Zato što će u nadolazećim sezonama svog djelovanja HNK Ivana pl. Zajca obilježiti aktivnosti, projekti i procesi usmjereni prema godini Rijeke kao Europske prijestolnice kulture – luke različitosti…
Zato što je sastavni dio identiteta i programa riječkog Hrvatskog narodnog kazališta i Talijanska drama; i zato što u svim našim ansamblima, a posebno u Orkestru i Baletu, riječku kulturu oblikuju i predstavnici drugih naroda…
Zato što nastavljamo surađivati s europskim kazalištima, umjetničkim skupinama i organizacijama, gostovati na međunarodnim festivalima, snimati opere za vodeće internacionalne diskografske kuće…
Zato što u Rijeku dovodimo vrhunske umjetnike – pjevače, plesače, glumce, koreografe, redatelje, dirigente – iz čitavoga svijeta, dakle izlazimo i iz europskoga kulturnog kruga…
Zato što shvaćati i raditi kazalište kao iskustvo i izvedbu u kojima je estetsko nerazdvojivo od etičkog, društveno od kritičkog, ideja od geste, odgovornost od akcije, a doživljaj od znanja – danas znači oslobađati prostor za pravo na različitosti, za dijalog, i suradnju među pojedincima, zajednicama, narodima i kulturama…
Zato – međunarodno narodno kazalište, kao lukobran različitosti.
Na pragu nove sezone Hrvatska drama s ponosom gleda u onu prošlu. Dvojezičnu bajku o Dugonji, Trbonji i Vidonji pogledalo je više od tisuću djece i odraslih; u veljači je prvi put u Hrvatskoj izveden tekst Thomasa Bernharda Pred mirovinom; u ožujku je u ulozi Kasandre prvi put na sceni HNK Ivana pl. Zajca, a nakon 25 godina prvi put na sceni nekog HNK uopće, nastupila Mira Furlan; svibanj je obilježila posljednja prošlosezonska premijera Hrvatske drame održana na Wiener Festwochenu, jednom od najvećih i najznačajnijih europskih kazališnih festivala, gdje je pred bečkom publikom praizvedeno Naše nasilje i vaše nasilje.
Predstave Hrvatske drame gostovale su na različitim festivalima, vraćale se u Rijeku s nagradama, punile su gledališta, dovodile na scenu neka nova lica, a sa scene postavljala neka vrlo važna pitanja, širom otvorenih očiju promatrajući kontekst u kojem se kazalište stvara.Je li upravo stoga Hrvatskoj drami otkazana potpora Ministarstva kulture, čime je i njezin opstanak doveden u pitanje? Kazna ili poticaj? Provjerite u novoj sezoni Hrvatske drame! Postavljat ćemo upravo pitanja o smislu umjetnosti i položaju umjetnika u suvremenom društvu. Je li nam umjetnost uopće potrebna i ako jest na koji način ona utječe na naše živote? Možemo li ju svesti na unaprijed određene obrasce? Tko se osjeća ugroženim pitanjima koje umjetnost postavlja, istinom koju ona možda nosi? Tko su njezini suci? Što bi se dogodilo da je nema? Za koga uopće stvaramo? Što od umjetnosti, posebno dramske, očekujemo? Kada i zašto trebamo stati u njezinu obranu? Predstave koje ćete ove sezone gledati pokušat će raspraviti upravo neka od ovih pitanja, ali i postaviti mnoga druga: Margarita će prodati dušu Wolandu upravo zbog jednog umjetničkog djela i istine sadržane u njemu; Bergmanova Charlotta napustit će svoju obitelj zbog pijanističke karijere; Naše nasilje i vaše nasilje suočit će umjetničko djelo s izbjegličkom krizom; Molière će nas otvoreno pitati tko, kako i zašto smije određivati vrijednost umjetničkog djela. I Jules Verne nam ima puno toga za reći o kulturnim tradicijama u (post)kolonijalnom svijetu, dok će nas suvremena obrada Crvenkapice podsjetiti koliko nas upravo pričanje priča može učiti o životu.
