Premijera CARMEN
Georges Bizet

*prilagodba predstave iz pulske Arene za pozornicu HNK Ivana pl. Zajca
Dirigent:
Autorice i autori inscenacije:
Uloge:
DON JOSÉ, narednik: Aljaž Farasin / Domagoj Dorotić
MICAËLA, djevojka iz Joséova sela: Anamarija Knego
ESCAMILLO, toreador: Luka Ortar / Dario Bercich
MORALÈS, narednik straže: Robert Kolar
ZUNIGA, kapetan: Dario Bercich
LE REMENDADO, krijumčar: Marko Fortunato
LE DANCAÏRE, krijumčar: Ivan Šimatović
FRASQUITA, Carmenina prijateljica: Vanja Zelčić
MERCÉDÈS, Carmenina prijateljica: Emilia Rukavina
Vokalna priprema:
Koncertni majstor:
Zborovoditeljica:
Korepetitorica:
Inspicijenti:
Riječki simfonijski orkestar
Riječki operni zbor
Balet HNK Ivana pl. Zajca

Premijera: 24. listopada 2020.

Ne zbog glazbe već zbog sadržaja, praizvedba „Carmen” u Opéri-Comique doživjela je veliki neuspjeh – publici se nije gledalo likove „iz naroda”, radnice u tvornici, krijumčare, dezertere, gubitnike. Tek nakon izvedbe u Carskoj operi u Beču „Carmen” je postala jedna od najizvođenijih opera u svijetu, a Pariz joj je konačno 1883., nakon prvotnog šoka, skandirao, no tek osam godina nakon Bizetove smrti. Od tada ta opera ne silazi s repertoara svih opernih kuća diljem svijeta. Snažne, ultimativne emocije – strast, ljubomora, prkos, prijezir, bijes – u operi sastavljenoj od samih hitova, od arija do zborskih dijelova, obuzet će vašu dušu i tijelo.

Završni, ključni prizor ubojstva vječni je izazov za redatelja, a Blažević je sa svojim timom pronašao način da na smislen i potresan način iznenadi publiku. Bez batina, bez noževa, bez davljenja, ludo zaljubljeni José uništava svog idola dugim poljupcem. Nesavladiva strast duše, psihički i fizički, na pozornici i na tribinama života. Svugdje ima isto ime – nasilje.
Rosanna Paliaga, Primorski dnevnik

Carmen Ivane Srbljan moćna je poput filmske akcijske heroine. Snažna, buntovna, u nekim segmentima i ranjiva i seksi.
Sandy Uran, Novi list

Redatelj se u svom radu odmaknuo od klišeja utisnutih u Bizetovo remek-djelo: nema španjolske egzotike ili potrage za lokalnim obilježjima koja su vremenom postala tek retorička konvencija, nema više ili manje očiglednih stereotipa zavođenja… Režija je, umjesto toga, usmjerena na identificiranje kazališnih arhetipova sadržanih u djelu te nudi vrlo sretnu sintezu istih, koja objašnjava fascinaciju ovom operom – nepromijenjenu od 1875. – prisutnu kod svake publike.
(… ) Blaževićev pažljiv rad na cjelokupnoj ravnoteži scenskog djela očituje se prije svega kroz glumce i njihovu izraženu tjelesnost. Mezzosopranistica Ivana Srbljan, istaknuta solistica HNK Ivana pl. Zajca, razvila je odlučnu i gotovo maskulinu protagonisticu: vrlo ekspresivnu, scenski oštru, sigurnu u pjevanju i s izuzetnom sposobnošću transformacije glasa…
Giulia Vannoni, Il Ponte

 

Foto & Video galerija