„Nikola Šubić Zrinjski”, najpoznatija Zajčeva opera, doživjela je, konačno, novo uprizorenje. Suvremena inscenacija tako važnog djela nužno mora ponuditi i neka nova čitanja, nova shvaćanja opere o kojoj svi misle da sve znaju. Vođeni tom idejom, redateljsko vodstvo predali smo Dori Ruždjak Podolski. Njezin senzibilitet, inventivnost i smjelost garantirali su da smo u novom „Zrinjskom“ dobili opernu predstavu koja će se na pozornici riječke Opere izvoditi godinama. Uz nju, za glazbenu dimenziju premijere i prvih repriza bio je zadužen maestro Ville Matvejeff – glavni gost-dirigent riječke Opere. Bio je to svakako raritet, ako ne i dosad neviđen slučaj da Zajčevom operom ravna dirigent neslavenskog porijekla! U premijernoj podjeli kao Zrinjski nastupio je naš prvak Robert Kolar, dok je njegovu ženu Evu pjevala prvakinja Kazališta Kristina Kolar. Zaljubljeni par Jelene i Juranića pjevali su Anamarija Knego i Aljaž Farasin. Bolje nije moglo!

TRAJANJE PREDSTAVE:

Predstava traje 2 sata i 30 minuta i izvodi se s jednom pauzom.

PODJELA PO DANIMA

Foto & Video galerija

POGLED IZ DRUGOG KUTA

Ono što vrijedi za sve opere nije vrijedilo za „Zrinjskog”… do danas! Pred nama je novo čitanje, promišljanje i nadasve legitimni umjetnički pristup jednom glazbeno-scenskom djelu.
Vjerujem da je ovaj odvažni potez morao doći upravo od kazališne kuće koja nosi Zajčevo ime, a s ciljem da oslobodi najpoznatiju hrvatsku operu nametnutih tradicija, konotacija i nepotrebnih ideoloških okova te ju prikaže kao neovisno operno remek-djelo koje „Nikola Šubić Zrinjski” doista i jest.
U prilog tome ide i odabir maestra Villea Matvejeffa kao dirigenta koji je partituri pristupio bez bremena ‘tradicije’ i koji gleda operno djelo iz drugog kuta, onog čisto umjetničkog. Zajčeva pak glazba, maestralno spojena s tekstom, prirodno i bez obzira u koji je kontekst stavimo, budi u nama iskrene osjećaje. Tako smo ponosni na Zrinjskog, strepimo uz Evu, žalimo i veselimo se ljubavi Jelene i Juranića pa čak i nalazimo razumijevanje za starog sultana na samrtnoj postelji.
Sve je to „Zrinjski”: i ponos, i nemoć, i čežnja, i zajedništvo i ljubav… do kraja svijeta.

Petar Kovačić, ravnatelj Opere

SIMBOLI KORIJENA

Vizualna dramaturgija ove opere može se svesti na jednu riječ – mimezis. Apstrahirana organika kao simbol prirode, odnosno ono što je od nje ostalo, prostor je u kojem se krećemo, u kojem se nadamo i preživljavamo. Kroz Simbol korijena definira se prostor podzemlja u kojem svaki život započinje, ali i završava. Mjesto koje zarobljuje i oslobađa.
Oblikovnim pristupom scenografija je izrazito skulpturalna te je igra chiaro-scura sveprisutna. Svjetlo, kao bitan element, oživljava svaki plan, dotičući svaki pojedini volumen koji se filigranski razgranava.