v.d. ravnateljice Hrvatske drame
Jelena Kovačić
WERTHER – FAUST – OTELLO – RIGOLETTO – CESARE – KRÓL ROGER – ERO
Nakon što smo u protekle dvije sezone revitalizirali Operu riječkog HNK, nastavljamo putem njezine repertoarne, glazbeno-izvedbene, estetičke i produkcijsko-etičke obnove. Od jeseni 2014. predstavili smo čak četiri opere (Oedipus rex, La vida breve, Giulio Cesare in Egitto, Le convenienze ed inconvenienze teatrali) i niz glazbenih kompozicija (simfonija, solističkih koncerata i drugih formi, od Bachove Muke po Ivanu, Šostakovičeve 11. i Mahlerove 5. simfonije, do Posvećenja proljeća Igora Stravinskog, Adamsovih Shaker Loops i Juranićeva „simfonijskog torza” Inter arma narrant Musae) koje nikada nisu izvođene u Rijeci. Na program riječke Opere vratili smo i djela koja riječka publika nije mogla čuti i vidjeti u svome gradu preko pola stoljeća: Don Giovanni, Evgenij Onjegin, Andrea Chenier.
Zatečenu predvidljivost i prilagodljivost repertoara rutiniranim očekivanjima publike zamijenili smo programom koji širi horizonte znanja i produbljuje iskustvo klasične glazbe te u kazalište privlači nove grupacije i generacije gledatelja/slušatelja, pridružene onima sklonijim tradiciji, ali ipak znatiželjnima. Riječku Operu uveli smo na scenu kazališne suvremenosti, pritom se odupirući grandomaniji dekora i ispraznoj spektakularizaciji koje opernu umjetnost reduciraju na društveno neodgovornu, upravo bahatu kulturno-političku ekonomiju. Mi u riječkoj Operi naprosto nemamo novaca za raskošne predstave i uvijek nove kostime, ali naučili smo manjak na jednoj pretvoriti u višak na drugoj strani – ne nedostaje nam kreativnih ideja i entuzijazma, spremnosti na rizik, solista pjevača i članova orkestra koji odbijaju odustati od svoje umjetničke posvećenosti izvedbi, usprkos teškim uvjetima u kojima radimo i stvaramo, često na rubu mogućeg i održivog.
Nema sumnje, proces inoviranja možemo samo nastaviti, nipošto zaustaviti. Takva su, uostalom, i očekivanja sve brojnije publike riječke Opere i koncerata njezina orkestra, a pretpostavlja ih i titula buduće Europske prijestolnice kulture. Kao i u najavi prošle sezone, moram ponoviti: Opera u malenom gradu poput našega ne može preživjeti bez novih lica u gledalištu. Voljeti operu znači misliti njezinu budućnost, a ne ponavljati njezinu prošlost. To ne znači ujedno odbaciti povijest i tradiciju, nego ne odustajati od pokušaja njihova novog vrednovanja.
Već na početku nove sezone, Fabrizio Melano, veteran Metropolitana, predstavlja Massenetova Werthera s Aljažom Farasinom u naslovnoj ulozi i Ivanom Srbljan kao njegovom Charlotte. Lary Zappia, nakon potresnog Rigoletta, predlaže novo scensko čitanje omiljenog Ere s onoga svijeta, s Kristinom Kolar, Domagojem Dorotićem (riječki debi) i Giorgiom Surianom u glavnim ulogama. Giulio Cesare in Egitto, nakon proljetne obnove u Rijeci, gostuje u Cankarjevom domu u Ljubljani, a naši solisti i orkestar otvaraju Muzički biennale u Zagrebu praizvedbom opere Martyne Kosecke Klotho – thread of the tales koju ćemo u Rijeci vidjeti na početku sezone 17/18. U sklopu koncertne sezone riječka Opera izvodi Gounodova Fausta, netom nakon snimanja za Universal Music. Lista gostujućih solista ovog super-gala koncerta (Colombara, Gallo, Haller, Farasin, Tepponen, Torikka) kao da je prepisana s plakata vodećih europskih opernih kuća. A nije! Praizvodimo zagonetnu operu Król Roger Karola Szymanowskog, za sada samo koncertno. Usto, da, usudit ćemo se, u zadnjim danima siječnja premijerno predstaviti, nakon pola stoljeća ponovno u Rijeci, Verdijevo operno remek-djelo – Otella.
