuovo»
Film-mag.net – Poziv na otvorenu probu Donizettijeve opere ‘Anna Bolena’
HRT Radio Rijeka – HNK Zajc: ususret premijeri “Anna Bolena”, publika pozvana na probu
La Voce del popolo – «Anna Bolena». La «costruzione» della magia teatrale (foto)
Glazba.hr – HNK Ivan pl. Zajc Rijeka: G. Donizetti: Anna Bolena
Culturenet.hr – Diana Halller otvoreno s publikom o Anni Boleni
Nacional – Poslastica u riječkom kazalištu: Otvorena proba opere “Anna Bolena”
Moja Rijeka – Otvorena proba intrigantne opere: Diana Halller otvoreno s publikom o Anni Boleni