Premijera JULIJE CEZAR U EGIPTU – IZNOVA
Georg Friedrich Händel

opera u tri čina
Dirigent:
Dramaturg-redatelj:
U glavnim ulogama:

Nova premijera: 30. travnja 2020.

U proljeće 2016., 292 godine nakon praizvedbe u Londonu, riječkoj publici predstavili smo „Julija Cezara u Egiptu”, jednu od danas najizvođenijih baroknih opera, prvu izvedbu neke Händelove opere u Rijeci i prvu izvedba neke barokne opere uopće na pozornici „Zajca”. Premijeru „Cezara” obilježio je tada i riječki operni debi naše Diane Haller, a godinu dana kasnije oduševili smo ljubljansku publiku na gostovanju u Cankarjevom domu. U ljeto 2020. riječki „Julije Cezar u Egiptu” predstavljat će nas na jednom od najprestižnijih opernih festivala u Europi, Savonlinna Opera Festivalu. Tim povodom odlučili smo „Julija Cezara u Egiptu” ne samo obnoviti nego i uvelike iznova režirati. U tome će nam pomoći i nova imena u podjeli. I to kakva imena! Diani Haller u naslovnoj ulozi Cezara i Anamariji Knego kao njegovoj/njezinoj neodoljivoj Kleopatri, pridružit će se operna zvijer Dubravka Šeparović Mušović kao Cornelia i Renata Pokupić – naša međunarodno proslavljena interpretkinja barokne glazbe – u ulozi njezina sina Sesta. Za dirigentskim pultom i čembalom ponovno – Ville Matvejeff. Händelovu operu muzički i redateljski iznova ćemo „čitati” kao uglazbljenu šekspirijansku tragikomediju, odnosno tzv. „romancu”, u kojoj se ironično-komične scene, odnosi i tonovi izmjenjuju i često isprepliću s prizorima tragičke patnje, naročito u arijama Kleopatre i Kornelije, ili pak hamletovskim osvetničkim dilemama u arijama i recitativima Sesta. Predstavu ćemo ponovno započeti kao „sjedeću” odnosno „Sitz” probu, tijekom koje se pjevači u pravilu prvi put „susreću” s orkestrom. Takva naizgled obična proba, u kojoj se izvođači pojavljuju i ponašaju kao „oni sami”, postupno će se trasnformirati u ultimativni, recikliran i barokno eklektičan operni spektakl. Polazimo, dakle, od istih pretpostavki kao prije četiri godine. Ali ubrzo nakon srodnog početka slijede – iznenađenja, obrati, novi izvedbeni izazovi.

(…) nakon četiri sata, koja prolete u čuđenju, uzbuđenju i divljenju, čovjeku bude žao što je već završilo i poželi predstavu pogledati ponovno. Bila je to večer podviga i trijumfa pojedinačnog i kolektivnog umijeća i kazališne umjetnosti u njenom najboljem izdanju.
Glazbenu je izvedbu energično i predano, svirajući ujedno čembalo, vodio finski, a sada već i udomaćeni riječki maestro Ville Matvejeff. Od orkestra kojem je to, kao i čitavom riječkom kazalištu u njegovoj dugoj povijesti, bio prvi susret s jednom baroknom operom, strastveni je Finac dobio ono najvažnije: stilski primjerene lagane i brze pokrete gudala, maksimalnu koncentraciju i brzinu reakcije. (…) U svakom slučaju, koncept predstave, u kojem sjajnim pjevanjem i glumom zdušno sudjeluju svi pjevači, originalan je, intrigantan, duboko promišljen i temeljito domišljen i temeljit umjetnički iskaz koji pruža mnogo više od kostimirane barokno-glazbene maštarije. (…) predstava je koja u cjelini, a osobito šokantnim finalom, nudi sjajnu opernu izvedbu, ali i mnogo više. (…) Cezar u Egiptu predstava je koja zaslužuje dug život. Štoviše, Rijeka je već sada dobila jedan dragulj koji s ponosom može pokazati i 2020. godine, u svom mandatu Europske prijestolnice kulture 2020. godine.
Branimir Pofuk, Večernji list

Bila je to izvedba koja se gleda širom otvorenih očiju i koja otkriva čaroliju barokne glazbe koja nije tako česta u ovim našim krajevima. Bila je to predstava kojoj zbog svakoga njezina dijela i svih sudionika treba glasno skandirati – bravo! I uprizoriti je na mnogim europskim pozornicama.
Glorija Fabijanić Jelavić, Vijenac