Marin Blažević, v.d. intendanta
ČAK 21 KONCERT U NOVOJ SEZONI
Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca najveći je ansambl riječkog Kazališta o čijoj vrijednosti najbolje govori činjenica da je u samo dvije godine razina muziciranja do te mjere porasla, uvelike zahvaljujući i glavnom gostu-dirigentu Villeu Matvejeffu, da danas njegovi članovi mogu suvereno prezentirati riječkoj publici neka od najzahtjevnijih djela simfonijske, operne i oratorijske literature različitih razdoblja, od baroka, preko klasike i romantizma do modernizma, pa i suvremene glazbe. Uostalom, Opera riječkog HNK upravo je zbog svojeg orkestra pozvana snimiti čak pet CD-a za internacionalne diskografske brendove, CPO (Classic Produktion Osnabrück) i Universal Music, što je uspjeh bez usporedbe u povijesti hrvatskih opernih ansambala i orkestara. Od lipnja 2016. do rujna 2017. orkestar Opere HNK u Rijeci snimit će kompletne opere: Ero s onoga svijeta, Il Ritorno del Marinaio (Franz von Suppé), Faust (Charles Gounod), Mefistofele (Arrigo Boito); te Koncert za violinu i orkestar i 3. koncert za klavir i orkestar Borisa Papandopula.
Za riječku publiku projekti snimanja CD-a za internacionalne diskografske kuće otvaraju donedavno nezamislivu priliku promotivnih koncerata u kojima nastupaju vrhunski solisti koje ne bismo mogli ugostiti u Rijeci u bilo kojem drugom aranžmanu. U nadolazećoj koncertnoj sezoni na programu su čak tri takva koncerta. Najprije, 16. studenog, super-gala Faust s listom gostujućih solista kakvu na plakatima riječke Opere još niste mogli vidjeti (Carlo Colombara, Lucio Gallo, Marjukka Tepponen, Aljaž Farasin, Diana Haller, Waltteri Torikka). Potom rezervirajte vikend 24. i 25. veljače za dva promotivna koncerta u nizu, kada ćemo izvoditi Papandopulov 3. koncert za klavir i orkestar, a dan poslije Koncert za violinu i orkestar, s pijanistom Oliverom Triendlom i violinistom Dan Zhuom, oba puta s Villeom Matvejeffom za dirigentskim pultom i Šostakovičevom 5. simfonijom kao grandioznim, a u izričaju i stavu ambivalentnim, parodičnim, finalom koncertne večeri.
