THE TURN OF THE SCREW / OKRETAJ ZAVRTNJA
Koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka i HNK u Šibeniku Povodom 100. obljetnice rođenja Benjamina Brittena

Benjamin Britten THE TURN OF THE SCREW / OKRETAJ ZAVRTNJA Op. 54 (opera s prologom i dva čina) Libreto, Myfanwy Piper; tekst Henry James
Osobe:
Guvernanta: Marijana Prohaska
Gospođa Grose, domaćica: Nera Gojanović Kljajić / Vanja Zelčić
Quint, nekadašnji sluga: Marko Fortunato
Gospođica Jessel, bivša guvernanta: Vedrana Šimić / Anamarija Knego
Autorski tim:
Koncert majstor: Krunoslav Marić
Violina II: Eduard Kraljić
Violončelo: David Stefanutti
Kontrabas: Valter Veljak
Flauta, alt flauta i pikolo: Andrea Jelavić
Oboa i engl. rog: Nedžad Karabdić
Klarinet i bas klarinet: Fabrizio Maschio
Harfa: Vlasta Hribar BArković
Timpani i udaraljke: Marijan Lincmajer
Glasovir i čelesta: Filip Fak
Redatelj: Ozren Prohić
Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin
Oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović
Scenski pokret i asistentica redatelja: Snježana Abramović Milković
Video projekcije: Ivan Faktor
Asistent dirigentice: Igor Vlajnić
Korepetitori: Filip Fak / Ana Anconelli
Inspicijenti: Vesna Marinac / Sergej Mioč

Orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca  Rijeka
Benjamin Britten  (1913. – 1976.) prvi je skladatelj nakon Purcellova vremena koji je ponovo pobudio interes svjetske glazbene javnosti za englesku glazbu. Njegovo stvaranje odlikuje se, kako invencijom i originalnošću, tako i uravnoteženošću i blještavom skladateljskom tehnikom. Njegove su opere ostvarenja snažnog glazbeno-psihološkog izraza, zanimljivog stila i zaokružene forme.
Komorna opera The turn of the screw (Okretaj zavrtnja) nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskome bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorena. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti,  Britten i James su uspjeli napraviti prvokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja “hommage” pričama o duhovima.