Press predstava, forma što je danas inaugurirana u HNK Ivana pl. Zajca, predstavnicima je medija te najvjernijim kazališnim gledateljicama i gledateljima pružila ekskluzivni uvid u program odnosno najznačajnije projekte što se planiraju realizirati u sljedećoj 2021./2022. te ostalim kazališnim sezonama do 2024. godine. Pod naslovom „Nova vremena, nove sezone u Zajcu“, na kreativan se i nov način, uz sudjelovanje intendanta Marina Blaževića, ravnateljica i ravnatelja te umjetnica i umjetnika kazališnih ansambala, riječju, glazbom i pokretom praćenim projekcijama, putovalo kroz naslove i projekte koji će obilježiti sljedeće tri i pol godine u riječkom HNK-u. Na taj je način publici poslana poruka nade u sretniju, normalniju kazališnu budućnost i poziv u kazalište gdje ih ponovno očekuju riječki kazališni umjetnici.
Hrvatska drama: od Fahrenheita 451 do Sto godina samoće
Tako su dramske umjetnice i umjetnici Leonora Surian Popov, Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Romina Tonković, Ivna Bruck, Dean Krivačić, Edi Ćelić, Nikola Nedić, Mario Jovev i Aleksandar Cvjetković te ravnateljica Hrvatske drame Renata Carola Gatica govorili citate i dijaloge kojima su najavili projekte Hrvatske drame. Iz sezone 2021./2022: „Farenheit 451“ Raya Bradburyja u dramaturgiji i režiji Ivana Penovića, najistaknutijeg dramskog umjetnika nove generacije; Shakespeareovu komediju zabune i karaktera „Na Tri kralja ili kako hoćete“ u dramaturgiji Gorana Ferčeca i režiji Franke Perković; „Komšiluk naglavačke“ Nine Mitrović u režiji nedavno preminulog Saše Anočiću čija će obnova biti svojevrsni hommage ovom velikom hrvatskom kazališnom umjetniku, a vodit će ju njegov asistent i prijatelj, redatelj Jasmin Novljaković. Bit će na programu Hrvatske drame i Riječki triptih, posveta našem gradu, što će ga uz riječke predstave iz proteklih sezona „Leica format“ i „Vježbanje života-drugi put“ zaključiti „Nigdje, niotkuda“ prema romanu Bekima Sejranovića. Svoje mjesto na dramskom repertoaru naći će i roman „Rastanci“ Mani Gotovac, jedne od ključnih osoba suvremenosti našeg Kazališta te „Sto godina samoće“ Gabriela Garcije Marqueza čiji će istinski latinoamerički duh na riječku pozornicu prenijeti trojica redatelja: Gabriel Calderon iz Urugvaja, Luciano Delprato iz Argentine i Diego Aramburu iz Bolivije.
Tijekom press predstave prikazan je i kratki film polaznika Riječkog kazališta mladih u sklopu čijih će se završnih prezentacija dramskog i baletno-plesnog studija u naredne četiri godine postaviti autori kao što su Daniil Harms, Janko Polić Kamov, Ivana Brlić Mažuranić, Grigor Vitez, Antun Šoljan, Michael Ende, Miguel de Cervantes, Franz Kafka, Christiane Vera Felscherinow i drugi.
Talijanska drama: od Fellinija do Marinkovića
Program Talijanske drame u formi videa prezentirao je njen ravnatelj Giulio Settimo i najavio projekte: „La nave va“ Federica Fellinija u režiji Igora Pisona; „Enrico IV“, jednu od najznačajnijih Pirandellovih drama koja prvi put stiže na riječku pozornicu; Marinkovićevu „Gloriju“ koja će biti prvi put postavljena na talijanskom jeziku te poznati broadwayski mjuzikl „Fiorello!“, priču o slavnom Fiorellu la Guardiji, gradonačelniku New Yorka i američkom konzulu u Rijeci, koji je obilježio fiumansku dimenziju povijesti našeg grada, a koji će također doživjeti svoju praizvedbu na talijanskom jeziku.
Opera: od Anne Bolene do Salome
Operni su program glazbeno-scenskom prezentacijom predstavili ravnatelj Opere Filip Fak i šef-dirigent Valentin Egel na klaviru te sopranistica Anamarija Knego izvodeći dijelove iz najavljenih opera. A to su: Mozartova „Čarobna frula“ koja će prvi put u povijesti biti postavljena u produkciji riječke Opere; potom, u koprodukciji s HNK u Osijeku, dvije jednočinke, Puccinijev „Gianni Schicchi“ te „Arlecchino“ Feruccia Busonija koji će doživjeti svoju hrvatsku praizvedbu. U suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom bit će postavljena još jedna riječka praizvedba, Schönbergova mono-opera „Erwartung“ sa solisticom Dubravkom Šeparović Mušović. Na scenu će se vratiti Wagnerovi „Tristan i Izolda“ , jedna od najznačajnijih predstava u programu Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Za razdoblje od 2022. do 2024. najavljena su uprizorenja Verdijeva „Don Carla“, Bersina „Ognja“, Donizettijeve „Anne Bolene“, Straussove „Salome“ u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom te „Medea“ Luigija Cherubinija i „Die Walküre“ Richarda Wagnera
Iz koncertnog programa Riječkog simfonijskog orkestra izdvajamo izvedbu Bachove „Muke po Mateju“ pod vodstvom maestra Philippa von Steinaeckera i koncert za finale sljedeće sezone kada će pod vodstvom maestra Valentina Egela u izvedbi Elgarova Koncerta za violončelo kao solist nastupiti Bruno Delepelaire, prvi čelist Berlinske filharmonije.
Balet: od Mediteranske trilogije do Ivane Orleanske
Dok su baletne umjetnice i umjetnici Maria del Mar Hernandez, Laura Orlić, Svebor Zgurić, Tilman Patzak i Michele Pastorini izvodili dijelove iz baleta „Pathetique“ što će premijerno biti izveden u lipnju, ravnateljica Baleta Maša Kolar najavila je najznačajnije projekte sljedećih sezona. Iz sezone 2021./2022. Mediteransku trilogiju što će je činiti „Pulcinella“ Igora Stravinskog i Giovannija Battiste Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme, „Poslijepodne jednog fauna“ Claudea Debussyja u koreografiji Maše Kolar i „Španjolska rapsodija“ Mauricea Ravela u koreografiji Filipea Portugala, a uz nju i „Romea i Juliju“ Sergeja Prokofjeva u koreografiji Jirija Bubeničeka i uz Riječki simfonijski orkestar pod vodstvom maestra Valentina Egela. U sljedećim sezonama na premijernom će programu biti i “Alisa u zemlji čudesa” te “Ivana Orleanska”.