Usto, orkestar Opere izvesti će tri najpoznatije Beethovenove simfonije (3, 5. i 9), Straussove Metamorfoze, Vivaldijev Magnificat i Gloriu te, naravno prvi put u Rijeci, zagonetnu operu Król Roger Karola Szymanowskog, koju ćemo najprije predstaviti koncertno, a jednom u budućnosti, nadajmo se, i scenski. Od praizvedbe kompozicije mladog riječkog skladatelja Jurja Marka Žerovnika Ištipana hartija, prema zbirci pjesama Janka Polića Kamova skladanoj upravo za Operu HNK Ivana pl. Zajca, do recitala Španjolske strasti Diane Haller, naše redovite gošće – to su rasponi nove koncertne sezone. A da još nismo najavili ni pola programa! Pa dodajmo:
Ville Matvejeff, dakle, kao glavni gost-dirigent nastavlja suradnju s orkestrom i Operom „Zajca” još najmanje jednu sezonu i odvodi nas u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog gdje ćemo otvoriti prestižni ciklus Arioso, a potom s već spomenutom „A-klasom” solista i u Rijeci koncertno izvesti Gounodova Fausta, netom prije snimljenog za diskografsku kompaniju Universal Music. Programi Božićnog koncerta zbora i Novogodišnjeg koncerta orkestra riječke Opere navest će vas da ih zavolite još više. Ciklus komornih koncerata u novom prostoru, na velikoj pozornici, u akustičkoj školjci arhitekta Idisa Turata, nikada nije bio opsežniji i raznolikiji. Ne propustite čak deset koncerata i niz izvanrednih solista, od Diane Ćiković Grubišić i Gorana Filipeca do Marca Grazianija i Petra Kovačića; od obljetnice Riječkog komornog orkestra do novog „Ad hoc” ansambla solista našeg orkestra; od Galaktičkih koncerata Zorana Novačića do koncerta posvećenog Jamesu Joyceu – klasično – glazbena Rijeka već je Europska prijestolnica kulture!
Marin Blažević, v.d. intendanta
Nakon jedne od najproduktivnijih sezona riječkog Baleta (obzirom na broj predstava u kojima su sudjelovali naši članovi), nastavljamo podizati umjetničku i tehničku razinu izvedbe naših plesača i predstava. Surađivat ćemo s koreografom sjevernoafričkih korijena, Razom Hammadom, čiji će narativni moderni balet Šah-mat, zajedno s mojom Dogmom, otvoriti baletnu sezonu 2016/2017. Korištenje 3D video-mapiranja u Dogmi omogućit će gledateljima sasvim novi doživljaj pokreta, plesa pa čak, usudim se reći, i novi doživljaj stvarnosti. Obnovit ćemo iznimno gledane balete San ivanjske noći i Orašar, u kojem ćemo ugostiti dvoje vrhunskih baletnih solista iz Mađarskog državnog baleta. Možda ludom hrabrošću, ali i s ogromnim poštovanjem, ulazimo u projekt sezone – Labuđe jezero. Odlučili smo da nas neće obeshrabriti trenutni minimalan broj plesača, manjak klasičnog repertoara, reducirani budžet… Naprotiv! Sve su to ozbiljni rezovi, ali i izazovi. Zajedno s koreografom Lórándom Zachárom i orkestrom riječke Opere stvaramo novu verziju kultnog djela klasičnog baleta u kojoj će biti angažirani svi najistaknutiji plesači našeg ansambla.
Ne zanima nas natjecanje s drugima, nego da našoj publici, s poštovanjem i zahvalnošću što nas iz sezone u sezonu vjerno prati, pružimo ono najbolje od nas. Za kraj sezone, prigodom 100. obljetnice smrti Augusta Rodina, uronit ćemo u život velikog umjetnika i najintezivnije ljudske strasti s kojima ga često povezuju. Rodin će biti tema, predložak za inspiraciju onim našim plesačima koji se ohrabre za koreografiranje. Naposljetku, ne strahujemo ni od neuspjeha! Dozvolite mi da parafraziram slavnu Coco Chanel koja je primjetila da se karijera ne gradi na uspjesima, nego na neuspjesima. Samo su oni vjetar i vrata u neku pametniju, zadovoljniju i „nadograđeniju“ verziju nas samih. Stoga se u sezoni 2016/17. pridružite Baletu HNK Ivana pl. Zajca u intrigantnim projektima putem kojih ćemo pokazati da umjetničkim djelovanjem razbijamo strah, da plesom nadilazimo jednoličnost, jednoumlje, jezike, vrijeme…. Dopustite nam da vas ohrabrimo i oslobodimo plesom!
v.d. ravnatelja Baleta
Balázs Baranyai
Il Dramma Italiano compie 70 anni: il primo teatro stabile italiano ad essere fondato in Italia e l’unico al di fuori dei confini nazionali.