Stefano Katunar, scenograf

INTERVJU S REDATELJICOM

DORA RUŽDJAK PODOLSKI
ZRINJSKI – MORALNA VERTIKALA I HUMANOST DO KRAJA SVIJETA

Kakva su vaša iskustva sa Zajčevom operom „Nikola Šubić Zrinjski”?
Operu „Nikola Šubić Zrinjski” sam savladala prvi put za Operu Mississauga, Living Arts Centre u Kanadi. To je bilo jedno sasvim neobično iskustvo. Iznimno dirljivo bilo je u zboru vidjeti pripadnike svih nacija i rasa koji pjevaju „U boj! U boj”. Hrvatska opera tako je povezala nacije, postala je multikulturalna što je nosilo posebnu vrijednost.
Zatim sam veći dio opere „Nikola Šubić Zrinjski” radila sa studentima na kolegiju Operna gluma koji vodim na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U radu sa studentima shvatila sam da je, iako se bazira na povijesnim činjenicama, „Zrinjski” zapravo opera uobličena u mit. Te istinite činjenice i danas imaju nekoliko interpretacija, ali ne ulazim u povijesnu artikulaciju onoga što je bilo ili je moguće da je bilo. Zajc je „Nikolu Šubića Zrinjskog” mitski isprepleo i obojio, opera je od same praizvedbe do danas postala mitom. Kada nešto postane mitom, tada dobiva i mogućnost drugačije interpretacije. Radeći sa studentima uvidjela sam da je libreto podložan reinterpretaciji, novom čitanju koje se može odmaknuti od povijesnog čitanja unatoč tome što je baš to povijesno čitanje u svijesti Hrvata prvo i osnovno. Nacionalni ponos koji krasi ovu operu uvijek se doživljava kroz prizmu domoljublja, koje je dobilo i posebnu konotaciju i vrijednost nakon Domovinskog rata kada je svoju čuvenu režiju, 5.11.1994. godine, premijerno postavio tada mladi redatelj Krešimir Dolenčić. Iz tog je kontektsta rata, muškaraca na bojištu, Hrvatske u plamenu i specifičnom stradanju, to čitanje opere imalo vrijednost i smisao koje je i zaslužilo.
Smatrala sam u radu sa studentima da se domoljublje ne mora čitati isključivo kroz nacionalne simbole. U ovoj interpretaciji domoljublje je ekvivalent humanosti i moralnoj vertikali koju želimo istaknuti kod Hrvata u ovoj operi.

Što je to za što se danas moramo boriti?
Upravo za moralnu vertikalu. Za dosljednost postupaka. Za preuzimanje odgovornosti. O svemu tome ova opera apsolutno govori. Biti čovjekom, što manje griješiti u socijalnom smislu ponukani raznim izazovima u kojima je danas čovjeku vrlo lako pogriješiti. Zabiti nož u leđa kolegi. Ne držati stranu na pravednom i moralnom putu nego se povinovati trendovima i slabostima zajednice koja je pokleknula. Zajednica nema moralnog primjera u koji bi se moglo uteći. Niti jedan model više ne drži vodu. Od religijskih struktura do vlasti. Sve se pogubilo. Pojedincu je teško držati taj put odgovornosti. Prva je ljudska odgovornost, intimna, odnosi se na obitelj i užu zajednicu. Ova opera govori i o jednom i o drugom, to je ono što je vrlo zanimljivo – traži izgrađenu privatnu osobnost, a onda i društvenu osobnost koja djeluje društveno moralno i društveno odgovorno. Priča o obitelji u ovoj operi je zdrava jezgra koja ne skriva svoje strahove i slabosti, nego ih priznaje i time pobjeđuje. Već i samim priznavanjem slabosti, pobjeda je bliža. Upravo zato što obitelj Zrinjskog, Nikola Šubić, supruga Eva i kći Jelena djeluju unisono, složno, hrabro i odgovorno, Zrinjski može tako postupiti i prema zajednici koje je član kao visokopozicionirana osoba, ban koji služi za primjer. Pratimo čitav razvoj odgovornosti i osviještenosti od pojedinačnog ka općem. Zajc je to tako napisao i mi smo to tako iščitali.

Od pojedinačnog ka općem. No, vaš Zrinjski ulazi i u globalne teme, borbom za komad plodne zemlje?
Slušala sam upravo na putu od Zagreba prema Rijeci o nečemu što slušamo svaki dan. Predviđaju da će za 12 godina globalno zatopljenje uzrokovati zagrijavanje Zemlje za 1,5 stupanj, a već dva stupnja krajnje ugrožavaju neke površine Zemlje. Ekološka osviještenost u smislu vrijednog odvajanja otpada, pri čemu u Hrvatskoj već jako kasnimo, čini se kao potpuna utopija.
Neki uporno negiraju globalno zatopljenje, npr. američki predsjednik, pored zdrave logike i zdravih očiju, odlučio je da za njega ne postoji. Što danas reći o toj pojavi u rasteru odgovornosti. S obzirom na protok informacija i brzinu tog protoka, rekla bih da su danas paradoksi veći nego u srednjem vijeku. Čovjeku je danas teško preživjeti u turbulentnom svijetu, svijetu u kojem se sve pokušava svesti na crno i bijelo. Socijalna manipulacija otišla je do te mjere da čovjeka svodi na izgubljen doticaj sa zdravom pameću, vidimo za to primjere od medicine, farmaceutske industrije, do ovog slučaja američkog predsjednika.