Lo festeggiamo con tutta la compagnia che metterà in scena La Locandiera di Goldoni per la regia di uno dei più grandi registi europei, Paolo Magelli.
A questo grande spettacolo segue una stagione particolarmente composita che avrà un occhio di riguardo per le centinaia di abbonati e spettatori delle scuole, delle Comunità che abbiamo a Fiume ed in Istria, del sempre più numeroso pubblico croato e di quello italiano da Trieste a Milano e alla Puglia.
Continuano le collaborazioni con diversi teatri italiani, tra cui Il Rossetti e La Contrada di Trieste, con progetti che ci faranno riscoprire i nostri autori istriani e giuliani, ci racconteranno la vita di Gabriele D’Annunzio, ci faranno amare le opere di Tomizza e per i più piccoli ci sarà un abbonamento speciale, con due nuovi spettacoli creati in coproduzione con il Dramma Croato e La Contrada.
A grande richiesta riproporremo molti spettacoli della precedente stagione (Esodo Pentateuco #2/Izlazak-Petoknjižje #2, Omicidi in pausa pranzo/Umorstva u pauzi za ručak, E se invece di Pinocchio/A kada bi umjesto Pinocchia…), segno che le produzioni sono riuscite ad emozionare e coinvolgere il nostro pubblico sempre più numeroso, eterogeneo ed esigente.
Buon compleanno Dramma Italiano.
La direttrice del DI Leonora Surian e il direttore f.f. Giuseppe Nicodemo
/
Talijanska drama, prvo talijansko profesionalno stalno kazalište i jedino stalno talijansko kazalište izvan matične zemlje, slavi 70 godina postojanja.
Čitav dramski ansambl proslavit će obljetnicu postavom La Locandiera/Gostioničarke Mirandoline u režiji jednog od najvećih europskih redatelja, Paola Magellija.
Ovaj veliki komad slijedit će posebno složena sezona koja će voditi računa i o stotinama pretplatnika i gledatelja škola, Zajednica Talijana Istre i Rijeke, te sve brojnije publike i hrvatske i talijanske iz Trsta, Milana i regije Puglie.
Nastavit ćemo suradnju s raznim talijanskim kazalištima, među kojima valja spomenuti Il Rossetti i La Contrada di Trieste. S njima ćemo uprizoriti naše autore iz Istre i Julijske krajine, koji će nam primjerice ispričati život Gabrielea D’Annunzija ili nas navesti da zavolimo Tomizzina djela, a za najmlađe ćemo osmisliti posebnu pretplatu, u kojoj će biti uključena dva nova komada, u koprodukciji s Hrvatskom dramom i tršćanskim kazalištem La Contrada.
Na veliki zahtjev obnovit ćemo neke predstave prethodne sezone (Esodo Pentateuco #2/Izlazak- Petoknjižje #2, Omicidi in pausa pranzo/Umorstva u pauzi za ručak, E se invece di Pinocchio…/A kada bi umjesto Pinocchia…). To je znak da su naše produkcije uspješno doprijele do heterogene publike, sve brojnije i zahtjevnije, koja ih je primila s entuzijazmom.
Sretan rođendan Talijanskoj drami.