Naš je „Zrinjski” danas smješten na kraj svijeta, nakon svih ratova i svih mogućih iscrpljivanja zemaljskih resursa. Radi se doslovno o borbi za komad zdrave zemlje između nacija, a ja bih rekla za komad zdravog razuma.

Može li netko s očekivanjima poznatih i dosad gledanih sukoba i rata ostati razočaran?
Konotacija rata nije izgubljena jer postoji polarizacija između, uvjetno rečeno, hrvatskog i turskog tabora koja je vrlo vidljiva jer sam libreto to zahtjeva. Mi smo to podcrtali iz prizme „Zrinjskog” u kojemu je domoljublje zapravo naglasak na zdravoj pameti i moralnim vrijednostima.
Ova je opera uvijek značila otpor potlačenog hrvatstva što ne možemo zanemariti.
Iza svega hrabro stojim i imam snažnu podršku kolektiva. Ništa nije na silu. Sve dolazi prirodno i sve se svodi na to da dirljivi libreto i pametna glazbena struktura dođu do izražaja, kao osvježeni.

Vaša veza s „Nikolom Šubićem Zrinjskim” je duga, legendarni Nikola Šubić Zrinjski, a i redatelj iste opere sa scena hrvatskih nacionalnih kuća vaš je djed! Je li to blagoslov ili opterećenje?
Razmišljala sam da upravo kao unuka Vladimira Ruždjaka možda imam pravo posvetiti se novom čitanju „Nikole Šubića Zrinjskog”. On je bio izuzetno popularan u ulozi, a čak je i režijski obnavljao „Zrinjskog” u Rijeci 1968. Bio je bez premca, legenda, bio je Jon Snow hrvatskog dijela publike u ono vrijeme. Bio je toliko poznat da su gospođe koje sam tada sretala, kada bi saznale da sam njegova unuka, gledale u mene kao u Boga jer im je moj djed bio toliko značajan u ono vrijeme kada je opera imala svoje važno mjesto. Nemam breme, vrijeme je za novo čitanje, trebamo novo čitanje, jer je preispitivanje bila zajednice važno.

Kakva je vaša suradnja sa solistima i finskim dirigentom?
U riječkom kazalištu sam već treći put, vrlo dobro poznajem većinu ansambla. Volim raditi sa solistima riječke Opere. Dirigent Matvejeff se prilagodio standardnim čitanjima ove opere, ali na zanimljiv, drugačiji način pristupa hrvatskoj baštini unoseći novitete, što je zapravo slučaj i na sceni.

Oko likovnosti se šuška, ali održava se tajna i napeto se iščekuje premijera. Možete li odati što više?
Likovnost Stefana, Manuele i Elvisa vrlo inspirirano prati „Nikolu Šubića Zrinjskog” 2018. Vidjet ćete.

A. L.

Iz medija

Vijenac-Zrinjski preokrenut naglavce

Fiuman.hr-“Zrinjski” Ivana pl. Zajca u novom režijskom čitanju

Jutarnji list-I ZAJC I ŠUBIĆ ZRINJSKI POKAZALI SU SE OTPORNIMA NA SUVREMENO ČITANJE Čudnovato kretanje nekih čudno odjevenih laboratorijskih ljudi

Magazin.hrt.hr-Premijera opere ‘Nikola Šubić Zrinjski’ u Rijeci – novo čitanje Zajca

Torpedo media-U subotu kritički glas o operi “Nikola Šubić Zrinjski”

Nacional.hr-Nakon opere ‘Nikola Šubić Zrinjski’ kreće program Kritički glas

Rijecanin.rtl.hr-“ZAJC” Nakon večerašnje izvedbe opere „Nikola Šubić Zrinjski“ i četvrti čin!

Kigo.hr-U SUBOTU KRITIČKI GLAS O OPERI „NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI“

Culturenet-Kritički glas o operi ‘Nikola Šubić Zrinjski’

Showbizzmagazin-Kritički glas o operi “Nikola Šubić Zrinjski” HNK Ivana pl. Zajca