Leonora Surian, v.d. ravnateljice Talijanske drame i Giuseppe Nicodemo, v.d. ravnatelja
ČAK 21 KONCERT U NOVOJ SEZONI
Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca najveći je ansambl riječkog Kazališta o čijoj vrijednosti najbolje govori činjenica da je u samo dvije godine razina muziciranja do te mjere porasla, uvelike zahvaljujući i glavnom gostu-dirigentu Villeu Matvejeffu, da danas njegovi članovi mogu suvereno prezentirati riječkoj publici neka od najzahtjevnijih djela simfonijske, operne i oratorijske literature različitih razdoblja, od baroka, preko klasike i romantizma do modernizma, pa i suvremene glazbe. Uostalom, Opera riječkog HNK upravo je zbog svojeg orkestra pozvana snimiti čak pet CD-a za internacionalne diskografske brendove, CPO (Classic Produktion Osnabrück) i Universal Music, što je uspjeh bez usporedbe u povijesti hrvatskih opernih ansambala i orkestara. Od lipnja 2016. do rujna 2017. orkestar Opere HNK u Rijeci snimit će kompletne opere: Ero s onoga svijeta, Il Ritorno del Marinaio (Franz von Suppé), Faust (Charles Gounod), Mefistofele (Arrigo Boito); te Koncert za violinu i orkestar i 3. koncert za klavir i orkestar Borisa Papandopula.
Za riječku publiku projekti snimanja CD-a za internacionalne diskografske kuće otvaraju donedavno nezamislivu priliku promotivnih koncerata u kojima nastupaju vrhunski solisti koje ne bismo mogli ugostiti u Rijeci u bilo kojem drugom aranžmanu. U nadolazećoj koncertnoj sezoni na programu su čak tri takva koncerta. Najprije, 16. studenog, super-gala Faust s listom gostujućih solista kakvu na plakatima riječke Opere još niste mogli vidjeti (Carlo Colombara, Lucio Gallo, Marjukka Tepponen, Aljaž Farasin, Diana Haller, Waltteri Torikka). Potom rezervirajte vikend 24. i 25. veljače za dva promotivna koncerta u nizu, kada ćemo izvoditi Papandopulov 3. koncert za klavir i orkestar, a dan poslije Koncert za violinu i orkestar, s pijanistom Oliverom Triendlom i violinistom Dan Zhuom, oba puta s Villeom Matvejeffom za dirigentskim pultom i Šostakovičevom 5. simfonijom kao grandioznim, a u izričaju i stavu ambivalentnim, parodičnim, finalom koncertne večeri.
Usto, orkestar Opere izvesti će tri najpoznatije Beethovenove simfonije (3, 5. i 9), Straussove Metamorfoze, Vivaldijev Magnificat i Gloriu te, naravno prvi put u Rijeci, zagonetnu operu Król Roger Karola Szymanowskog, koju ćemo najprije predstaviti koncertno, a jednom u budućnosti, nadajmo se, i scenski. Od praizvedbe kompozicije mladog riječkog skladatelja Jurja Marka Žerovnika Ištipana hartija, prema zbirci pjesama Janka Polića Kamova skladanoj upravo za Operu HNK Ivana pl. Zajca, do recitala Španjolske strasti Diane Haller, naše redovite gošće – to su rasponi nove koncertne sezone. A da još nismo najavili ni pola programa! Pa dodajmo:
Ville Matvejeff, dakle, kao glavni gost-dirigent nastavlja suradnju s orkestrom i Operom „Zajca” još najmanje jednu sezonu i odvodi nas u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog gdje ćemo otvoriti prestižni ciklus Arioso, a potom s već spomenutom „A-klasom” solista i u Rijeci koncertno izvesti Gounodova Fausta, netom prije snimljenog za diskografsku kompaniju Universal Music. Programi Božićnog koncerta zbora i Novogodišnjeg koncerta orkestra riječke Opere navest će vas da ih zavolite još više. Ciklus komornih koncerata u novom prostoru, na velikoj pozornici, u akustičkoj školjci arhitekta Idisa Turata, nikada nije bio opsežniji i raznolikiji. Ne propustite čak deset koncerata i niz izvanrednih solista, od Diane Ćiković Grubišić i Gorana Filipeca do Marca Grazianija i Petra Kovačića; od obljetnice Riječkog komornog orkestra do novog „Ad hoc” ansambla solista našeg orkestra; od Galaktičkih koncerata Zorana Novačića do koncerta posvećenog Jamesu Joyceu – klasično – glazbena Rijeka već je Europska prijestolnica kulture!
Marin Blažević, v.d. intendanta
